Molim Milana ili nekog drugog ako mi može u par rečenica prenijeti iskustva s "masivnim presjecima" Odnosno dali je ispravno visoke objekte modelirati tako da se stubišna i liftna jezgra generiraju kao štap složenog presjeka modeliran kroz opciju "masivnog presjeka" i tako da se dimenzionira, ili je prihvatljivije ipak tu armiranobetonsku jezgru modelirati kao zidove. Naime u visokim objektima sa bezgrednim pločama ove jezgre predstavljaju zapravo štap (odnosno stup) više nego sistem zidova. pa ima logike da se takva jezgra definira kroz masivne presjeke kao stup i da se tako i generira model.
Hvala unaprijed.
Masivni presjeci
Re: Masivni presjeci
Odgovor ste jednim dijelom sami dali. U visokim objektima kod kojih su jezgra velike vitkosti adekvatnija je analiza jezgra kao stuba tj. linijskog elementa sanducastog (tankozidog a ne masivnog) presjeka, nego kao vise pojedinacnih zidova.
Drugi dio na koji niste dali odgovor je vezan za modeliranje.
Na vam je da procijenite sta vam vise odgovara:
1.) modeliranje jezgra povrsinskim KE ili
2.) modeliranje jezgra linijskim elementima.
I u jednom i u drugom slucaju cete dobiti iste ili priblizne rezultate, pri cemu oba nacina imaju nekih prednosti.
Tako ce u 1.) dimenzionisanje biti "rucno" za razliku od drugog. Ipak 1.)je korisnije radi realnijeg modeliranje geometrije. Prednost 2.) je samo u automatskom dimenzionisanju ali sa druge strane se dobija uprosceniji model koji cesto ne zadovoljava po pitanju npr. geometrije.
U oba slucaja se dimenzionise cjelovit-sanducasti presjek, bilo da je modeliran povrsinskim ili linijskim konacnim elementima.
Na kraju nisam siguran da je opcija "masivni presjeci" adekvatna u vasem slucaju. Vjerovatno je moguce masivni presjek osupljiti pa dobiti tankozidi presjek ali vjerujem da je pogresno jer je vec predvidjena opcija "tankozidi presjeci" koja omogucava dimenzionisanje istih.
Drugi dio na koji niste dali odgovor je vezan za modeliranje.
Na vam je da procijenite sta vam vise odgovara:
1.) modeliranje jezgra povrsinskim KE ili
2.) modeliranje jezgra linijskim elementima.
I u jednom i u drugom slucaju cete dobiti iste ili priblizne rezultate, pri cemu oba nacina imaju nekih prednosti.
Tako ce u 1.) dimenzionisanje biti "rucno" za razliku od drugog. Ipak 1.)je korisnije radi realnijeg modeliranje geometrije. Prednost 2.) je samo u automatskom dimenzionisanju ali sa druge strane se dobija uprosceniji model koji cesto ne zadovoljava po pitanju npr. geometrije.
U oba slucaja se dimenzionise cjelovit-sanducasti presjek, bilo da je modeliran povrsinskim ili linijskim konacnim elementima.
Na kraju nisam siguran da je opcija "masivni presjeci" adekvatna u vasem slucaju. Vjerovatno je moguce masivni presjek osupljiti pa dobiti tankozidi presjek ali vjerujem da je pogresno jer je vec predvidjena opcija "tankozidi presjeci" koja omogucava dimenzionisanje istih.