Pozdrav!
Na osnovu podataka koje ste prezentovali Vsd=202.37kN i Leff/2=2.1m dosao sam do modela koji je kao prosta greda:
L=4.2m preseka kao kod vas. Sopstvena tezina je iskljucena i zadato podeljeno stalno opterecenje q=71.43kN/m'
Ovo daje Vsd=71.43*1.35*4.2/2=202.5kN
Sa programom koji racuna prema EC2 proracunao sam gredu i dobio sledece rezultate:
Fett-Greda-Thenightrider.pdf
Program pri proracunu potrebne poprecne armature vrsi redukciju zbog oslonca i daje jos manje potrebne kolicine.
Da bi ovo izbegao i da vidimo kolka je potrebna armatura za Vsd=202.5kN samo sam raspon grede promenio na 5.1m i ovako mozemo da vidimo kolka je stvarna potrebna poprecna armatura za Vsd=202.5
Fett-Greda-Thenightrider2.pdf
Iz ovog proracuna se lepo vidi da proracun kolege Thenightrider potvrdjen. Potrebna poprecna armatura za Vsd=202.5kN je Asw=7.46cm2/m' ( tojest dvosecne uzengije fi8/13 (2x3.87=7.74)).
A Tower sta racuna? Nek se izjasni Radimpex. Ja potvrdjujem proracun kolege Thenightrider.
Pozdrav
Konsultacije: Smicanje grednih elemenata, EC2
-
thenightrider
- Postovi: 161
- Pridružio se: Pet Avg 25, 2006 4:39 pm
- Lokacija: HRVATSKA
Hvala kolegi Astrodome na vremenu i trudu!
U mojim primjerima je uzeta već reducirana sila zbog širine oslonca tako da ona nije dodatno reducirana. To sam uradio čisto da se proračun poklopi sa primjerom iz knjige!
Ono što sam htio kasnije dopisati kao moj prijedlog ekipi iz radimpexa ali sada koristim priliku jer sam to primjetio u softwareu koji je koristio kolega Astrodome:
- bilo bi nužno i neophodno pri izvješatju dimenzioniranja u pojedinim točkama grednih elemenata ispisati podatak o vrijednostima Vrd1 i Vrd2. Zašto? Jer odabir max. uzdužnog i poprečnog razmaka šipki armature ovisi direktno o području u kojem se sila Vsd nalazi.
-ili još bolje: programirati problematiku tako da program ne dopušta odabir vilica na razmaku većem od dopuštenog ovim ograničenjima ili reznosti takve da bi poprečni razmak šipki vilica bio veći od dopuštenog.
-možda bi projektantima trebalo pustiti na volju uzimanje u obzir armature As1 (i njene količine) pri proračunu Vrd1 jer je to ipak prekonkretna stvar i ovisi od situacije do situacije (da li se ista u stvarnosti može sidriti za traženu duljinu ili ne što bi po meni trebao odlučiti projektant)
Osobno sam izradio software u kome mi je to za prostu gredu relativno lako pošlo za rukom pa ne vidim razloga zašto bi to bio problem. Ovaj put su bar propisi vrlo jasni.
Opet napomena: Ja se cijelo vrijeme pozivam na TPBK, ne na EC2 o kojem ajmo reći neznam ništa!
Čekam ostale kolege sa komentarima. Hvala
U mojim primjerima je uzeta već reducirana sila zbog širine oslonca tako da ona nije dodatno reducirana. To sam uradio čisto da se proračun poklopi sa primjerom iz knjige!
Ono što sam htio kasnije dopisati kao moj prijedlog ekipi iz radimpexa ali sada koristim priliku jer sam to primjetio u softwareu koji je koristio kolega Astrodome:
- bilo bi nužno i neophodno pri izvješatju dimenzioniranja u pojedinim točkama grednih elemenata ispisati podatak o vrijednostima Vrd1 i Vrd2. Zašto? Jer odabir max. uzdužnog i poprečnog razmaka šipki armature ovisi direktno o području u kojem se sila Vsd nalazi.
-ili još bolje: programirati problematiku tako da program ne dopušta odabir vilica na razmaku većem od dopuštenog ovim ograničenjima ili reznosti takve da bi poprečni razmak šipki vilica bio veći od dopuštenog.
-možda bi projektantima trebalo pustiti na volju uzimanje u obzir armature As1 (i njene količine) pri proračunu Vrd1 jer je to ipak prekonkretna stvar i ovisi od situacije do situacije (da li se ista u stvarnosti može sidriti za traženu duljinu ili ne što bi po meni trebao odlučiti projektant)
Osobno sam izradio software u kome mi je to za prostu gredu relativno lako pošlo za rukom pa ne vidim razloga zašto bi to bio problem. Ovaj put su bar propisi vrlo jasni.
Opet napomena: Ja se cijelo vrijeme pozivam na TPBK, ne na EC2 o kojem ajmo reći neznam ništa!
Čekam ostale kolege sa komentarima. Hvala
Re: SMICANJE GREDNIH ELEMENATA PO TPBK
Ovo sto ste naveli da proracun uzengija se uopste ne menja ako promenite sirinu preseka sa 30cm na 10cm sam i ja proveri. I tako je, nista se ne menja mada bi bilo logicno da bude vece 3x. Ne zanm sta se desava.thenightrider wrote:
b)tower 6/proračun presjeka:
Dakle, vidi se očita razlika! U čemu je kvaka?
Kako je tower dobio armaturu?
Ako je vjerovati objašnjenju za dimenzioniranje posmika po EC na str.56/86, ovako:
Aaw=Vsd*100/(2*0,9*d*fywd)=20237/(2*0,9*46,2*43,478)=5,60cm2
Otkud ta formula?
Evo slijedeći primjer, ista sila samo se greda sužuje na b=10 cm:
Opet je potrebna armatura 5,60cm2! Zašto?
Aaw=Vsd*100/(2*0,9*d*fywd)=20237/(2*0,9*46,2*43,478)=5,60cm2
Primjećujete da nema širine b u formuli?
I da je armatura za jednorezne vilice kao što je to bio slučaj sa PBAB-om, opet ne štima.Malo mi je sve ovo skupa čudno jer je preočigledno da nitko od kolega prije nebi primjetio i moram priznati da ni sam neznam da li negdje ja možda griješim u svojim promišljanjima pa molim kolege i administratora za komentar.
Pored ovoga sam uradio neku kontrolu:
Prosta greda L=8m, T preseka sa datim optrecenjem od g=40kN/m' i p=60kN/m'. Da ne budemo jako strogi usvojimo da je C30/37=MB40 (o ovome smo vec raspravljali)
Proracun uTower 6 prema PBAB: ProstagredaT6-PBAB.pdf
Proracun u Tower 6 prema EC2: ProstagredaT6-EC2.pdf
Proracun drugi program sa redukcijom kod oslonca: ProstagredaProgram-EC2.pdf
Proracun drugi program bez redukcije kod oslonca:edaProgram-EC2bezreduciranja.pdf
Prema ovim proverama sva tri proracuna se poklapaju skoro 100% i po smislu poduzne i poprecne armature, prlina i ugiba. Kod proracuna sa drugim programom ne mogu da iskljucim redukciju kod oslonca i morao sam produziti gredu za 110cm da bi dobio za istu Vsd silu potrebnu kolicinu uzengija.
Proracun T6 prema PBAB : Asw=14.22cm2/m'x2=28.44cm2/m'
Proracun T6 prema EC2B : Asw=13.69cm2/m'x2=27.38cm2/m'
Proracun drugim programom Asw = 28.15cm2/m'
Moj zakljucak je sledeci: Verovatno postoji neki "bug" ili problem kod tacnosti iteracije proracuna. Za ovo smo vec imali slucaj. Ali da cujemo i tvorce programa sta se desava za b=30cm i za b=10cm.
-
thenightrider
- Postovi: 161
- Pridružio se: Pet Avg 25, 2006 4:39 pm
- Lokacija: HRVATSKA
Provjerio sam i ja sa podacima koje je dao kolega astrodome, i i ja dobijam iste rezultate kao oni dakle potrebne vilice 5,65 cm2/m (m=2), dok je rezultat istog proracuna prema PBAB 87 3,80 cm2/m (m=2). Razlika je u tome sto bi formula koju navodi kolega
Aaw=Vsd*100/(2*0,9*d*fywd), trebala biti
Aaw=Vsd*100/(2*0,9*d*fywd)*(1/ctg(theta)), gdje je
(theta) - ugao pritisnute dijagonale, radimpex uzima da je theta=45, sto je prema EC 2 OK za proracun prema "standardnoj metodi", drugi princip bi bio metoda "promjenjljive inklinacije ugla pritisnute dijagonale". Ovaj drugi princip se uglavnom koristi za prednapregnuti beton theta je manje od 45. Nisam siguran ali mislim da kolega astrodome koristi software za prednapregnuti beton kod koga je theta zadato 33,8, pa dobija rezultat koji je manji od onoga sto daje tower. Isto tako nisam siguran koji je podatak u knjizi Jure Radica jer je nemam. Sto se tice sirine preesjeka b, ona je potrebna samo da bi se odredilo Vrd2, odnosno nosivost pritisnute betonske dijagonale te mora biti ispunjen uslov da je Vsd<Vrd2, da bi se uslo u proracun, zato smanjenje b nije dalo rezultat jer je za b=30 cm Vrd2=675 kN (za theta=45) odnosno za b=20 cm Vrd2=351 kN, nosivost pritisnute dijagonale se mjenja sa promjenom b, medjutim uslov Vsd<Vrd2 je ispunjen, ako probate da stavite b=9 cm dobice se granica odnosno Vsd=Vrd2, sada probajte u tower-u staviti b=8 cm i nece vam dati rezultat za smicucu armaturu sto je u redu.
Bez obzira na sve receno mislim da bi radimpex-ov tim trebao ostaviti mogucnost da sami dajemo vrijednost theta, a do tog dana mozete dobijenu armaturu iz tower-a pomnoziti sa tg(theta), i tako provjeriti rezultate iz knjige. Medjutim treba biti oprezan sa odabirom theta za proracun i to je vjerovatno glavni razlog zbog koga radimpex nije ulazio u rjesavnje problema, ctg(theta) se krece u granicama 0,4 do 2,5 za grede sa konstantnom poduznom armaturom, te od 0,5 do 2 za grede u kojima se poduzna armatura prekida, a mislim da je po britanskim propisima ovo smanjeno pa se uzima da su granice 1-1,67. Dakle ugao tetha prema britanskim propisima je u granicama 45-30 stepeni.
Pozdrav!
Aaw=Vsd*100/(2*0,9*d*fywd), trebala biti
Aaw=Vsd*100/(2*0,9*d*fywd)*(1/ctg(theta)), gdje je
(theta) - ugao pritisnute dijagonale, radimpex uzima da je theta=45, sto je prema EC 2 OK za proracun prema "standardnoj metodi", drugi princip bi bio metoda "promjenjljive inklinacije ugla pritisnute dijagonale". Ovaj drugi princip se uglavnom koristi za prednapregnuti beton theta je manje od 45. Nisam siguran ali mislim da kolega astrodome koristi software za prednapregnuti beton kod koga je theta zadato 33,8, pa dobija rezultat koji je manji od onoga sto daje tower. Isto tako nisam siguran koji je podatak u knjizi Jure Radica jer je nemam. Sto se tice sirine preesjeka b, ona je potrebna samo da bi se odredilo Vrd2, odnosno nosivost pritisnute betonske dijagonale te mora biti ispunjen uslov da je Vsd<Vrd2, da bi se uslo u proracun, zato smanjenje b nije dalo rezultat jer je za b=30 cm Vrd2=675 kN (za theta=45) odnosno za b=20 cm Vrd2=351 kN, nosivost pritisnute dijagonale se mjenja sa promjenom b, medjutim uslov Vsd<Vrd2 je ispunjen, ako probate da stavite b=9 cm dobice se granica odnosno Vsd=Vrd2, sada probajte u tower-u staviti b=8 cm i nece vam dati rezultat za smicucu armaturu sto je u redu.
Bez obzira na sve receno mislim da bi radimpex-ov tim trebao ostaviti mogucnost da sami dajemo vrijednost theta, a do tog dana mozete dobijenu armaturu iz tower-a pomnoziti sa tg(theta), i tako provjeriti rezultate iz knjige. Medjutim treba biti oprezan sa odabirom theta za proracun i to je vjerovatno glavni razlog zbog koga radimpex nije ulazio u rjesavnje problema, ctg(theta) se krece u granicama 0,4 do 2,5 za grede sa konstantnom poduznom armaturom, te od 0,5 do 2 za grede u kojima se poduzna armatura prekida, a mislim da je po britanskim propisima ovo smanjeno pa se uzima da su granice 1-1,67. Dakle ugao tetha prema britanskim propisima je u granicama 45-30 stepeni.
Pozdrav!
Samo da potvrdim: koristim softwer kojim se moze proracunati i prednapregnuta i klasicno armirana konstrukcija, ali uvek koristim Standardnu metodu a ne Variable strut angle - na strani sigurnosti je. I u postavljenim primerima je koriscena standardna metoda za pritisnute dijagonale pri proracunavanju kolicine poprecne armature..student wrote:P......Ovaj drugi princip se uglavnom koristi za prednapregnuti beton theta je manje od 45. Nisam siguran ali mislim da kolega astrodome koristi software za prednapregnuti beton kod koga je theta zadato 33,8, pa dobija rezultat koji je manji od onoga sto daje tower. ....
Pozdrav!
Da li postoji nacin da provjerite koji ugao theta uzima vas software?Astrodome wrote: Samo da potvrdim: koristim softwer kojim se moze proracunati i prednapregnuta i klasicno armirana konstrukcija, ali uvek koristim Standardnu metodu a ne Variable strut angle - na strani sigurnosti je. I u postavljenim primerima je koriscena standardna metoda za pritisnute dijagonale pri proracunavanju kolicine poprecne armature..
Pozdrav!
Ako postoji ispis za Vrd2, moglo bi se doci do ugla theta iz formule da je
Vrd2=bw*z*ni*fcd/(ctg(theta)+tan(theta)/(1+ctg^2(theta), ako mozete u ovu formulu uvrstiti theta 33,8, jer ja mislim da je to slucaj.
ni je za ovaj primjer 0,5
z je 0,9*d
Pozdrav!
-
thenightrider
- Postovi: 161
- Pridružio se: Pet Avg 25, 2006 4:39 pm
- Lokacija: HRVATSKA
To nije točno! Širina b se koristi pri proračunu i Vrd1 i Vrd2 i Vrd3. Provjerite u mojim linkovima za pješaćke proračune.student wrote:Sto se tice sirine preesjeka b, ona je potrebna samo da bi se odredilo Vrd2...
Pozdrav!
Što se tiče kuta (theta), kolega Astrodome Vam je dao odgovor umjesto mene.
Neznam koji su važeći propisi u Vašoj zemlji , kod nas u Hrvatskoj je na snazi TPBK i moja pitanja su vezana isključivo vezano uz njega, nemojmo mješati propise.
Ja ovdje ne pokušavam mješati TPBK i EC2 i ne bi ih htio trpati u isti koš, zato i inzistiram da se uvede TPBK kao propis za dimenzioniranje u T6. EC2, kao ni ostale strane propise za beton, sada kad je donesen TPBK nemam namjeru a ni potrebu proučavati, niti ih komentirati.
Izvinjavam se za gresku u formuli:
Vrd2=bw*z*ni*fcd/(ctg(theta)+tan(theta)/(1+ctg^2(theta), trba biti
Vrd2=bw*z*ni*fcd/(ctg(theta)+tan(theta))
Tek sam sada vidio izvjestaj kolege astrodome Vrd2=678,65 kN
pa je za ulazne podatke kolege:
bw=30 cm
z=41,1 cm
ni=0,55
fcd=20
pa slijedi da je ugao theta zaista 45 stepeni. Nisam siguran zasto se onda desava ovakva stvar. Ako pogledate post kolege astrodoma vidite da su rezultati prema PBAB i EC priblizno isti:
kao drugo nemjesam propise vec su propisi TPBK zapravo EC sa nacionalnim dodatkom.
Kao trece u pravu ste da nam je potrebno b za proracun Vrd1, Vrd2 i Vrd3. Vrd1 predstavlja proracunsku nosivost na smicanje samog betona medjutim ovaj slucaj nam nije bitan jer je Vsd>Vrd1 tj potrebna je armatura za smicanje, inace formula u vasem linku je identicna formuli u EC 2.
Kao cetvrto TPBK i EC2 su strpani u isti kos, jedino se razlikuju opterecenja tj. EC 1 ali to nema veze sa ovim o cemu raspravljamo.
Kao peto spomenuo sam da nam treba b samo za Vrd2 jer koristimo uslov Vsd<Vrd2 za ovaj konkretan primjer.
Mislim da nam je potrebno razjasnjenje kolega iz radimpex-a.
Pozdrav!
Vrd2=bw*z*ni*fcd/(ctg(theta)+tan(theta)/(1+ctg^2(theta), trba biti
Vrd2=bw*z*ni*fcd/(ctg(theta)+tan(theta))
Tek sam sada vidio izvjestaj kolege astrodome Vrd2=678,65 kN
pa je za ulazne podatke kolege:
bw=30 cm
z=41,1 cm
ni=0,55
fcd=20
pa slijedi da je ugao theta zaista 45 stepeni. Nisam siguran zasto se onda desava ovakva stvar. Ako pogledate post kolege astrodoma vidite da su rezultati prema PBAB i EC priblizno isti:
Zaista mi nije jasno zasto se za jedan primjer dobijaju velike razlike a za drugi se dobijaju skoro isti rezultati.Astrodome wrote:
Proracun T6 prema PBAB : Asw=14.22cm2/m'x2=28.44cm2/m'
Proracun T6 prema EC2B : Asw=13.69cm2/m'x2=27.38cm2/m'
Proracun drugim programom Asw = 28.15cm2/m'
Moj zakljucak je sledeci: Verovatno postoji neki "bug" ili problem kod tacnosti iteracije proracuna. Za ovo smo vec imali slucaj. Ali da cujemo i tvorce programa sta se desava za b=30cm i za b=10cm.
Kao prvo nisam davao komentar da bi se neko ljutio.thenightrider wrote:To nije točno! Širina b se koristi pri proračunu i Vrd1 i Vrd2 i Vrd3. Provjerite u mojim linkovima za pješaćke proračune.student wrote:Sto se tice sirine preesjeka b, ona je potrebna samo da bi se odredilo Vrd2...
Pozdrav!
Što se tiče kuta (theta), kolega Astrodome Vam je dao odgovor umjesto mene.
Neznam koji su važeći propisi u Vašoj zemlji , kod nas u Hrvatskoj je na snazi TPBK i moja pitanja su vezana isključivo vezano uz njega, nemojmo mješati propise.
Ja ovdje ne pokušavam mješati TPBK i EC2 i ne bi ih htio trpati u isti koš, zato i inzistiram da se uvede TPBK kao propis za dimenzioniranje u T6. EC2, kao ni ostale strane propise za beton, sada kad je donesen TPBK nemam namjeru a ni potrebu proučavati, niti ih komentirati.
kao drugo nemjesam propise vec su propisi TPBK zapravo EC sa nacionalnim dodatkom.
Kao trece u pravu ste da nam je potrebno b za proracun Vrd1, Vrd2 i Vrd3. Vrd1 predstavlja proracunsku nosivost na smicanje samog betona medjutim ovaj slucaj nam nije bitan jer je Vsd>Vrd1 tj potrebna je armatura za smicanje, inace formula u vasem linku je identicna formuli u EC 2.
Kao cetvrto TPBK i EC2 su strpani u isti kos, jedino se razlikuju opterecenja tj. EC 1 ali to nema veze sa ovim o cemu raspravljamo.
Kao peto spomenuo sam da nam treba b samo za Vrd2 jer koristimo uslov Vsd<Vrd2 za ovaj konkretan primjer.
Mislim da nam je potrebno razjasnjenje kolega iz radimpex-a.
Pozdrav!
Tacno se zna koji je ugao za Thetu uzeo softwer: ispisan je u 6. stubcu izvestaja koji sam postavi i vrednost za ctg(theta)=1.0 - Pise pre podatka za Vrd2. Malo pogledajte postavljeni izvestaj jer u svakoj tacki izvestaja iskazan je i ova vrednost.student wrote: Da li postoji nacin da provjerite koji ugao theta uzima vas software?
Ako postoji ispis za Vrd2, moglo bi se doci do ugla theta iz formule da je
Pozdrav!
-
thenightrider
- Postovi: 161
- Pridružio se: Pet Avg 25, 2006 4:39 pm
- Lokacija: HRVATSKA
1.Ništa se ja nisam ljutio na Vaš post! Samo konstatiram činjenice.Izvinjavam se ako ste to tako razumjeli.student wrote: Kao prvo nisam davao komentar da bi se neko ljutio.
kao drugo nemjesam propise vec su propisi TPBK zapravo EC sa nacionalnim dodatkom.
Kao trece u pravu ste da nam je potrebno b za proracun Vrd1, Vrd2 i Vrd3. Vrd1 predstavlja proracunsku nosivost na smicanje samog betona medjutim ovaj slucaj nam nije bitan jer je Vsd>Vrd1 tj potrebna je armatura za smicanje, inace formula u vasem linku je identicna formuli u EC 2.
Kao cetvrto TPBK i EC2 su strpani u isti kos, jedino se razlikuju opterecenja tj. EC 1 ali to nema veze sa ovim o cemu raspravljamo.
Kao peto spomenuo sam da nam treba b samo za Vrd2 jer koristimo uslov Vsd<Vrd2 za ovaj konkretan primjer
2.To neznam i ne zanima me (bez ljutnje, stvarno je to tako)!
3.Niste u pravu, širina b je potrebna za izračun nosivosti poprečnog presjeka armiranog popr. armaturom uvijek (nosivost betona + nosivost čelika). Provjerite kako se dobije nosivost Vrd3 (jedan od članova (Vrd1) je direktno ovisan o njoj).
4.Vidi pod 3.
5. Uvijek je Vsd<=Vrd2!
Provjerio sam (3) u pravu ste tako da slijedi da formula koju tower koristi za proracun armature nije u redu.thenightrider wrote:
1.Ništa se ja nisam ljutio na Vaš post! Samo konstatiram činjenice.Izvinjavam se ako ste to tako razumjeli.
2.To neznam i ne zanima me (bez ljutnje, stvarno je to tako)!
3.Niste u pravu, širina b je potrebna za izračun nosivosti poprečnog presjeka armiranog popr. armaturom uvijek (nosivost betona + nosivost čelika). Provjerite kako se dobije nosivost Vrd3 (jedan od članova (Vrd1) je direktno ovisan o njoj).
4.Vidi pod 3.
5. Uvijek je Vsd<=Vrd2!
Aaw=Vsd*100/(2*0,9*d*fywd)*(1/ctg(theta)), treba biti
Aaw=(V'sd-Vrd1)*100/(2*0,9*d*fywd)*(1/ctg(theta)).
V'sd - poprecna sila smanjena zbog uticaja lezaja.
Medjutim da bi tower koristio ovu formulu treba mu definisati i armaturu. Pa je vjerovatno odluceno da se bude na strani sigurnosti, jer druga formula daje manje armature.
Ako primjenimo ovu formulu na primjer kolege astrodoma:
http://www.hotlinkfiles.com/files/21313 ... rider2.pdf
dobija se isti rezultat.
Problem je dakle sto tower ne uzima u obzir doprinos betona.
Za pod (5) niste u pravu, kada nije ispunjen uslov Vsd<Vrd2 treba promjeniti marku betona ili promjeniti poprecni presjek.
Pozdrav!
-
thenightrider
- Postovi: 161
- Pridružio se: Pet Avg 25, 2006 4:39 pm
- Lokacija: HRVATSKA
A što sam ja napisao u mom prvom postu od jučer vezano za prvu Vašu konstataciju?
Da, na brzinu sam napisao pa nisam dovršio rečenicu do kraja: Uvijek je Vsd<Vrd2 inače treba povečati poprečni presjek (klasu betona), iliti: Vsd<=Vrd3<=VRd2, iliti Vrd1<Vrd3<"Vrd2. Hvala na ispravci, pozdrav i Vama!student wrote:
Za pod (5) niste u pravu, kada nije ispunjen uslov Vsd<Vrd2 treba promjeniti marku betona ili promjeniti poprecni presjek.
Pozdrav!
Tower radi na principu da proracunava armaturu i naknadno se usvaja. Tu verovatno dolazi do potrebe da nesto izgubimo a da budemo na strani sigurnosti.student wrote: Medjutim da bi tower koristio ovu formulu treba mu definisati i armaturu. Pa je vjerovatno odluceno da se bude na strani sigurnosti, jer druga formula daje manje armature.
Softver koji koristim je vrlo jednostavan i nije tolko kompleksan kao sto je Tower i princip proracuna je u tom softveru da se zada presek, zada se opterecenje i zada se predpostavljena armatura. Nakon toga se pusti proracun i dobiju se neki rezultati i koriguje se predpostavljena armatura na dole ili na gore. Ovako se moze usvojiti potrebna uzduzna armatura unapred a nakon toga se racuna sve iznova i poprecna armatura na osnovu stvarne poduzne. Ovako mozda izgleda da je to vremenski zahtevan ali sve se svodi na par klika.