· www.radimpex.rs · info@radimpex.rs ·

Pročitao sam jako puno materijala na ovu temu, pa i postova na ovom forumu, ali sam dojma da je i dalje ima jako puno razilaženja u tumačenju ove problematike. Da malo konkretiziramo stvar, ja cu postaviti jedno konkretno pitanje (niz pitanja vezano uz isti primjer) i zanimaju me isto tako konkretni odgovori:

Dakle:
PRIMJER:
Građevina je betonska skeletna konstrukcija Po+Pr+2. Temeljena je na temeljnoj ploči. Međukatne su konstrukcije AB ploče, a ravnina ploče podruma nalazi se u ravnini okolnog terena(podrum ukupan). Građevina je nepravilnog tlocrtnog oblika, ima grede oslonjenje na stupove i dijelom je horizontalno prepuštena (konzolna)-ovo je bitno radi uzimanja u obzir vertikalnih oscilacija.
PITANJA:
1. MODALNA ANALIZA (dominantna su prva 4 tona-X i Y, torzija u 3. tonu, te Z oscilacije u 4. tonu ):
-Da li je ispravno za proračun modalne analize kreirati jedan poseban slučaj uporabnog opterećenja (nazovimo ga Q(smanj)) u sklopu kojeg bi na zadnjoj etaži bilo naneseno cijelo uporabno opterećenje, a na ostalim 50% opterećenja (EC8 zahtjev)? Takav bi se slučaj opterećenja koristio samo za modalnu analizu u koju bi se dakle ušlo sa slijedećim koeficijentima: 1*G+1,0*S+0,3*Q(smanj). S je snijeg. Kasnije se takvo opterećenje Q(smanj) nebi tretiralo u proračunu nego služi isključivo, dakle, za proračun masa i seizmičkih sila koje se dobiju iz tako dobivenih masa.
- Da li se prilikom grupiranja masa može uzeti da se ista grupira u temeljnu ploču i ploču podruma koje su ispod /u razini terena?

2. SEIZMIČKI PRORAČUN :
-Na koji se način dobiveni periodi oscilacija (0.63s npr. u prvom tonu za osciliranje u X smjeru) u programu dalje sprovode u seizmičkom proračunu(uzimaju u obzir)-teorija mi je poznata, zanima me program?Odnosno,da li je potrebno periode negdje posebno unositi kao kod ekvivalentne statičke metode ili nije?Kako pridružiti period npr. Y oscilacije slućaju opterećenja SY (seizmika u smjeru Y)-da li to program automatski radi ili?
- Na koji način zadati koeficijente seizmičkih opterećenja i pojedina seizmička opterećenja sama. Ovo pitam s obzirom da pored horizontalnih komponenti oscilacija imam i vertikalnu komponentu koju moram uzeti u obzir obzirom da imam konzolno prepušteni dio građevine i stupove oslonjene na grede? Molim Vas da mi napišete konkretno slučajeve opterećenja sa koeficijentima ako je moguće za konkretan slučaj (tonove). Kako kombinirati vertikalne i horizontalne komponente?

3.PRORAČUN MODELA
- Kako kasnije kombinirati prilikom kreiranja kombinacija pojedina seizmička oterećenja međusobno? I da li je to potrebno raditi ako, recimo prilikom zadavanja slučajeva opterećanja uđemo sa 0,3kx+1,0ky?
- Da li je potrebno raditi SRSS sheme opterećenja ili CQC i zašto je ili nije. Zašto se one uopće rade i što redstavljaju?Koja je razlika u jednom, odnosno drugom slučaju?

Pitanja su, da ne kažem, laički napisana pa su, nadam se i razumljiva. Namjerno sam ih tako napisao, vjerujem da su ovo standardna pitanja koja muče dosta kolega. Unaprijed hvala svima!

Nitko?!

thenightrider wrote:2. SEIZMIČKI PRORAČUN :
-Na koji se način dobiveni periodi oscilacija (0.63s npr. u prvom tonu za osciliranje u X smjeru) u programu dalje sprovode u seizmičkom proračunu(uzimaju u obzir)-teorija mi je poznata, zanima me program?Odnosno,da li je potrebno periode negdje posebno unositi kao kod ekvivalentne statičke metode ili nije?Kako pridružiti period npr. Y oscilacije slućaju opterećenja SY (seizmika u smjeru Y)-da li to program automatski radi ili?

Svaki ton oscilovanja koji ste proracunali modalnom analizom donosi dva podatka - period oscilovanja i vektore pomeraja masa pri oscilovanju.
Period oscilovanja je ulazni podatak za proracunski spektar (na osnovu perioda oscilovanja dobija se ordinata proracunskog spektra). Ova ordinata se koristi pri proracunu intenziteta inercijalnih sila na mestima masa.

Vektori pomeraja masa, kao i svaki vektor, nose dve informacije - pravac i intenzitet.
Pravac vektora pomeraja mase odredjuje i pravac dejstva inercijalne (seizmicke) sile koja se javlja na tom mestu i u tom tonu oscilovanja. Intenzitet vektora pomeranja utice na intenzitet inercijalnih sila na mestima masa.

Definisanjem koeficijenata pravaca kx, ky i kz, zahtevamo od programa da napravi linearnu kombinaciju seizmickih dejstava projektovanih na pravce x, y i z.

"Projektovanje" na odredjeni pravac vrsi se tako sto se odredi (redukcioni) koeficijent - faktor participacije, koji odrazava stepen usaglasenosti oscilovanja masa sa pravcima x, y i z.

Na primer, ako u nekom tonu sve mase osciluju u Y pravcu, a definisali smo kx=1 i ky=0, ocigledno je da ce se za faktor participacije za taj ton dobiti 0, odnosno da ce seizmicko opterecenje biti nula, bez obzira na period oscilovanja. Vec u sledecem tonu, situacija moze da se kompletno promeni i mase mogu da osciluju u razlicitim pravcima, sto ce izazvati i pojavu inercijalnih sila.
Svaki od tonova modalne analize ce napraviti odgovarajuce seizmicko opterecenje(inercijalne sile). Za svaku zahtevanu linearnu kombinaciju (kx,ky,kz) tj. svaki seizmicki slucaj opterecenja, ponovice se isto - napravice se onoliko internih seizmickih slucajeva opterecenja koliko ima proracunatih tonova modalne analize.

Nakon proracuna uticaja od svih tonova za jednu linearnu kombinaciju kx,ky i kz - sracunava se statisticka kombinacija rezultata za svaki seizmicki slucaj opterecenja - takozvana CQC odnosno SRSS shema kombinovanja.

Prakticno je nemoguce da se "rucno" na model nanesu opterecenja koja bi bila ekvivalentna opterecenjima iz multimodalne analize. To eventualno moze da se izvrsi za veoma uprosteni model (koji ima veoma mali broj masa) i samo za slucaj da se ima samo jedan jedini ton oscilovanja.

S obzirom da je sustinska razlika multimodalne seizmicke analize i metode ekvivalentnog statickog opterecenja u, kako sam naziv kaze - multimodalnosti, multimodalna analiza sprovedena samo sa jednim tonom ne da nije multimodalna vec je i propisom nedozvoljena.

Pozdrav svima!

Evo, da ne otvaram novu temu sa istim naslovom, smjestit ću svoj problem ovdje.
Novi sam u svijetu inženjera, skoro sam počeo raditi, i tek sam radio proračune jednostavnijih objekata. Dosta radim samostalno kako bi se što bolje prilagodio problemima.
Moj problem se odnosi na modalnu analizu objekta sa 5 etaža(Pr+4kata), tlocrtnog L oblika pravilnih rastera 6x6 po 5 polja u svakom smjeru. Konstruktivnini elementi su ravne ploče, stupovi i zidovi. U vanjskom uglu L oblika smještena je AB jezgra(kvadratnog oblika), a ostali zidovi na krajevima "krakova" L locrta(tako da leže na pravcima koji se sjeku u uglu suprotnom jezgri).
1)Kada provrtim modalnu analizu (mreža je 0.3, uzeo sam 6 tonova) bez naprednih seizmičkih opcija dobijem relativno dobre tonove(mada zbog slijedećeg problema nisam siguran u njihovu ispravnost). Prvi ton je 0.25 i ostali tonovi u usporedbi s njim izgledaju normalno, međutim problem je u 4.tonu u kojem mi samo 2 zida AB jezgre (dva zida koja čine mali L oblik) izlijeću iz svoje ravnine, a ostatak konstrukcije gotovo da miruje.

2)Drugi problem koji se javlja je kada uključim napredne seizmičke opcije, smanjim krutost zidova na savijanje na 0.01, raspodjelim mase po etažama naravno. Ovaj problem je isti kao u zidovima prvog problema, izlijeću iz svoje ravnine tako da se lome jednolično po visini, međutim ovdje se to dešava u svakom tonu(ostatak konstrukcije gotovo miruje) i prvi ton iznosi oko 0.7.
Ovaj drugi problem sam pokušao riješiti tako što sam dodao u svaku etažu grede u L oblik po vanjskoj strani kostrukcije tako da poveže zidove s ostatkom konstrukcije i tako sam došao na prvi problem koji sam naveo, sa sličnim tonovima i opet je problem u četvrtom tonu sa izlijetanjem zidva jezgre.

Molio bih one s više iskustva da prokomentiraju ovo, i da mi daju sugestije ili ukažu na to gdje sam pogriješio (ako jesam).

Zahvaljujem.

Jedna slika bi zamenila stotinu reči...
Bilo bi dobro da ste nam prikazali neku karakterističnu sliku sa oblikom oscilovanja koji je sporan.

Ipak, najbolje bi bilo da ste poslali ulazni fajl (ekstenzija twp) pa bi se tačno moglo reći o cemu se tu radi.
Fajl mozete postaviti na neki od servera za besplatno hostovanje fajlova (na primer, ja za tu svrhu koristim www.slingfile.com) i njegov link postaviti ovde (ako želite da se više ljudi uključi u diskusiju) ili ga možete poslati direktno nama na email.

Generalno govoreći, a nevezano za pitanje koje ste postavili o oblicima oscilovanja, ubedljivo najvažnija stvar u projektovanju seizmički otpornih konstrukcija je oblik osnove objekta i njegova kompaktnost odnosno razuđenost. Ovakav razuđen L oblik je ekstremno nepovoljan.

Zahvaljujem se na brzom odgovoru.

Slažem se da bi slika rekla puno više, nisam baš puno upoznat sa postavljanjem slika pa ću se potruditi da to pošaljem što prije, da onda kolege prokomentarisu.

A sto se tiče L oblika, upravo sam ga i izabrao zbog njegovog "lošeg" ponašanja kod seizmičke pobude.