seizmika - ponovo

Astrodome
Postovi: 304
Pridružio se: Sre Maj 31, 2006 7:58 pm
Lokacija: Bačka Topola

Post od Astrodome »

b.milan wrote:
masa x ubrzanje = sila.

Zna se sta se mora anulirati u ovom proizvodu a zna se da to ne moze biti masa.
Zar ne vazi:

5x4=20
0x4=0
5x0=0

Ko sme da kaze?
b.milan wrote:
Mogucnost dodavanje proizvoljne mase na proizvoljno mesto konstrukcije odavno postoji u programu Tower.
Mogucnost oduzimanja proizvoljne mase sa proizvoljnog mesta konstrukcije takodje odavno postoji u programu Tower.
Mislim da se moze resitinas problem tako da se izvrsi proracun modela bez ikakvih korekcija. Na pojedinim nivoima iz izvestaja saznamo kolka je masa koja ucestvuje u modalnoj i seizmickoj analizi. Isto to treba dodati sa negativnim predznakom i ponoviti proracun.

nivo 1 - ukopan - masa1
nivo 2 - ukopan - masa2
nivo 3 - iznad terena - masa3

itd....

Nakon toga na nivo 1 dodati negativni masa1, na nivo 2 dodati negativni masa2. Mislim da bi tako mogli bi da eliminisemu spornu masu bez dodavanja bocnih oslonaca. I pri deinamickoj analizi i pri seizmickoj analizi. Na zalost vikend je i nema pristup Tower-u da ovo proverim. Samo razmisljam. Mozda upali??
b.milan
Site Admin
Postovi: 2256
Pridružio se: Čet Jun 01, 2006 5:53 pm
Lokacija: Beograd
Kontakt:

Post od b.milan »

Astrodome wrote:
b.milan wrote:
masa x ubrzanje = sila.

Zna se sta se mora anulirati u ovom proizvodu a zna se da to ne moze biti masa.
Zar ne vazi:

5x4=20
0x4=0
5x0=0

Ko sme da kaze?
Anuliranjem mase dobicete pogresne forme oscilovanja konstrukcije. U multimodalnoj seizmickoj analizi pogresan oblik oscilovanja dovodi do pogresnih seizmickih sila.


Sa druge strane, u ESO metodi, pogresan oblik oscilovanja ne dovodi do toliko bitne greske s obzirom da se od cele modalne analize koristi samo period oscilovanja kojeg mozemo uvek izabrati i proizvoljno i na strani sigurnosti.


Ja cu ovo sto govorim pricati opet i opet sve dok se ove dve metode budu mesale i sve dok korisnici budu povlacili paralelu izmedju njih. Ja sam govorio o pogresnom ukidanju masa pri multimodalnoj analizi. Nisam govorio o ESO metodi.


Vi kolega Astrodome koristite ESO metodu i Vi ni sada nemate nikakvih problema pri tretiranju mase ukopanog dela objekta, jer Tower omogucava ignorisanje mase koja se nalazi ispod nivoa kojeg je korisnik proglasio kotom ukljestenja.
NBM
Postovi: 284
Pridružio se: Sre Jun 07, 2006 7:11 am

Post od NBM »

b.milan wrote:...
Posto se radi o zemljotresu sa istim efektima i manifestacijama, tesko je prihvatiti da se sama metoda proracuna ovako drasticno i razlicito odnosi prema masi objekta.

Nebrojeno, na predmetu Aseizmickog projektovanja (kojeg vjerujem da je malo ko ovdje imao na osnovnim studijama) kako na studijama a kasnije i u praksi sam primjenjivao MMA i to pjeske (u bukvalnom smislu te rijeci) i nikada ali nikada nismo uzimali masu ukopanog dijela. U startu se zanemarivala masa ukopanog dijela, da ne ponavljam iz kojih razloga. Predavaci su bili ucenici, u to vrijeme, cuvenog japanskog profesora Muto-a (http://www.elearning-iabse.org/EminentE ... 1_2005.pdf), dobitnika zvucnih priznanja iz ove oblasti. Da pomenem Mutovu D-metodu i D-vrijednost za odredjivanje krutosti ramova, distribuciju sila itd., potom Stodola ili pak Holzer metodu za odredjivanje svojstvenih vrijednosti - koje su sa mukom tada eksploatisane. Nerado se sjecam tih vremena bar u ovom dijelu racuna, jer je npr. samo za odredjivanje deformacija usled seizmike jednog AB ZP trebalo bar 5-6 iteracija i 1-2 dana pjesackog proracuna. Paralelno su radjeni proracuni MMA i ESO i nikada ali nikada nije uzimana u obzir masa ukopanog dijela. Rijec je o vremenima kad gotovo da nije bilo softvera iz ove oblasti. I do sada, gotovo 20-tak godina niko mi nikada nije naglasio razliku oko masa koja se ovdje potencira MMA vs. ESO. Dobro bi bilo da neko da navode iz literature koja ovo potencira, znaci da se u ESO moze zanemariti dio mase ali ne u modalnoj i MMA.

Sad kad vi kazete da eto ESO zanemaruje dio mase a MMA ne, ja ne mogu tek tako lako da prihvatim vase tvrdnje, mada ne iskljucujem da je algoritam lakse uopstiti i uporno tvrditi da posebni slucajevi nisu moguci.
Sve bi bilo prihvatljivo kada bi modeliranjem mogli doci do istog rezultata (uzimanjem ili ne mase) ali to za sada nije slucaj.
Garantujem, da pjeske ranije pomenuti isprojektovani i izvedeni objekti se u Tower-u ne mogu ponoviti i rezultatski poklopiti ili biti u nekim prihvatljivim granicama. Jednostavno su u startu razlicite mase a potom i svojstvene vrijednosti a time i seizmicke sile.

Meni je iskreno nevjerovatno da u modalnoj analizi (analizi svojstvenih vrijednosti) imamo jednu masu a kad predjemo na ESO dio mase se tek tako izgubi. Da li je ovo korektno? Moze li se desiti da dobijete veci period (veca masa u modalnoj) a manju seizmicku silu kod ESO?

Generalno, uzimanjem mase (za koju neko kaze da je neizbjezna a neko ne) na istoj konstrukciji dobijaju se veci periodi. Za period >0.5-0.7 sec seizmicke sile su manje. Da li se mozemo oko ovoga bar sloziti?

Ali, kako ni vi ni ja ne mozemo biti autoriteti, molio bih da kazete ko je autor algoritma, naravno ako nije tajna. Pretpostavljam da je S.S.?
Last edited by NBM on Ned Jun 14, 2009 9:10 pm, edited 1 time in total.
b.milan
Site Admin
Postovi: 2256
Pridružio se: Čet Jun 01, 2006 5:53 pm
Lokacija: Beograd
Kontakt:

Post od b.milan »

NBM wrote: Ali, kako ni vi ni ja ne mozemo biti autoriteti, molio bih da kazete ko je autor algoritma, naravno ako nije tajna. Pretpostavljam da je S.S.?
Kako mislite ko je autor algoritma ?

Pa algoritam je opstepoznat i veoma trivijalan i implementiran je u sve opstepriznate softvere !

Pa necemo mi (u zemlji Srbiji) izmisljati nekakav algoritam sa kojim se radi multimodalna analiza u Evropi i celom svetu.

Evo dokaza za ono sto pricam, a to je uputstvo za rukovanje jednog dobro poznatog programa (AxisVM v9). Ako su i oni po vama neznalice i ako oni ne znaju kako treba da se radi multimodalni seizmicki proracun onda ja ne znam sta cu dalje morati da cinim da bih vas uverio u suprotno.

manual9.pdf (6.83 MB)

Obratite paznju na stranu 192, u okviru poglavlja: Eurocode 8 (EN 1998-1:2004) Design response spectrum.
Tu je prikazano kako se sracunavaju seizmicke sile (u tekstu oznacene sa Pkr). Tu se vidi da je seizmicka sila u nekom cvoru direktno zavisna od ordinate forme oscilovanja u tom cvoru. Ako nema oscilovanja nema sile.

naknadno dodao:
Ako ima oscilovanja ima sile. Ako je vektor oscilovanja sracunat pogresno (na osnovu modela koji ne odgovara konstrukciji koja se analizira) onda je pogresna i sila.


AxisVM je zasticeno ime. Proizvodjac programa je Inter-CAD Kft. Distributer programa za Srbiju je hiCAD (www.hicad.rs)
Last edited by b.milan on Pon Jun 15, 2009 12:20 am, edited 1 time in total.
ezoranm
Postovi: 82
Pridružio se: Sre Jan 09, 2008 9:23 am
Lokacija: Uzice

Post od ezoranm »

NBM wrote:
Meni je iskreno nevjerovatno da u modalnoj analizi (analizi svojstvenih vrijednosti) imamo jednu masu a kad predjemo na ESO dio mase se tek tako izgubi. Da li je ovo korektno? Moze li se desiti da dobijete veci period (veca masa u modalnoj) a manju seizmicku silu kod ESO?

Kod ESO metode velicina gravitacione sile zavisi od perioda oscilovanja prvog tona i mase objekta (mase koja može da osciluje). Kod ESO metode je opravdano isključiti masu donjih etaža jer se zbog same metode ne menja suština.

Kod modalne analize velicina gravitacione sile zavisi od mase objekta i "svih" dominantnih tonova oscilovanja, a sami tonovi - modovi oscilovanja zavisi pored svih ostalih karakteristika i od mase objekta. Ako se izuzme masa podrumskih prostorija, promenice se i modovi osilovanja, što menja samu suštinu proračuna po ovoj metodi i ne sme se isključiti.
Rezultati kod ESO metode sa isključenom masom podrumskih prostorija i rezultati kod modalne analize sa masom podrumskih prostorija su približno isti.
ezoranm
Postovi: 82
Pridružio se: Sre Jan 09, 2008 9:23 am
Lokacija: Uzice

Post od ezoranm »

[quote="b.milan"][/quote]

Moram da podrzim b.milana u upornosti da ukaze na razliku u dvema metodama. Podrzavam sve gore napisano osim modela sa bocnim osloncima. To sigurno nije pravo rešenje. Ako se postave ti oslonci kod ESO metode, gravitaciona sila će biti ista kao nema tih oslonaca jer je masa objekta ista - bolje rešenje je definisati nivo zd ispod koga se zanemaruju mase. Ako se postave bocni oslonci kod modalne analize promenice se oblici oscilovanja a samim tim i gravitaciona sila - bolje rešenje je ne postavljati bocne oslonce kod ove metode a masu nikako ne iskljucivati
NBM
Postovi: 284
Pridružio se: Sre Jun 07, 2006 7:11 am

Post od NBM »

ezoranm wrote: Moram da podrzim b.milana u upornosti da ukaze na razliku u dvema metodama. Podrzavam sve gore napisano osim modela sa bocnim osloncima. To sigurno nije pravo rešenje. Ako se postave ti oslonci kod ESO metode, gravitaciona sila će biti ista kao nema tih oslonaca jer je masa objekta ista - bolje rešenje je definisati nivo zd ispod koga se zanemaruju mase. Ako se postave bocni oslonci kod modalne analize promenice se oblici oscilovanja a samim tim i gravitaciona sila - bolje rešenje je ne postavljati bocne oslonce kod ove metode a masu nikako ne iskljucivati
Sem podrske ovdje nista nije jasno. Na sta vi mislite? Na gravitacione sile? Mi svo vrijeme o inercijalnim a vi o gravitacionim. Zd vec postoji u ESO i nema potrebe pojasnjavati ovaj slucaj - apsolviran je u prethodnim stranicama ovog posta.
U drugom MMA sugerisete bez bocnih oslonaca i da se ne ukidaju mase koji je opet analiziran i prihvatljiv za nezatrpan model. Ranije sam naveo zasto smatram da ovo nije univerzalno rjesenje jer ispada da zatrpan ili ne nama je model isti. Kako?
b.milan
Site Admin
Postovi: 2256
Pridružio se: Čet Jun 01, 2006 5:53 pm
Lokacija: Beograd
Kontakt:

Post od b.milan »

Evo, malo sam lutao po internetu i evo izvoda iz dva karakteristicna propisa baziranih na multimodalnoj seizmickoj analizi (ovi propisi vise nisu u upotrebi ali ilustruju postupak)

Bugarski propis (Bulgarian Code for Design of Buildings Structures in Seismic Regions, 1987)
http://iisee.kenken.go.jp/net/seismic_d ... lgaria.htm

Nemacki propis (German Standard DIN4149. Part 1, 1981)
http://iisee.kenken.go.jp/net/seismic_d ... ermany.htm

U oba propisa sustina je sledeca - inercijalne sile dobijaju se na osnovu forme oscilovanja. Ako je forma oscilovanja pogresna dobice se pogresne inercijalne sile.

Zbog toga je od sustinske vaznosti da forma oscilovanja bude tacno odredjena a to ce se dobiti ako pravilno modeliramo ogranicenja koje model pri svojem oscilovanju ima, a ne da polazimo od posledice - nepostojanja inercijalne sile u podzemnim etazaama pa da zakljucujemo da na tom mestu nema mase. Tamo gde nema inercijalnih sila, inercijalnih sile nema zbog odsustva oscilovanja mase. To cu da ponovim onoliko puta koliko god bude bilo potrebno.
HB
Postovi: 36
Pridružio se: Pon Jul 02, 2007 11:29 am

Post od HB »

OK

Ima li itko ideju kako da na ispravan naćin uklonim inercijalne sile iz podzemnih etaža a da dodajem vertikalno pomične oslonce po rubovima ploče ???
HB
Postovi: 36
Pridružio se: Pon Jul 02, 2007 11:29 am

Post od HB »

Pardon, da ne dodajem oslonce
NBM
Postovi: 284
Pridružio se: Sre Jun 07, 2006 7:11 am

Post od NBM »

Vec sam je dao i evo upravo pustam probni primjer.
Jedan model, nema oslonaca a dio zeljene mase iskljucen iz modalne i MMA. Duplo veci br. sl. opt. Odgovara li ovo?
WD
Postovi: 137
Pridružio se: Uto Jun 06, 2006 8:35 am
Lokacija: Varaždin

Post od WD »

b.milan wrote:Mogucnost dodavanje proizvoljne mase na proizvoljno mesto konstrukcije odavno postoji u programu Tower.
Mogucnost oduzimanja proizvoljne mase sa proizvoljnog mesta konstrukcije takodje odavno postoji u programu Tower.
Molim Vas da mi objasnite o kojoj je komandi riječ. Nešto sam očito propustio. Hvala.
b.milan
Site Admin
Postovi: 2256
Pridružio se: Čet Jun 01, 2006 5:53 pm
Lokacija: Beograd
Kontakt:

Post od b.milan »

S obzirom da seizmicku analizu radite multimodalnim postupkom od velike vaznosti za dobijanje ispravnih seizmickih sila je dobijanje ispravnih oblika formi oscilovanja.

Kao prvo, grupisite mase u nivoima tavanica. "Tavanica" je onaj nivo u kojem se nalazi horizontalna ploca (bez obzira da li je ta ploca ukopana ili ne, oznacite je kao tavanicu da bi se na taj nivo "slila" masa od vertikalnih elemenata (zidova i stubove) koji se nalaze izmedju tavanica. "Tavanica" je i temeljna ploca. Tavanica je sve sto je dovoljno kruto u horizontalnom smislu da bi moglo da prenese horizontalnu silu po celom objektu.

Postupkom grupisanja masa cete izbeci dobijanje tonova sa lokalnim oscilacijama u modelu (oscilovanje pojedinih zidova i stubova).

Kada ste to uradili, izvrsite proracun modalne analize, a zatim i seizmicki proracun.

Ako imate temeljnu plocu - pogledajte koliku ste seizmicku silu dobili u temelnjoj ploci. Iako je masa velika, seizmicka sila bi trebala da je nula jer nema oscilovanja temeljne ploce. Ako ste ipak dobili neku silu, to znaci da temeljnu plocu niste dobro vezali sa tlom odnosno da joj nedostaje sprecavanje horizontalnog pomeranja.

Vas model Koliko se secam, iznad temelja a do nivoa tla imate samo jednu tavanicu (plocu). Sledeci korak je da prekontrolisete seizmicku silu u toj ploci. Ako je ta seizmicka sila velika jedini razlog za to je to sto ta ploca nije dovoljno kruto povezana sa temeljnom plocom. Povezivanje se ostvaruje podrumskim zidovima i ako na primer nemate podrumske (obodne zidove) ili ako nemate dovoljnu krutost u tim zidovima, ploca iznad temelja ce oscilovati vise pa ce seizmicke sile na tom nivou biti vece.

Ako recimo kojim slucajem uopste nemate podrumske zidove (hipoteticki), tada ce ploca u nivou tla oscilovati onoliko slobodno koliko slobodno osciluje i svaka druga tavanica iznad. Tada cete dobiti znacajnu silu i u toj tavanici u nivou tla.

Da bi ste uzeli u obzir interakciju tla sa ukopanim delom konstrukcije morate biti sigurni u to da interakcija stvarno postoji, i da li smete da racunate sa njom.

Ako je takav slucaj da nesto sigurno i definitivno utice na ogranicenje oscilacija u podzemnom delu, recimo imate odgovarajuce karakteristike tla i odgovarajuci nacin fundiranja, tada bi to trebli i da modelirate postavljanjem nekog horizontalnog ogranicavanja pomeranja (oslonci).

Medjutim, ukoliko to nije slucaj, ukoliko inzenjer ne moze da racuna na to da ce tlo u znacajnijoj meri izvrsiti sprecavanje oscilovanja podzemnog dela konstrukcije, ne postavljajte oslonce.

Ali!!! Ni u jednom slucaju ne smete anulirati masu ! Seizmicku silu koju dobijete bice mera oscilovanja i bice realna. Ako zelite da smanjite seizmicke sile u podzemnom delu a da ne racunate na tlo, podzemni deo mora biti modeliran sto kruci kako bi se sve podzemne etaze pomerale zajedno sa temelnom plocom = tlom.

Znaci, dobijena seizmicka sila u ploci u nivou tla, ukoliko zanemarite interakciju podzemnog dela sa konstrukcijom (ne stavite oslonce), je realna seizmicka sila i obrnuto je proporcionalna kutosti podzemnog dela konstrukcije. Ne mozete je anulirati brisanjem mase nego samo konstruktivnim merama - povecanjem krutosti podzemnog dela.


Jos jednom - ovo se odnosi na multimodalnu seizmicku analizu. Ovo uputstvo se ne odnosi na metodu ekvivalentnog seizmickog opterecenja.

Nadam se da ce sada mnoge stvari biti jasnije, mislim da sam sada bio mnogo precizniji u izrazavanju i ja snosim veliki deo krivice sto sam u mom prvom odgovoru na pitanje koje je pokrenulo ovu temu dao prilicno jednostran odgovor koji je izazvao velike polemike. U kasnijim odgovorima sam pokusao da naglasim razliku izmedju dve metode za seizmicku analizu koje se koriste na ovim prostorima i veliki deo diskusije je bio posledica postojanja te razlike.
b.milan
Site Admin
Postovi: 2256
Pridružio se: Čet Jun 01, 2006 5:53 pm
Lokacija: Beograd
Kontakt:

Post od b.milan »

WD wrote:
b.milan wrote:Mogucnost dodavanje proizvoljne mase na proizvoljno mesto konstrukcije odavno postoji u programu Tower.
Mogucnost oduzimanja proizvoljne mase sa proizvoljnog mesta konstrukcije takodje odavno postoji u programu Tower.
Molim Vas da mi objasnite o kojoj je komandi riječ. Nešto sam očito propustio. Hvala.
:wink:
Ako neko vertikalno opterecenje sa smerom nanize zamislimo da je nastalo kao dejstvo gravitacionog ubrzanja na neku masu, tada se moze smatrati da se zadavanjem vertikalnog opterecenja u programu Tower, moze definisati masa.
Program pri proracunu modalne analize od korisnika zahteva da definise iz kojih slucajeva opterecenja ce se "sracunavati" mase. To drugim recima znaci da ce program svaku vertikalnu komponentu opterecenja iz izabranog slucaja opterecenja smatrati kao posledicu gravitacionog dejstva na masu, i sracunace masu kao m = Pz / g

Znajuci to, vi mozete za potrebe modalne analize napraviti poseban slucaj opterecenja, u njemu definisati "pozitivne" mase (od sila usmerenih na dole) i "negativne" mase (od sila usmerenih na gore). Opterecenje moze biti koncentrisano, linijsko ili povrsinsko. Jedino ogranicenje kod negativnih masa je to sto ce ono oduzimati masu samo do nulte mase na odredjenom cvoru (negativna masa u cvoru ce biti tretirana kao nula-masa).

Znaci na ovaj nacin vrlo lako mozete dodavati ili iskljucivati mase po zelji.
Iskljucivanje mase u nekoj tavanici morate obaviti iskljucivo uz pomoc povrsinskog opterecenja usmerenog na gore zato sto je masa ploce rasporedjena po cvorovima ploce i mora se oduzimati na isti takav nacin (ne mozete upotrebiti jednu koncentrisanu "negativnu" masu jer se ona odnosi samo na jedan cvor pa ce masa u tom cvoru otici u veliki minus koji ce se opet smatrati jednom nula-masom)


Da smo napravili posebnu komandu za to, opet bi imala potpuno isti oblik i interfejs, i morali bi da pravimo 3 komande za dodavanje koncentrisane, linijske i povrsinske mase, sto stvarno ne bi imalo smisla. Treba samo voditi racuna o tome da sila od 1kN predstavlja (1000 / 9.81) kg odnosno ~101.9 kg.
NBM
Postovi: 284
Pridružio se: Sre Jun 07, 2006 7:11 am

Post od NBM »

b.milan wrote:S obzirom da seizmicku analizu radite multimodalnim postupkom od velike vaznosti...
Konacno, dobar i precizan odgovor!
Trebalo je do njega doci, tako da prethodna polemika je ipak dala rezultata, da ne kazem pomak, nismo ubijedili autore oko opcije izostavljanja masa...iako bismo mozda zeljeli ovu opciju bez obzira da li je to ispravno ili ne.
Kao sto je Milan prethodno naveo postoji nacin (koji ne preporucuje) izostavljanja mase pa ko smatra da treba neko se potrudi sa dodatnim opterecenjem...negativnim. Upavo sam probao i moze...dobio sam u dvije zeljene tavanice i masu i seizm. sile =0.

Tragajuci nesto oko masa dosao sam do moguce konstatacije, koji cu morati da potvrdim na konkretnom modelu tako da sada ne prejudiciram...samo da nagovijestim.

Osnova je modalna analiza - svojsvene vrijednosti mogucih oblika oscilovanja. Nju ne moramo da koristimo samo za seizmiku, neki propisi za vjetar traze poznavanje osnovnog tona oscilovanja za pripadajuci pravac djelovanja. Za ovaj slucaj irelevantno je da li se ukopani dio pomjera sa zemljom. Krutost ukopanog dijela je relativna stvar i nekada mozemo biti sigurni da jeste a opet nekad biti u dilemi. U opstem slucaju (kada nismo sigurni u krutost) uvijek bi trebalo postaviti mase tamo gdje su i smatrati da je pravo ukljestenje u spoju sa temeljem ili cak (u nekim slucajevima) ici i na donju kotu temelja, ako je temelj vece visine (npr. temeljna ploce) modelirati i masu temelja (npr. debele ploce) u njenoj sredini. Necemo pogrijesiti sigurno. Ako je donji dio krut mase ce se same anulirati malim ili nepostojecim pomjeranjima kako u modalnoj tako i u MMA.
U ESO se moze i u nekim slucajevima mora iskljuciti masa i to nije problem jer postoji Zd.

E sad, se postavlja pitanje kako to da nekada (dok nije bilo softvera) nismo uzimali ukopani dio u razmatranja a danas ako hocemo da modeliramo moramo uzeti i masu i konstrukcije? Vjerovatno, aproksimacija koja daje zadovoljavajuci rezultat i koja je bila neophodna sa stanovista uproscavanja pjesackog proracuna. Ostaje da se uoce moguce razlike u ovom pristupu klasicnog tretmana ukopanog dijela i ovog aktuelnog. Moguce da nema gresaka ili ako uopste postoje mozda su na strani sugurnosti.

Javlja se jos jedna dilema (a mozda dvije), kako jednostavno modelirati ukopani i zatrpani dio (bez eliminacije masa koja je moguca) ako smatramo da je krut i da se pomjera zajedno sa tlom. Samo je ovo ostalo nerijeseno. Oslonce smo rekli da ne mozemo koristiti u tu je problem.
Vidim kao mogucu nepremostivu prepreku sledece: htjeli bi smo plitko fundiranje ukopanog i zatrpanog krutog podruma a opet ne odgovaraju nam oslonci koji bi simulirali tlo.
Last edited by NBM on Pon Jun 15, 2009 12:08 pm, edited 1 time in total.
Odgovori