b.milan wrote:...
Posto se radi o zemljotresu sa istim efektima i manifestacijama, tesko je prihvatiti da se sama metoda proracuna ovako drasticno i razlicito odnosi prema masi objekta.
Nebrojeno, na predmetu Aseizmickog projektovanja (kojeg vjerujem da je malo ko ovdje imao na osnovnim studijama) kako na studijama a kasnije i u praksi sam primjenjivao MMA i to pjeske (u bukvalnom smislu te rijeci) i nikada ali nikada nismo uzimali masu ukopanog dijela. U startu se zanemarivala masa ukopanog dijela, da ne ponavljam iz kojih razloga. Predavaci su bili ucenici, u to vrijeme, cuvenog japanskog profesora Muto-a (
http://www.elearning-iabse.org/EminentE ... 1_2005.pdf), dobitnika zvucnih priznanja iz ove oblasti. Da pomenem Mutovu D-metodu i D-vrijednost za odredjivanje krutosti ramova, distribuciju sila itd., potom Stodola ili pak Holzer metodu za odredjivanje svojstvenih vrijednosti - koje su sa mukom tada eksploatisane. Nerado se sjecam tih vremena bar u ovom dijelu racuna, jer je npr. samo za odredjivanje deformacija usled seizmike jednog AB ZP trebalo bar 5-6 iteracija i 1-2 dana pjesackog proracuna. Paralelno su radjeni proracuni MMA i ESO i
nikada ali nikada nije uzimana u obzir masa ukopanog dijela. Rijec je o vremenima kad gotovo da nije bilo softvera iz ove oblasti. I do sada, gotovo 20-tak godina niko mi nikada nije naglasio razliku oko masa koja se ovdje potencira MMA vs. ESO. Dobro bi bilo da neko da navode iz literature koja ovo potencira, znaci da se u ESO moze zanemariti dio mase ali ne u modalnoj i MMA.
Sad kad vi kazete da eto ESO zanemaruje dio mase a MMA ne, ja ne mogu tek tako lako da prihvatim vase tvrdnje, mada ne iskljucujem da je algoritam lakse uopstiti i uporno tvrditi da posebni slucajevi nisu moguci.
Sve bi bilo prihvatljivo kada bi modeliranjem mogli doci do istog rezultata (uzimanjem ili ne mase) ali to za sada nije slucaj.
Garantujem, da pjeske ranije pomenuti isprojektovani i izvedeni objekti se u Tower-u ne mogu ponoviti i rezultatski poklopiti ili biti u nekim prihvatljivim granicama. Jednostavno su u startu razlicite mase a potom i svojstvene vrijednosti a time i seizmicke sile.
Meni je iskreno nevjerovatno da u modalnoj analizi (analizi svojstvenih vrijednosti) imamo jednu masu a kad predjemo na ESO dio mase se tek tako izgubi. Da li je ovo korektno? Moze li se desiti da dobijete veci period (veca masa u modalnoj) a manju seizmicku silu kod ESO?
Generalno, uzimanjem mase (za koju neko kaze da je neizbjezna a neko ne) na istoj konstrukciji dobijaju se veci periodi. Za period >0.5-0.7 sec seizmicke sile su manje. Da li se mozemo oko ovoga bar sloziti?
Ali, kako ni vi ni ja ne mozemo biti autoriteti, molio bih da kazete ko je autor algoritma, naravno ako nije tajna. Pretpostavljam da je S.S.?