Zašto program kod sizmičkog proračuna ne zbroji konačnu silu po tonovima u svakoj smjeri, kao to napravljeno po metodi sila.
Kod jednostavnog modela po jednoj i drugoj metodi dođe čak do očite razlike-odstupanja u zbroju poprečne sile u osnovi.
Seizmični proračun
Re: Seizmični proračun
Odgovor je - u mutlimodalnoj analizi to se ne može izvesti na način kao u metodi sila.
Te dve metode imaju potpuno različite osnove.
Metoda poprečnih sila pretpostavlja da smo dejstvo potresa dovoljno tačno predvideli zadavanjem ekvivalentnog statičkog opterećenja.
Tu imate jedan slučaj opterećenja gde je suma reakcija jednaka spoljašnjem opterećenju. Ukupnu poprečnu silu dobijate ednostavnim zbrajanjem paralelnih sila.
U multimodalnoj analizi je sve drugačije. Počev od pravca i smera svake sile pa do postojanja većeg broja slučajeva opterećenja (tonova) koje treba iskombinovatti.
Multimodalna metoda kao rezultat seizmičkog dejstva kao rezultat daje "najverovatniji opseg" uticaja ("od - do", na primer od -20 do +20 ... ) u svim elementima konstrukcije. Svaki taj "najverovatniji opseg" uticaja u svakoj tački svakog elementa se dobija statističkom metodom kombinovanja uticaja iz više tonova.
Dakle, nema nikakve "ukupne sile".
Tehnički, da biste dobili "ukupnu silu", u nekom preseku konstrukcije (na primer iznad temelja), morate izvršiti integraljenje, sumiranje i redukovanje istovremenih uticaja (uticaja iz jednog tona) u svim elementima preseka (zidovima i stubovima), pa onda to satistički iskombinovati SRSS ili CQC postupkom. Kao rezultat će se naravno dobiti "najverovatniji opseg" ukupne poprečne sile.
Program ima mogućnost da za multimodalni proračun u izveštaju prikaže približnu vrednost najverovatnijeg opsega poprečne sile. Ta vrednost je sraćunata "naopakim putem" - preko statističkog kombinovanja opterećenja koje se nanosi kao seizmičko opterećenje po tonovima. Između statističkog kombinovanja opterećenja i statističkog kombinovanja uticaja, naravno da može doći do odstupanja. Ono što je tačno i što se priznaje i što je u skladu sa postupkom opisanim u propisu je - rezultat dobijen statističkim kombinovanjem uticaja.
Program ima sve alate da do tog podatka dođete.
Te dve metode imaju potpuno različite osnove.
Metoda poprečnih sila pretpostavlja da smo dejstvo potresa dovoljno tačno predvideli zadavanjem ekvivalentnog statičkog opterećenja.
Tu imate jedan slučaj opterećenja gde je suma reakcija jednaka spoljašnjem opterećenju. Ukupnu poprečnu silu dobijate ednostavnim zbrajanjem paralelnih sila.
U multimodalnoj analizi je sve drugačije. Počev od pravca i smera svake sile pa do postojanja većeg broja slučajeva opterećenja (tonova) koje treba iskombinovatti.
Multimodalna metoda kao rezultat seizmičkog dejstva kao rezultat daje "najverovatniji opseg" uticaja ("od - do", na primer od -20 do +20 ... ) u svim elementima konstrukcije. Svaki taj "najverovatniji opseg" uticaja u svakoj tački svakog elementa se dobija statističkom metodom kombinovanja uticaja iz više tonova.
Dakle, nema nikakve "ukupne sile".
Tehnički, da biste dobili "ukupnu silu", u nekom preseku konstrukcije (na primer iznad temelja), morate izvršiti integraljenje, sumiranje i redukovanje istovremenih uticaja (uticaja iz jednog tona) u svim elementima preseka (zidovima i stubovima), pa onda to satistički iskombinovati SRSS ili CQC postupkom. Kao rezultat će se naravno dobiti "najverovatniji opseg" ukupne poprečne sile.
Program ima mogućnost da za multimodalni proračun u izveštaju prikaže približnu vrednost najverovatnijeg opsega poprečne sile. Ta vrednost je sraćunata "naopakim putem" - preko statističkog kombinovanja opterećenja koje se nanosi kao seizmičko opterećenje po tonovima. Između statističkog kombinovanja opterećenja i statističkog kombinovanja uticaja, naravno da može doći do odstupanja. Ono što je tačno i što se priznaje i što je u skladu sa postupkom opisanim u propisu je - rezultat dobijen statističkim kombinovanjem uticaja.
Program ima sve alate da do tog podatka dođete.
RADIMPEX SOFTWARE TEAM
Re: Seizmični proračun
Hvala na odgovoru, još pitanje po preporuci modeliranja zidane konstrukcije na opterečenje seizmke sile.
Da li dovoljno samo proračun sa modeliranim zidovima od opeke i vertikalnim i hor. serklažama ili predlažete sofisticiraniji model sa modeliranjem ekvivaletni tlačnih diagonala.
Da li dovoljno samo proračun sa modeliranim zidovima od opeke i vertikalnim i hor. serklažama ili predlažete sofisticiraniji model sa modeliranjem ekvivaletni tlačnih diagonala.