izvijanje zidova
izvijanje zidova
Na objektu koji ima 7 etaza imam zidna platna koja zbog zahteva arhitekte u nivou prve ploce - POS 100, iznad prizemlja nisu pridrzana plocom ili bilo kakvim konstruktivnim elemntom. Znaci da je duzina bocno nepridrzanog AB zida preko 6 metara (od temelja do POS 200). Na gornjim etazama zidove bocno drzi AB ploca. Na koji nacin proveriti vitkost i stabilnost takvih zidova
Imam liftovsko jezgro koje je smješteno 'izvan' objekta, odnosno dvije upravne strane pripadaju: jedna fasadnom zidu, druga stepenisnom zidu (čine njihov sastavni dio) a preostale 2 stoje 'same za sebe'. Nemaju nikakvih horizontalnih elemenata-tavanica da im skrati slobdnu dužinu-s jedne strane je šupljina za lift sa druge-spoljašnje -nema ništa. Slobodna visina im je 18m a debljina 20cm. Dobro, rašenje je totalno pogrešno, ovo mogu da sredim samo izmještanjem lifta, ali sve jedno bih da čujem šta drugi misle o ovoj problematici i da se nadovežem na problem kolege ezornama.
Ovakvi zidovi se izbočavaju upravno na svoju ravan, što pokazuje i animacija. Kolegi ezornamu nije niko odgovorio na pitanje kako se provjerava vitkost i stabilnost ovih zidova. Ne znam ni ja a baš me zanima. U propisima postoji uslov vezan za odnos slobodne visine zida i njegove debljine, vjerovatno iz razloga sprečavanja izbočavanja, ali bi on dao preveliku debljinu, pa misim da za ovakve zidove on nije primjenjiv. Mora da postoji neko drugo rješenje. Moj slučaj nije isto ali problem je isti.Kod mene je u pitanju jedna zatvorena struktura, nešto što funkcioniše kao cjelina. U literaturi sam našla da se ovakve strukture mogu tretirati i kao stubovi sandučastog presjeka (ali to se prije svega odnosi na jezgra koja su unutar objekta).
I još nešto. Koliko je program u stanju da uvijek detektuje nestabilnost konstrukcije. I kad je detektuje zašto ne naznači koji je element u pitanju već skoro svaki put markira drugu tačku. OK, nestabilnost jednog elementa povlači nestabilnost cijele konstrukcije, ali da li bi ipak mogao biti malo precizniji?
Da li se negdje može dobiti podatak o kontroli duktilnosti zidova i stubova?
Hvala.
Ovakvi zidovi se izbočavaju upravno na svoju ravan, što pokazuje i animacija. Kolegi ezornamu nije niko odgovorio na pitanje kako se provjerava vitkost i stabilnost ovih zidova. Ne znam ni ja a baš me zanima. U propisima postoji uslov vezan za odnos slobodne visine zida i njegove debljine, vjerovatno iz razloga sprečavanja izbočavanja, ali bi on dao preveliku debljinu, pa misim da za ovakve zidove on nije primjenjiv. Mora da postoji neko drugo rješenje. Moj slučaj nije isto ali problem je isti.Kod mene je u pitanju jedna zatvorena struktura, nešto što funkcioniše kao cjelina. U literaturi sam našla da se ovakve strukture mogu tretirati i kao stubovi sandučastog presjeka (ali to se prije svega odnosi na jezgra koja su unutar objekta).
I još nešto. Koliko je program u stanju da uvijek detektuje nestabilnost konstrukcije. I kad je detektuje zašto ne naznači koji je element u pitanju već skoro svaki put markira drugu tačku. OK, nestabilnost jednog elementa povlači nestabilnost cijele konstrukcije, ali da li bi ipak mogao biti malo precizniji?
Da li se negdje može dobiti podatak o kontroli duktilnosti zidova i stubova?
Hvala.
Ana, ja sam pribegao sledecem algoritmu kod provere ovakvih zidova na izvijanje:
Prvo u modelu nadjem normalne sile u zidu od svih opterećenja, napravim drugi model koji se sastoji samo od tog zida a zid modeliram grednim elementom - dam mu realne dimenzije sa granicnim uslovima koji odgovaraju zidu. Nanesem mu vertikalno opterecenje - normalne sile iz prethodnog modela i dimenzionisem kao gredni element sa ukljucenim izvijanjem i naravno postavim semu armiranja koja odgovara armaturi zida. Cini mi se da su rezultati zadovoljavajuci, a nema rada "na ruke"
Prvo u modelu nadjem normalne sile u zidu od svih opterećenja, napravim drugi model koji se sastoji samo od tog zida a zid modeliram grednim elementom - dam mu realne dimenzije sa granicnim uslovima koji odgovaraju zidu. Nanesem mu vertikalno opterecenje - normalne sile iz prethodnog modela i dimenzionisem kao gredni element sa ukljucenim izvijanjem i naravno postavim semu armiranja koja odgovara armaturi zida. Cini mi se da su rezultati zadovoljavajuci, a nema rada "na ruke"