KONTROLA NA PROBOJ PLOCE
proboj PBAB-EC
Malo mi nije jasna ova opcija kontrole proboja ploče sa kompletnom šemom optrećenja i kombinovanjem PBAB-EC.
Kad imam dimenzionisanu ploču po PBAB-u (sa koeficijentima 1.6,1.
, a hoću da kontrolišem ploču na proboj po EC (u uputstvu piše da ovo može), koje je to projektno opterećenje (kombinacija) sa kojim se računa? 
Kad imam dimenzionisanu ploču po PBAB-u (sa koeficijentima 1.6,1.
, a hoću da kontrolišem ploču na proboj po EC (u uputstvu piše da ovo može), koje je to projektno opterećenje (kombinacija) sa kojim se računa? Dobro pitanje. Ja kontroliram na kompletnu šemu, dakle, i na potres.
U dilemi sam oko potresa. Naime, za temeljno tlo se kaže da mora ostati u elastičnom području i za vrijeme potresa, da li to važi i za temeljnu ploču u slučaju proboja?
Za ploče sa kapitelima znam da se ne preporučuju u potresnim podrčjima, ali što sa temeljnom pločom?
U dilemi sam oko potresa. Naime, za temeljno tlo se kaže da mora ostati u elastičnom području i za vrijeme potresa, da li to važi i za temeljnu ploču u slučaju proboja?
Za ploče sa kapitelima znam da se ne preporučuju u potresnim podrčjima, ali što sa temeljnom pločom?
Pozdrav svima,
Prema mom misljenju kompletna sema za proracun proboja je OK samo ako se racunava prema EC2 jer u tom slucaju je potrebno reakcije na stub pomnoziti sa koeficijentima sigurnosti (1.35, 1.5....).
Kada se racunava prema PBAB onda je potrebno da se naprave kombinacije opterecenja bez koeficijenata u slucajevima opterecenjima. Izabrati anvelope uticaja i onda kontrolisati proboj za tekuci slucaj - ne za kompletnu semu. U slucaju da se klikne na kompletnu semu onda pomnozi sve uticaje sa 1.6 i 1.8 sto nije potrebno prema PBAB - vidi prilozi PBAB strana 650. . Ako smo u slucaju opterecenja anvelope onda ce izabrati merodavne uticaje za proboj prema PBAB.
Ovo je moje vidjenje kontrole. Mozda gresim ili sam u pravu?
Prema mom misljenju kompletna sema za proracun proboja je OK samo ako se racunava prema EC2 jer u tom slucaju je potrebno reakcije na stub pomnoziti sa koeficijentima sigurnosti (1.35, 1.5....).
Kada se racunava prema PBAB onda je potrebno da se naprave kombinacije opterecenja bez koeficijenata u slucajevima opterecenjima. Izabrati anvelope uticaja i onda kontrolisati proboj za tekuci slucaj - ne za kompletnu semu. U slucaju da se klikne na kompletnu semu onda pomnozi sve uticaje sa 1.6 i 1.8 sto nije potrebno prema PBAB - vidi prilozi PBAB strana 650. . Ako smo u slucaju opterecenja anvelope onda ce izabrati merodavne uticaje za proboj prema PBAB.
Ovo je moje vidjenje kontrole. Mozda gresim ili sam u pravu?
Pored temljenog tla u principu bi i temelji trebali da ostanu u elasticnom domenu rada pri dejstvu zemljotresa.Vranješ wrote: ...
U dilemi sam oko potresa. Naime, za temeljno tlo se kaže da mora ostati u elastičnom području i za vrijeme potresa, da li to važi i za temeljnu ploču u slučaju proboja?
Za ploče sa kapitelima znam da se ne preporučuju u potresnim podrčjima, ali što sa temeljnom pločom?
Ipak, temelje je moguce projektovati i tako da se u njima dozvole odredjene nelinearne deformacije ali se mora sagledati tezina posledica zbog mogucih ostecenja pri dejstvu zemljoteresa razlicite jacine, s obzirom na ogranicene mogucnosti efikasne sanacije temelja (+ sto je sanacija komplikovana i skupa).
U konkretnom slucaju mislim da bi bilo pozeljno kod proboja da temelj ostane u elasticnom podrucju pri dejstvu zemljotresa. Kod savijanje ploce bi se mozda i moglo "svercovati" ali sam skeptican kod proboja. Sta ovo konkretno znaci u vasem slucaju tesko je reci odnosno da li je uopste izvodljivo...
NBM wrote:U pravu.Astrodome wrote: ...
Ovo je moje vidjenje kontrole. Mozda gresim ili sam u pravu?
S obzirom da se po PBAB-u proracun vrsi po teoriji dopustenih napona (po DIN-u) to su parcijalni koeficijenti suvisni tj. niposto ne treba koristiti kompletnu shemu.
Mislim da je malo zbunjujuce za korisnike da ako se osnovno dimenzionisanje izvrseno prema PBAB onda kod kontrole na proboj nudi se opcija da se kontrolise i prema PBAB i EC2. trebalo bi nuditi samo opciju koja odgovara osnovnom dimenionisanju. PBAB sa PBAB i EC2 sa EC2.
Ako neko mladji od nas koji prvi put susrece se sa Towerom i koristi naravno da ce stiklirati kompletnu semu pri proveri proboja prema PBAB i nece mu zadovoljiti ni ploca od 40cm medjuspratne konstrukcije.
Astrodome wrote:NBM wrote:U pravu.Astrodome wrote: ...
Ovo je moje vidjenje kontrole. Mozda gresim ili sam u pravu?
S obzirom da se po PBAB-u proracun vrsi po teoriji dopustenih napona (po DIN-u) to su parcijalni koeficijenti suvisni tj. niposto ne treba koristiti kompletnu shemu.
Mislim da je malo zbunjujuce za korisnike da ako se osnovno dimenzionisanje izvrseno prema PBAB onda kod kontrole na proboj nudi se opcija da se kontrolise i prema PBAB i EC2. trebalo bi nuditi samo opciju koja odgovara osnovnom dimenionisanju. PBAB sa PBAB i EC2 sa EC2.
Ako neko mladji od nas koji prvi put susrece se sa Towerom i koristi naravno da ce stiklirati kompletnu semu pri proveri proboja prema PBAB i nece mu zadovoljiti ni ploca od 40cm medjuspratne konstrukcije.
U potunosti se slažem da ne treba mešati propise međusobno, jer se po običaju radi o različitim konceptima za postizanje zadovoljavajučeg nivoa sigurnosti. Ono što sam ja do sada primetio je da se oko proboja nije dosta promenilo. Malo je eksperimenata napravljeno na tom području. EC se uglavnom, uz male modifikacije, nadovezuje na nekadašnji CEB-FIP.
Ako se ne varam. I ACI je tu negde. Često kontroliram i po ACI...ako mi ne prođe po PAB(DIN).
Mislim da je zgodna opcija sa " Tn-krug" u TOWER-u. Ako izračunamo po PAB ili EC, svejedno, dozvoljeni qb u kN/cm, onda jse to da lepo proveriti preko Tn-kN/m (qbx100). Ovako vidimo o čemu se zapravo radi, odakle nam i koliko sila Q "napada" stub. Sve je jednostavno dok su rasponi u pravilnim odnosima, ali takve slučajeve sve ređe susrećem u praksi.
Retko vidim da se u praksi preračunava faktor ekscentričnosti...Pada mi na pamet jedan autentičan TV snimak sa urušavanjem stropa sa plesačima. Mislim da se je desilo negdje u Aziji. Eksceentrično dinamičko opterećenje je bio najverovatniji uzrok urušavanja stropa.
U svakom slučaju , PAB, DIN, ACI, SNIP, ON, SIA ili EC...mislim da je svejedno, važno je da ih međusobno ne mešamo.
Izvinjavam se zbog upadice...
Da li neko zna cemu sluzi tacka A kod dimenzioniranja na probijanje, kriticni presjek je prema PBAB definisan tackom B. Uzeo sam da provjerim da li je tacka A definisana EC - om medjutim i tamo je kriticni presjek definisan sa kxhs kao i kod PBAB stim da se k razlikuje.
Tacku B je moguce pomjerati cak i izbrisati, moguce je i dodati novi polozaj kriticnog presjeka, ali tacka A ostaje.
Problem je zapravo u slijedecem u tacki A se cesto desava da je napon smicanja prekoracen a u kriticnom presjeku tacka B je potrebna armatura protiv probijanja ili cak nije potrebna armatura za obezbjedjenje od probijanja...?
Nemogu da povezem tacku A sa nekim objasnjenjem izuzev da tacka A sluzi da bi smo imali sliku uzimajuci i tacku B u obzir o toku napona smicanja po visini ploce. Drugo sto mi je palo na pamet je da je jednostavno izvrsena kontrola napona smicanja u tacki A, medjutim kod probijanja ploca jedina potrebna smicuca armatura moze biti armatura za preuzimanje smicanja od probijanja. Ako je jos neko razmisljao o ovome volio bih da mi pojasni, jer je u izvjestaju potpuno nepotrebno davati tacku A, a nemoguce ju je izbaciti iz izvjestaja, tako da eventualno revident moze samo dobiti dodatan razlog da bude "zbunjen".
Tacku B je moguce pomjerati cak i izbrisati, moguce je i dodati novi polozaj kriticnog presjeka, ali tacka A ostaje.
Problem je zapravo u slijedecem u tacki A se cesto desava da je napon smicanja prekoracen a u kriticnom presjeku tacka B je potrebna armatura protiv probijanja ili cak nije potrebna armatura za obezbjedjenje od probijanja...?
Nemogu da povezem tacku A sa nekim objasnjenjem izuzev da tacka A sluzi da bi smo imali sliku uzimajuci i tacku B u obzir o toku napona smicanja po visini ploce. Drugo sto mi je palo na pamet je da je jednostavno izvrsena kontrola napona smicanja u tacki A, medjutim kod probijanja ploca jedina potrebna smicuca armatura moze biti armatura za preuzimanje smicanja od probijanja. Ako je jos neko razmisljao o ovome volio bih da mi pojasni, jer je u izvjestaju potpuno nepotrebno davati tacku A, a nemoguce ju je izbaciti iz izvjestaja, tako da eventualno revident moze samo dobiti dodatan razlog da bude "zbunjen".
Gosp. Vranjes izvinjavam se za upad, mozda i nema veze sa temom medjutim gledao sam emisiju o urusavanju gore pomenute zgrade, prilicno sam siguran da se radi o onoj koju vi pominjete i radilo se zapravo o necem sto se inama svaki put kada koristimo software moze desiti, projektant je zaboravio da uzme u obzir sopstvenu tezinu konstrukcije u obzir (da cekira g pored slucaja) tako da je dimenzionirao na cca 50% opterecenja zbog cega se ono desilo, medjutim interesantno je da je objekat stajao godinama...Vranješ wrote:Astrodome wrote:NBM wrote: Pada mi na pamet jedan autentičan TV snimak sa urušavanjem stropa sa plesačima. Mislim da se je desilo negdje u Aziji. Eksceentrično dinamičko opterećenje je bio najverovatniji uzrok urušavanja stropa.
U svakom slučaju , PAB, DIN, ACI, SNIP, ON, SIA ili EC...mislim da je svejedno, važno je da ih međusobno ne mešamo.
Izvinjavam se zbog upadice...
Ako si mislio na tačku uz stub, onda (u slučaju proboja) ti mogu reći da ne služi ničemu.
Postoji, koliko ja znam, samo jedan model za proboj, koji je i donekle i eksperimentalno dokazan. Taj model je uglavnom prihvaćen i služi kao osnova za naše računsko provjeravanje proboja. Zašto je tačka A ušla u EC nije ni meni jasno.
A revedidenti...ha, oni su obično "stari mački", ne daju se oni tek tako zbuniti.
Postoji, koliko ja znam, samo jedan model za proboj, koji je i donekle i eksperimentalno dokazan. Taj model je uglavnom prihvaćen i služi kao osnova za naše računsko provjeravanje proboja. Zašto je tačka A ušla u EC nije ni meni jasno.
A revedidenti...ha, oni su obično "stari mački", ne daju se oni tek tako zbuniti.
Za Radimpexovce:
Kod proračuna proboja je za "gamac" (sigurnost po betonu) i CRd,c ponuđena vrijednost po defaultu 1,5 , odnosno 0,18. Gamac trebamo kod proračuna vRd, max, CRd,c kod proračuna potrebne armature za proboj.
vRd, max je vezan na gamac, baš kao i CRd,c ali ovoga ne umanji za faktor 1,5. Sve je OK, samo skrećem pažnju kolegama da treba ručno unijeti preračunan podatak : CRd, c =0,18/1,5= 0,12, jer se za njega zahtijeva krajnji rezultat.
Možda ne bi bilo loše po defaultu postaviti vrednost na 0,12?
Sam sam već u fazi popravljanja konkretnoga projekta, jer me je zavelo ono da iznad CRd,c stoji i podatak za gamac.
Kod proračuna proboja je za "gamac" (sigurnost po betonu) i CRd,c ponuđena vrijednost po defaultu 1,5 , odnosno 0,18. Gamac trebamo kod proračuna vRd, max, CRd,c kod proračuna potrebne armature za proboj.
vRd, max je vezan na gamac, baš kao i CRd,c ali ovoga ne umanji za faktor 1,5. Sve je OK, samo skrećem pažnju kolegama da treba ručno unijeti preračunan podatak : CRd, c =0,18/1,5= 0,12, jer se za njega zahtijeva krajnji rezultat.
Možda ne bi bilo loše po defaultu postaviti vrednost na 0,12?
Sam sam već u fazi popravljanja konkretnoga projekta, jer me je zavelo ono da iznad CRd,c stoji i podatak za gamac.
Evo da se i ja malo uključim u raspravu u proboju.
Prije svega čestitka na implementaciji proboja, nije to bio mali posao. Nadam se da će u budućnosti biti omogućena i kontrola proboja na krajevima i lomovima zidova, jer je i nju neophodno provesti.
Primijetio sam par stvari vezanih za proboj koje bih htio malo prodiskutirati. Radi se o proboju rubnih i kutnih stupova, pa slijedi ispis rezultata jednog proračuna:
Prvo, radi se o kontroli posmičnog napona od proboja po opsegu stupa ili opterećene površine (famozna točka A): vEd < vRd,max. Ne znam zašto je ovaj prestrogi zahtjev ušao u EC2, ali jeste i moramo ga zadovoljiti. Na primjer, novi DIN ne zahtjeva ovakvu kontrolu posmičnog napona. U gore prikazanom primjeru ovaj uvjet nije ispunjen, ali stoga što je posmični napon kontroliran samo na polovici opsega kružnog stupa. Kod modeliranja objekata MKE, rubni stupovi, kutni stupovi i ploča gotovo u pravilu završavaju na istoj liniji, tj. ne modeliramo situaciju kod koje je ploča udaljena od osi stupova za polovinu dimenzije stupa, jer bi to utjecalo na kvalitetu mreže KE. Molim Radimpex da u ovakvim situacijama (rubni stupovi, kutni stupovi, stupovi u blizini otvora), ili najbolje potpuno općenito za bilo koju situaciju, omoguće da se kod ove kontrole može odabrati (pomoću nekog checkboxa ili sl.) cijeli opseg stupa. U praksi je to gotovo uvijek tako, jer ploča prelazi preko cijelog rubnog ili kutnog stupa, gotovo nikad preko pola.
Ujedno mislim da kontrola posmika u točki A treba biti opcija, odnosno da korisnik može birati želi li da program provede ovu kontrolu ili ne. Ovaj uvjet je gotovo uvijek mjerodavan za kontrolu, a čine se da je prestrog i upitna je njegova potreba.
Sve ovo s rubnim i kutnim stupovima odnosi se i na kontrolu posmika u kritičnom presjeku (točka B). Upitna je stvarna geometrija (rub ploče ide do ruba stupa) i modelirana geometrija MKE (rub ploče ide sredinom stupa).
Drugo, u izvještaju kontrole ploče na proboj, kada se koristi normalna sila u stupu, bilo bi dobro da se ispiše i njen intenzitet. Ovako imamo proračun, a nigdje ne piše za koju normalnu silu. Također bi bilo dobro na skici u izvještaju označiti pravce armiranja 1 i 2, čiji postotci armiranja ulaze u proračun.
Dalje, kontrolirajući rezultate, čini mi se da izraz za VRd,max = αc bw z ν fcd / (cotθ + tanθ) nije u potpunosti poštivan. U rezultatima proračuna izgleda kao da je VRd,max = αc ν fcd/(cotθ + tanθ) računan s θ=45° , a ne θ=26,6° (za proboj, po jedinici dužine). Ovi rezultati su mi nejasni, pa bih molio Radimpex da nam da neka dodatna objašnjenja.
Nisam siguran ni za izraz ν = 0,6 (1 – fck / 250) (EC2 6.6). Spominje se još izraz za ν = 0,6 za fck ≤ 60 MPa (EC2 6.10.a) i ν = 0,9 - fck /200 > 0,5 za fck ≥ 60 MPa (EC2 6.10.b). Prvi izraz je za slučaj kada opterećenje djeluje u području 0,5d ≤ av < 2d (posmična otpornost se povećava), a drugi je za slučaj kada je napon posmične armature ispod 80% fyk. Moram priznati da sam zbunjen ovim stvarima u EC2.
Dalje, kako je kolega Vranješ već spomenuo, čini se da proračun napravljen za CRd,c = 0,18, a ne za CRd,c = 0,18 / γc. Molim dodatna objašnjenja.
I na kraju, jedno pitanje za Radimpex: kako je određen σcp iz rezultata proračuna ploče?
Pozivam sve zainteresirane za komentar.
Prije svega čestitka na implementaciji proboja, nije to bio mali posao. Nadam se da će u budućnosti biti omogućena i kontrola proboja na krajevima i lomovima zidova, jer je i nju neophodno provesti.
Primijetio sam par stvari vezanih za proboj koje bih htio malo prodiskutirati. Radi se o proboju rubnih i kutnih stupova, pa slijedi ispis rezultata jednog proračuna:
Prvo, radi se o kontroli posmičnog napona od proboja po opsegu stupa ili opterećene površine (famozna točka A): vEd < vRd,max. Ne znam zašto je ovaj prestrogi zahtjev ušao u EC2, ali jeste i moramo ga zadovoljiti. Na primjer, novi DIN ne zahtjeva ovakvu kontrolu posmičnog napona. U gore prikazanom primjeru ovaj uvjet nije ispunjen, ali stoga što je posmični napon kontroliran samo na polovici opsega kružnog stupa. Kod modeliranja objekata MKE, rubni stupovi, kutni stupovi i ploča gotovo u pravilu završavaju na istoj liniji, tj. ne modeliramo situaciju kod koje je ploča udaljena od osi stupova za polovinu dimenzije stupa, jer bi to utjecalo na kvalitetu mreže KE. Molim Radimpex da u ovakvim situacijama (rubni stupovi, kutni stupovi, stupovi u blizini otvora), ili najbolje potpuno općenito za bilo koju situaciju, omoguće da se kod ove kontrole može odabrati (pomoću nekog checkboxa ili sl.) cijeli opseg stupa. U praksi je to gotovo uvijek tako, jer ploča prelazi preko cijelog rubnog ili kutnog stupa, gotovo nikad preko pola.
Ujedno mislim da kontrola posmika u točki A treba biti opcija, odnosno da korisnik može birati želi li da program provede ovu kontrolu ili ne. Ovaj uvjet je gotovo uvijek mjerodavan za kontrolu, a čine se da je prestrog i upitna je njegova potreba.
Sve ovo s rubnim i kutnim stupovima odnosi se i na kontrolu posmika u kritičnom presjeku (točka B). Upitna je stvarna geometrija (rub ploče ide do ruba stupa) i modelirana geometrija MKE (rub ploče ide sredinom stupa).
Drugo, u izvještaju kontrole ploče na proboj, kada se koristi normalna sila u stupu, bilo bi dobro da se ispiše i njen intenzitet. Ovako imamo proračun, a nigdje ne piše za koju normalnu silu. Također bi bilo dobro na skici u izvještaju označiti pravce armiranja 1 i 2, čiji postotci armiranja ulaze u proračun.
Dalje, kontrolirajući rezultate, čini mi se da izraz za VRd,max = αc bw z ν fcd / (cotθ + tanθ) nije u potpunosti poštivan. U rezultatima proračuna izgleda kao da je VRd,max = αc ν fcd/(cotθ + tanθ) računan s θ=45° , a ne θ=26,6° (za proboj, po jedinici dužine). Ovi rezultati su mi nejasni, pa bih molio Radimpex da nam da neka dodatna objašnjenja.
Nisam siguran ni za izraz ν = 0,6 (1 – fck / 250) (EC2 6.6). Spominje se još izraz za ν = 0,6 za fck ≤ 60 MPa (EC2 6.10.a) i ν = 0,9 - fck /200 > 0,5 za fck ≥ 60 MPa (EC2 6.10.b). Prvi izraz je za slučaj kada opterećenje djeluje u području 0,5d ≤ av < 2d (posmična otpornost se povećava), a drugi je za slučaj kada je napon posmične armature ispod 80% fyk. Moram priznati da sam zbunjen ovim stvarima u EC2.
Dalje, kako je kolega Vranješ već spomenuo, čini se da proračun napravljen za CRd,c = 0,18, a ne za CRd,c = 0,18 / γc. Molim dodatna objašnjenja.
I na kraju, jedno pitanje za Radimpex: kako je određen σcp iz rezultata proračuna ploče?
Pozivam sve zainteresirane za komentar.
WD wrote:Evo da se i ja malo uključim u raspravu u proboju.
Prije svega čestitka na implementaciji proboja, nije to bio mali posao. Nadam se da će u budućnosti biti omogućena i kontrola proboja na krajevima i lomovima zidova, jer je i nju neophodno provesti.
Primijetio sam par stvari vezanih za proboj koje bih htio malo prodiskutirati. Radi se o proboju rubnih i kutnih stupova, pa slijedi ispis rezultata jednog proračuna:
Prvo, radi se o kontroli posmičnog napona od proboja po opsegu stupa ili opterećene površine (famozna točka A): vEd < vRd,max. Ne znam zašto je ovaj prestrogi zahtjev ušao u EC2, ali jeste i moramo ga zadovoljiti. Na primjer, novi DIN ne zahtjeva ovakvu kontrolu posmičnog napona. U gore prikazanom primjeru ovaj uvjet nije ispunjen, ali stoga što je posmični napon kontroliran samo na polovici opsega kružnog stupa. Kod modeliranja objekata MKE, rubni stupovi, kutni stupovi i ploča gotovo u pravilu završavaju na istoj liniji, tj. ne modeliramo situaciju kod koje je ploča udaljena od osi stupova za polovinu dimenzije stupa, jer bi to utjecalo na kvalitetu mreže KE. Molim Radimpex da u ovakvim situacijama (rubni stupovi, kutni stupovi, stupovi u blizini otvora), ili najbolje potpuno općenito za bilo koju situaciju, omoguće da se kod ove kontrole može odabrati (pomoću nekog checkboxa ili sl.) cijeli opseg stupa. U praksi je to gotovo uvijek tako, jer ploča prelazi preko cijelog rubnog ili kutnog stupa, gotovo nikad preko pola.
Ujedno mislim da kontrola posmika u točki A treba biti opcija, odnosno da korisnik može birati želi li da program provede ovu kontrolu ili ne. Ovaj uvjet je gotovo uvijek mjerodavan za kontrolu, a čine se da je prestrog i upitna je njegova potreba.
Sve ovo s rubnim i kutnim stupovima odnosi se i na kontrolu posmika u kritičnom presjeku (točka B). Upitna je stvarna geometrija (rub ploče ide do ruba stupa) i modelirana geometrija MKE (rub ploče ide sredinom stupa).
Drugo, u izvještaju kontrole ploče na proboj, kada se koristi normalna sila u stupu, bilo bi dobro da se ispiše i njen intenzitet. Ovako imamo proračun, a nigdje ne piše za koju normalnu silu. Također bi bilo dobro na skici u izvještaju označiti pravce armiranja 1 i 2, čiji postotci armiranja ulaze u proračun.
Dalje, kontrolirajući rezultate, čini mi se da izraz za VRd,max = αc bw z ν fcd / (cotθ + tanθ) nije u potpunosti poštivan. U rezultatima proračuna izgleda kao da je VRd,max = αc ν fcd/(cotθ + tanθ) računan s θ=45° , a ne θ=26,6° (za proboj, po jedinici dužine). Ovi rezultati su mi nejasni, pa bih molio Radimpex da nam da neka dodatna objašnjenja.
Nisam siguran ni za izraz ν = 0,6 (1 – fck / 250) (EC2 6.6). Spominje se još izraz za ν = 0,6 za fck ≤ 60 MPa (EC2 6.10.a) i ν = 0,9 - fck /200 > 0,5 za fck ≥ 60 MPa (EC2 6.10.b). Prvi izraz je za slučaj kada opterećenje djeluje u području 0,5d ≤ av < 2d (posmična otpornost se povećava), a drugi je za slučaj kada je napon posmične armature ispod 80% fyk. Moram priznati da sam zbunjen ovim stvarima u EC2.
Dalje, kako je kolega Vranješ već spomenuo, čini se da proračun napravljen za CRd,c = 0,18, a ne za CRd,c = 0,18 / γc. Molim dodatna objašnjenja.
I na kraju, jedno pitanje za Radimpex: kako je određen σcp iz rezultata proračuna ploče?
Pozivam sve zainteresirane za komentar.
Mislim da se je autor ovog dijela propisa EC- proračun i kontrolu posmičnih napona. odnosno proboja- nekoliko izgubio, modificirajući nekadašnji prijedlog CEB-FIP. Usput, ovaj dio je navrat-nanos bio izmjenjen, kad se radila konačna verzija EC .
Meni se kod svega čini najvažnije da pokušamo razumjeti računski model za kontrolu posmičnih napona, odnosno proboja u ovom slučaju.
Kako god okrenemo, temelj je Rošov (švicarski Slovenac, ako se ne varam) model tlačnih i vlačnih dijagonala. Sve formule i u ovim propisima su izvedene iz toga modela.
Vrd, max je nosivost tlačne dijagonale, a Vrd,c vlačne. Ne smije nas omesti podatak da se nosivost vlačne dijagonale kontrolira preko tlačne čvrstoće betona.
Već sam ( s dozom cinizma
) nešto napisao šta mislim o predlaganom dijapazaonu "cotθ " između 1 i 2,5. To je i za mene bilo jako zbunjujuće, posebno zbog nacionalnog (SLO) prijedloga da uzmemo obzir preporuku iz propisa -dakle, od 1 do 2,5
. OK, ja sam već uzeo "1". 
Inače, ako pogledaš 6.2.2 (3) ili posebno izraz 6.15N, koji se odnosi na izračun "maksimalnu učinkovite poprečne armatur...", θ je na "mala vrata" uzet 45 stupnjeva i prema tome cotθ=1. Radimpex je uradio isto, po mome mišljenju...a oni će to sami objasniti.
Spomenuo si i točku A uz stub...I sam sam imao zadršku oko potrebe kontrolirati je na predlagani način, međutim...
Radi se o kontroli nosivosti tlačne dijagonale uz stub, s čime je autor ostao vjeran "švedskom modelu" (jedini koji imamo ). Ako pogledaš skice 6.3 , upada u oči da se kontrolirani presjeci jednom nalaze na početku, a drugi put na kraju tlačne dijagonale, što stvara zabunu.
U formuli 6.53 se ne spominje više (cotθ + tanθ = 2 do 2,5) , nego se računa sa umanjenim obsegom u istom iznosu, što bi bilo ispravno sa današnjeg stanja znanosti na tom području...
Dalje... CRd, c = 0,18 /(gamac=1,5) =0,12. To treba unijeti "ručno".
Ono sa "av" (i ostalo što navodiš) odnosi se na kratke konzole ili opterećenja blizu ležišta...
Inače, moja preporuka je da se kontrola proboja računa preko transvezalnih sila, jer skoro rijetko imamo slučaj da situacija zadovoljava poznata pravila za "ploče sa kapitelima". Kad stvari ne prolaze "kako treba" iskoristim i mogućnost kružnog presjeka za Tn- Super opcija za za dodatnu kontrolu onoga što računamo. Preračunavanje "beta" nije baš nešto što bi me oduševljavalo... nema se vremena za to.
Usput, u primjeru koji si predložio gore, vEd je odlučno previsok...i ispravno se upozorava da su naponi u tlačnoj dijagonali prekoračene.
Glede na sliku 6.20 (rubni i kutni stub ") mislim da je proračun korektan.
Kako tamo ugraditi efektivnu gornju armaturu u smjeru "1" nije mi baš posve jasno.
I na kraju, jedna mala preporuka (tako ja radim), prva kontrola proboja neka se vrši u presjeku d/2 udaljenom od stuba. Tako smo uvijek do sada radili i nije bilo problema. Nemam boljeg objašnjenja...
LP
Vranješ
U vezi kuta θ, on je limitiran u modelu za posmik (Figure 6.5 - Mörschova rešetka) na 1 ≤ cotθ ≤ 2,5.Vranješ wrote: Već sam ( s dozom cinizma
iz propisa -dakle, od 1 do 2,5
Inače, ako pogledaš 6.2.2 (3) ili posebno izraz 6.15N, koji se odnosi na izračun "maksimalnu učinkovite poprečne armatur...", θ je na "mala vrata" uzet 45 stupnjeva i prema tome cotθ=1. Radimpex je uradio isto, po mome mišljenju...a oni će to sami objasniti.
U modelu za proboj (Figure 6.12), egzaktno stoji θ=26,6°. U Toweru je proračun proveden za θ=45°, a ne θ=26,6°.
Ne bih dalje ulazio u diskusiju da li je to opravdano, samo znam da propisi kažu tako.
Ako ste mislili na Figure 6.3: Definition of Asl in Expression, onda se radi samo o objašnjenju utjecaja uzdužne armature na posmičnu otpornost VRd,c. Moguće je da ne govorimo o istim skicama. Jedina mjesta u kojima se govori o kontroli u točki A našao sam u 6.4.3(2)(a) i 6.4.5(3).Vranješ wrote: Spomenuo si i točku A uz stub...I sam sam imao zadršku oko potrebe kontrolirati je na predlagani način, međutim...
Radi se o kontroli nosivosti tlačne dijagonale uz stub, s čime je autor ostao vjeran "švedskom modelu" (jedini koji imamo ). Ako pogledaš skice 6.3 , upada u oči da se kontrolirani presjeci jednom nalaze na početku, a drugi put na kraju tlačne dijagonale, što stvara zabunu.
Moram priznati da mi je formula 6.53 i izraz VRd,max = 0,5 ν fcd promakla. To objašnjava da su ν i VRd,max u redu, te da kut θ ima utjecaj samo na geometrijske veličine. Ja sam se krivo referirao na izraz 6.9 VRd,max = αc bw z ν fcd / (cotθ + tanθ) i sve što slijedi iz njega. A iz izraza 6.53 slijedi i da je kut θ neizravno 45°.Vranješ wrote: U formuli 6.53 se ne spominje više (cotθ + tanθ = 2 do 2,5) , nego se računa sa umanjenim obsegom u istom iznosu, što bi bilo ispravno sa današnjeg stanja znanosti na tom području...
U prethodnom postu sam samo htio reći, da većinom rubne i kutne stupove modeliramo na istoj konturi s pločom, iako u stvarnosti ploča ide do vanjskih rubova stupova. Da bi smo dobili korektne rezultate proboja, morali bi smo rub ploče pomaknuti na rub stupova (za polovinu dimenzije stupa), čime bi smo utjecali na lošiji kvalitet mreže KE. Stoga sam mislio da bi bilo dobro uvesti neku opciju u proračun proboja, kojom bi smo programu mogli reći da vanjski rub ploče ide do vanjskog ruba stupova.
Zašto "ručno" kad CRd,c nije jednako 0,18, nego je CRd,c = 0,18 / γc. Program bi prema mom mišljenju trebao za CRd,c po defaultu dati vrijednost 0,12.Vranješ wrote: Dalje... CRd, c = 0,18 /(gamac=1,5) =0,12. To treba unijeti "ručno".
Tu se na bih složio s Vama. Mislim da je taj način preosjetljiv i da rezultati previše variraju ovisno o kvaliteti mreže KE. Ja sam više za "tradicionalni" pristup.Vranješ wrote: Inače, moja preporuka je da se kontrola proboja računa preko transvezalnih sila, jer skoro rijetko imamo slučaj da situacija zadovoljava poznata pravila za "ploče sa kapitelima". Kad stvari ne prolaze "kako treba" iskoristim i mogućnost kružnog presjeka za Tn- Super opcija za za dodatnu kontrolu onoga što računamo. Preračunavanje "beta" nije baš nešto što bi me oduševljavalo... nema se vremena za to.
Ja mislim da se može uz ispravno i potpuno sidrenje u donjoj (ili bolje rečeno tlačnoj) zoni ploče.Vranješ wrote: Kako tamo ugraditi efektivnu gornju armaturu u smjeru "1" nije mi baš posve jasno.
Slažem se. Tako zahtijeva i novi DIN, koji BTW, nema puno dodirnih točaka s EC2 po pitanju proboja.Vranješ wrote: I na kraju, jedna mala preporuka (tako ja radim), prva kontrola proboja neka se vrši u presjeku d/2 udaljenom od stuba. Tako smo uvijek do sada radili i nije bilo problema. Nemam boljeg objašnjenja...
LP