Help!
Objeka ima 7 etaža.Sistem je mješovit. Raspored konstruktivnih elemenata neregularan. Činjenica da objekat osciluje gore-dolje, poslije dužeg mučenja, zanemarena. Proračun dalje odrađen ESO metodom sa periodama 0.1.
Prilikom dimenzionisanja dobijam da mi ni u platnima ni u stubovima nije potrebna armatura. (Izuzev kod stubova na poslednjim etažama nešto zanemarljivo malo). Stubove sam provjerila i preko interakcionih dijagrama. Nemam toliko konstruktivnih elemenata da bi nešto takvo bilo moguće. AB platana ima otprilike po 3% u oba pravca, a po sredini objekta je niz stubova.
Takodje, uticaji u stubovima su nelogicni. Primjer: stub pravougaonog pp. Osa 2 paralelna kraćoj strani stuba, a osa 3 dužoj. Moment oko ose 2 manji od momenta oko ose 3 tj. krući pravac je navukao manji momenat i obrnuto. Greška.
Jedna greška vuče drugu, samo je pitanje odakle je sve to poteklo.
Da li neko zna šta može da izazove ovakve pojave?
Armatura i uticaji u vertikalnim elementima.
Za model koji ste poslali (bez izmena) izvrsena je modalna analiza. Mase su formirane od 100% stalnog (1.sl.opt) i 50% korisnog (2.sl. opt.)
S obzirom da ste smanjili krutost ploca na savijanje, apsolutno neophodno je bilo da se iskljuci oscilovanje u Z pravcu - inace, dobice se se lokalne vertikalne oscilacije ploca - kao sto osciluju membrane na dobosu (bubnju).
Modalna analiza dala je sledece rezultate:
1. ton T=0.2609 sek, translacija u pravcu 45 stepeni
2. ton T=0.2206 sek, translacija u pravcu 135 stepeni
3. ton T=0.1658 sek, lokalno oscilovanje jednog zida - posledica grupisanja masa
4. ton T=0.1290 sek, uvrtanje modela oko Z ose (torzija)
itd...
Seizmicki proracun sam izvrsio sa sledecim ulaznim podacima:
Propis: JUS (Ekvivalentno staticko opterecenje)
Seizmicka zona: IX (Ks = 0.1)
Kategorija objekta: II
Kota ukljestenja Zd = 0.0 m
15% sile iznad kote: Zg = 18.30 m
Mase grupisane u nivoima izabranih tavanica
Ploce - redukcija krutosti na savijanje: 0.001
Multiplikator krutosti oslonaca: 1000.000
Seizmicki slucajevi opterecenja:
1) T=0.261 sec, ugao dejstva 45 stepeni
2) T=0.221 sec, ugao dejstva 135 stepeni
(propisom se zahteva analiza najmanje dva pravca dejstva zemljotresa, medjusobno ortogonalnih. S obzirom da je oblik tonova modalne analize takav da model osciluje u pravcima 45 i 135 stepeni neophodno je proveriti ove pravce - eventualno, mogu se dodatno zadati i pravci 0 i 90 stepeni, ali to nije neophodno.)
Masa celog modela je 4093 tone, seizmicka sila za svaki od dva seizmicka slucaja opterecenja je po 3254.7 kN.
Pomocu komande reduktor, moguce je videti koji deo seizmicke sile se prihvata zidovima a koji stubovima. Preko 98% sile se prihvata zidovima.
Model ima prilican broj zidova u oba pravca, medjusobno povezanih. Pretpostavljam da bi razdvajanje zidova u seizmickom modelu, uz smanjenje krutosti zidova na savijanje, dovelo do preraspodele veceg procenta seizmicke sile na stubove. Razdvajanje zidova u seizmickom modelu vrsi se postavljanjem odgovarajucih granicnih uslova na spojevima zidova.
S obzirom da ste smanjili krutost ploca na savijanje, apsolutno neophodno je bilo da se iskljuci oscilovanje u Z pravcu - inace, dobice se se lokalne vertikalne oscilacije ploca - kao sto osciluju membrane na dobosu (bubnju).
Modalna analiza dala je sledece rezultate:
1. ton T=0.2609 sek, translacija u pravcu 45 stepeni
2. ton T=0.2206 sek, translacija u pravcu 135 stepeni
3. ton T=0.1658 sek, lokalno oscilovanje jednog zida - posledica grupisanja masa
4. ton T=0.1290 sek, uvrtanje modela oko Z ose (torzija)
itd...
Seizmicki proracun sam izvrsio sa sledecim ulaznim podacima:
Propis: JUS (Ekvivalentno staticko opterecenje)
Seizmicka zona: IX (Ks = 0.1)
Kategorija objekta: II
Kota ukljestenja Zd = 0.0 m
15% sile iznad kote: Zg = 18.30 m
Mase grupisane u nivoima izabranih tavanica
Ploce - redukcija krutosti na savijanje: 0.001
Multiplikator krutosti oslonaca: 1000.000
Seizmicki slucajevi opterecenja:
1) T=0.261 sec, ugao dejstva 45 stepeni
2) T=0.221 sec, ugao dejstva 135 stepeni
(propisom se zahteva analiza najmanje dva pravca dejstva zemljotresa, medjusobno ortogonalnih. S obzirom da je oblik tonova modalne analize takav da model osciluje u pravcima 45 i 135 stepeni neophodno je proveriti ove pravce - eventualno, mogu se dodatno zadati i pravci 0 i 90 stepeni, ali to nije neophodno.)
Masa celog modela je 4093 tone, seizmicka sila za svaki od dva seizmicka slucaja opterecenja je po 3254.7 kN.
Pomocu komande reduktor, moguce je videti koji deo seizmicke sile se prihvata zidovima a koji stubovima. Preko 98% sile se prihvata zidovima.
Model ima prilican broj zidova u oba pravca, medjusobno povezanih. Pretpostavljam da bi razdvajanje zidova u seizmickom modelu, uz smanjenje krutosti zidova na savijanje, dovelo do preraspodele veceg procenta seizmicke sile na stubove. Razdvajanje zidova u seizmickom modelu vrsi se postavljanjem odgovarajucih granicnih uslova na spojevima zidova.
Ne postoji mogucnost ocitavanja ugla - samo kod trivijalnih konstrukcija (kod kojih se poklapaju centar masa i centar krutosti po svim nivoima) postoji cista translacija.
U svim ostalim slucajevima oblici oscilovanja su kombinacija translacije i rotacije. Uz sve to, retko koja konstrukcija osciluje kao homogena vertikalna konzola tako da je jedini nacin na koji moze da se proceni smer oscilovanja - slobodna procena inzenjera.
U svim ostalim slucajevima oblici oscilovanja su kombinacija translacije i rotacije. Uz sve to, retko koja konstrukcija osciluje kao homogena vertikalna konzola tako da je jedini nacin na koji moze da se proceni smer oscilovanja - slobodna procena inzenjera.
Re: Armatura i uticaji u vertikalnim elementima.
Radim objekat bez greda, samo stubovi i ploce. Nakon sto sam definisao raspored Ab platana, i formirao 3d model hteo sam da vidim koliki procenat S sile prihvataju Ab platam, a koliko otpada na stubove. Preporuka je da stubovi budu pendeli, a da sve horizontalne uticaje prihvate Ab platna. Hteo sam da proverim da li sa usvojenim rasporedom dobijam recimo da mi na stubove otpada svega 10-15% seizmicke sile. Time bih mogao da kazem da stubovi u tom sistemu s pravom mogu da budu pendeli, sto bih i uradio u konacnom modelu konstrukcije. Ne znam, da li je korektna ovakva analiza?
Kako je najbolje da ocitam koliko mi na koje elemente otpada prenos sile? Da bih shvatio kako uradio sam prost model sa zidovima samo u jednom pravcu, 5 etaza, temeljenje na aposolutno krutoj ploci. Krutost tavanica sam pomnozio sa 0.001, u pitanju je ekvivalentno staticko opterecenje.
Najpre sam probao da saberem uticaje u indirektnim elementima u nivou temeljne ploce. Tako dobijem smesne T sile u stubovima, a u zidovima dobijem sile koje u zbiru ne daju silu S. Recimo, sila S je 1000kN, Suma T sila u stubovima je svega 10 kN, suma T sila u zidovima je oko 900 kN, tako da ne znam gde mi je nestalo jos oko 100 kN S sile. Da stvar bude jos gora, kada sam jos dodao zidova u tom pravcu suma T sila u zidovima je manja, kao da vise otpada na stubove. T sile dobijene u zidovima odgovaraju onima u seizmickim zidovima. Ne znam kako bih reduktorom dobio odgovarajuce sile. I gde se gubi deo S sile?
Primetio sam i da je T sila u zidovima u nivou prve etaze malo veca, a da se blago smanjuje prema temeljnoj ploci.
Kako je najbolje da ocitam koliko mi na koje elemente otpada prenos sile? Da bih shvatio kako uradio sam prost model sa zidovima samo u jednom pravcu, 5 etaza, temeljenje na aposolutno krutoj ploci. Krutost tavanica sam pomnozio sa 0.001, u pitanju je ekvivalentno staticko opterecenje.
Najpre sam probao da saberem uticaje u indirektnim elementima u nivou temeljne ploce. Tako dobijem smesne T sile u stubovima, a u zidovima dobijem sile koje u zbiru ne daju silu S. Recimo, sila S je 1000kN, Suma T sila u stubovima je svega 10 kN, suma T sila u zidovima je oko 900 kN, tako da ne znam gde mi je nestalo jos oko 100 kN S sile. Da stvar bude jos gora, kada sam jos dodao zidova u tom pravcu suma T sila u zidovima je manja, kao da vise otpada na stubove. T sile dobijene u zidovima odgovaraju onima u seizmickim zidovima. Ne znam kako bih reduktorom dobio odgovarajuce sile. I gde se gubi deo S sile?
Primetio sam i da je T sila u zidovima u nivou prve etaze malo veca, a da se blago smanjuje prema temeljnoj ploci.
Re: Armatura i uticaji u vertikalnim elementima.
Ja bih samo u "naprednim opcijama" znatno smanjio krutost horizontalnih ploca u seizmickom proracunu. I na spoju stubova i temelja postaviti zglobove. Time bi stubovi imali samo N, bez T i M. A sve horizontalne sile primila bi platna.
Re: Armatura i uticaji u vertikalnim elementima.
Naravno, krutost ploča smanjujem koeficijentom 0,001, u konačnom modelu ću stubove raditi kao pendel. Mene zanima kako da u modelu gde su stubovi kruto vezani sa tavanicama odrediti koliko od seizmicke sile otpada na zidove a koliko na stubove.
Pitanje je nevezano za sistem samo na stubovima, isto važi i za ramovski sistem+ ab platna. Koliko su prihvatili ramovi, a koliko ab platna?
Pitanje je nevezano za sistem samo na stubovima, isto važi i za ramovski sistem+ ab platna. Koliko su prihvatili ramovi, a koliko ab platna?