Faktor krutosti i seizmički proračun
Faktor krutosti i seizmički proračun
EC8 kaže, da treba kot sezmičke analize primjetiti 1/2 (0,5) krutosti elemenata (zbog prslina). Dali to znači, da trebamo kod napredne opcije seizmičkog proračuna sve tri faktore krutosti (horizontalnih ploča na savijanje, horizontalnih greda i vertikalnih zidova) staviti 0,5?
Dalje sam v nekoj literaturi dobio podatak, da se period oscilovanja u slučaju da primjetimo 1/2 krutosti elemenata poveča za sqrt(2) = 1,4.
Neznam, da to valja za sve tipe konstrukcija, ali kod testiranja nekog jednostavnih modela (okvir) sa T6 nisam dobio baš takvih rezultata.
Dalje sam v nekoj literaturi dobio podatak, da se period oscilovanja u slučaju da primjetimo 1/2 krutosti elemenata poveča za sqrt(2) = 1,4.
Neznam, da to valja za sve tipe konstrukcija, ali kod testiranja nekog jednostavnih modela (okvir) sa T6 nisam dobio baš takvih rezultata.
Ne.
Odredbe iz EC se odnose na aksijalnu krutost. U T6 jos nije omoguceno uticanje na aksijalnu krutost u naprednim opcijama seizmickog proracuna.
U novoj verziji programa koja ce izaci jako brzo i koja se nalazi u fazi testiranja, naci ce se i mogucnost uticanja na aksijalnu krutost zidova i stubova u seizmickom modelu - to je ono sto Vama treba.
Odredbe iz EC se odnose na aksijalnu krutost. U T6 jos nije omoguceno uticanje na aksijalnu krutost u naprednim opcijama seizmickog proracuna.
U novoj verziji programa koja ce izaci jako brzo i koja se nalazi u fazi testiranja, naci ce se i mogucnost uticanja na aksijalnu krutost zidova i stubova u seizmickom modelu - to je ono sto Vama treba.
Milan je vjerovatno mislio na krutost povrsinskih elementa kada se aksijalnom krutoscu posredno utice i na globalnu krutost na savijanje elementa u svojoj ravni kod prijema seizmickih sila. Kada su u pitanju linijski elementi od interesa je prvenstveno redukcija krutosti na savijanje a ne aksijalna krutost (mada se i ona moze redukovati).mperne wrote:Dali ste sigurni da se odredbe iz EC8 (tč. 4.3.1(7)) odnose na aksialnu krutost i ne krutost na smicanje?
Kako se onda može primiti 1/2 krutosti elemenata zbog prslina, odnosno čemu konkretno služi reduktor krutosti?
Sto se tice opcija redukcije krutosti kod seizmickog proracuna one bas nemaju nikakve veze sa krutoscu na kojima EC8 insistira.
Postojece opcije redukcije krutosti sluze da bi se eliminisale "sporedne" krutosti elemenata koje nisu primarne kod prijema seimickih sila (krutost ploce na savijanje, krutost zidova upravno na pravac prijema sila, itd.).
Svojevremeno , kad smo vršili proračun po TDR, krutost smo smanjili tako što smo umjesto sekantnog modula E , odnosno Em, uzeli u obzir polovičnu vrednost, dakle Em/2. I inače je to bila preporuka u literaturi.
Sa polovičnim modulom se uzimao u obzir utjecaj puzanja betobna fi=2 na horizontalne deformacije, odnosno na prirast presečnih sila-momenata, naravno .
Ne vidim razloga da taj savjet ne bi i dalje koristili , dok ne dobijemo nešto bolje. Uostalom, krutost je linearno suodvisna od elastičnog modula.
Nisam baš optimist u pogledu određivanja krutosti po osnovu prslina.
Naime, prsline primarno zavise od zatezne čvrstoće betona, kojaj ima porilični rastros (Sig) rezultata. Onda su tu još i utjecaji armature, koje u fazi proračuna ne možemo uzeti u obzir itd...
Pozdrav
Vranješ
Sa polovičnim modulom se uzimao u obzir utjecaj puzanja betobna fi=2 na horizontalne deformacije, odnosno na prirast presečnih sila-momenata, naravno .
Ne vidim razloga da taj savjet ne bi i dalje koristili , dok ne dobijemo nešto bolje. Uostalom, krutost je linearno suodvisna od elastičnog modula.
Nisam baš optimist u pogledu određivanja krutosti po osnovu prslina.
Naime, prsline primarno zavise od zatezne čvrstoće betona, kojaj ima porilični rastros (Sig) rezultata. Onda su tu još i utjecaji armature, koje u fazi proračuna ne možemo uzeti u obzir itd...
Pozdrav
Vranješ
Hvala na objasnjenju. Kakva se onda priporučuje vrjednost faktora krutosti da se eliminisuju "sporedne" krutosti. Raspon mogućnosti je velik (1 do 0,001).Postojece opcije redukcije krutosti sluze da bi se eliminisale "sporedne" krutosti elemenata koje nisu primarne kod prijema seimickih sila (krutost ploce na savijanje, krutost zidova upravno na pravac prijema sila, itd.).
Dalje, ako želimo ispuniti zahtjeve EC8 (tč. 4.3.1(7)) onda uzimamo u obzir Em/2. Dali sam u pravu? I to trebano da napravimo u drugom fajlu ?!Svojevremeno , kad smo vršili proračun po TDR, krutost smo smanjili tako što smo umjesto sekantnog modula E , odnosno Em, uzeli u obzir polovičnu vrednost, dakle Em/2. I inače je to bila preporuka u literaturi.
Sa polovičnim modulom se uzimao u obzir utjecaj puzanja betobna fi=2 na horizontalne deformacije, odnosno na prirast presečnih sila-momenata, naravno .
Ne vidim razloga da taj savjet ne bi i dalje koristili , dok ne dobijemo nešto bolje. Uostalom, krutost je linearno suodvisna od elastičnog modula.
Da. Zaenkrat. G. Milan že nekaj novega pripravlja, kot vidim zgoraj...mperne wrote:Hvala na objasnjenju. Kakva se onda priporučuje vrjednost faktora krutosti da se eliminisuju "sporedne" krutosti. Raspon mogućnosti je velik (1 do 0,001).Postojece opcije redukcije krutosti sluze da bi se eliminisale "sporedne" krutosti elemenata koje nisu primarne kod prijema seimickih sila (krutost ploce na savijanje, krutost zidova upravno na pravac prijema sila, itd.).
Dalje, ako želimo ispuniti zahtjeve EC8 (tč. 4.3.1(7)) onda uzimamo u obzir Em/2. Dali sam u pravu? I to trebano da napravimo u drugom fajlu ?!Svojevremeno , kad smo vršili proračun po TDR, krutost smo smanjili tako što smo umjesto sekantnog modula E , odnosno Em, uzeli u obzir polovičnu vrednost, dakle Em/2. I inače je to bila preporuka u literaturi.
Sa polovičnim modulom se uzimao u obzir utjecaj puzanja betobna fi=2 na horizontalne deformacije, odnosno na prirast presečnih sila-momenata, naravno .
Ne vidim razloga da taj savjet ne bi i dalje koristili , dok ne dobijemo nešto bolje. Uostalom, krutost je linearno suodvisna od elastičnog modula.
Da li dva modela -sa Em i Em/2?
Ako sttički proračunate neki objekat od 20 etaža (sa E, odnosno Em) , primjetit ćete da su neki negativni momenti na ležištima ( prije svega u nižim etažama) manji od onoga što obično očekujemoi, ili su čak i pozitivni.
To je zbog raličitih osovinskih sila u rubnim i "srednjim" stubovima, pa zbog toga i različitog stisnjenja (se tako kaže ? -epsilonb x H!) pojedinih stubova. U vremenu T= beskonačno, svakako da treba koristiti Em/2.
Treba zadovoljiti i propise glede minimalnih vrijednosti negativnih momenata na ležištima. Ni to ne smijemo izgubiti iz vida.
Dakle, ovo je već više puta na ovom forumu rečeno, statičar je tu da se odluči kako će modelirati konstrukciju i za to ne postoje recepti.
Za proračun po EC8 bih rekao da treba koristiti model sa Em/2. Skoro pa nediskutabilno.
U svakom slučaju, treba koristiti logiku, iskustvo...po tome modelirati i analizirati ...a TOWER je za to super alatka.
Ako sttički proračunate neki objekat od 20 etaža (sa E, odnosno Em) , primjetit ćete da su neki negativni momenti na ležištima ( prije svega u nižim etažama) manji od onoga što obično očekujemoi, ili su čak i pozitivni.
To je zbog raličitih osovinskih sila u rubnim i "srednjim" stubovima, pa zbog toga i različitog stisnjenja (se tako kaže ? -epsilonb x H!) pojedinih stubova. U vremenu T= beskonačno, svakako da treba koristiti Em/2.
Treba zadovoljiti i propise glede minimalnih vrijednosti negativnih momenata na ležištima. Ni to ne smijemo izgubiti iz vida.
Dakle, ovo je već više puta na ovom forumu rečeno, statičar je tu da se odluči kako će modelirati konstrukciju i za to ne postoje recepti.
Za proračun po EC8 bih rekao da treba koristiti model sa Em/2. Skoro pa nediskutabilno.
U svakom slučaju, treba koristiti logiku, iskustvo...po tome modelirati i analizirati ...a TOWER je za to super alatka.
Vjerovatno ste mislil na visim etažama, a ne nižim?Vranješ wrote:...
Ako sttički proračunate neki objekat od 20 etaža (sa E, odnosno Em) , primjetit ćete da su neki negativni momenti na ležištima ( prije svega u nižim etažama) manji od onoga što obično očekujemoi, ili su čak i pozitivni.
Last edited by NBM on Uto Nov 18, 2008 8:07 pm, edited 1 time in total.
NBM wrote:Vjerovatno ste mislil na visim etažama, a ne nižim?Vranješ wrote:...
Ako sttički proračunate neki objekat od 20 etaža (sa E, odnosno Em) , primjetit ćete da su neki negativni momenti na ležištima ( prije svega u nižim etažama) manji od onoga što obično očekujemoi, ili su čak i pozitivni.
Isprobaj na jednom ab ramu od 20 etaža.
Trebalo bi da se kod ramova sa većim brojem etaža smanjenje negativnih momenata nad stubovima pojavi na višim etažama, a najizraženije smanjenje gde cak prelaze u pozitivne momente, javlja se na najvisoj etaži.
Do pojave smanjenja momenta dolazi zbog razlicitog elastičnog skupljanja u stubovima zbog razlicitih uticaja (normalne sile) i razlicitih poprecnih preseka stubova. Program tretira citav ram od recimo 20 etaža kao da je izgrađen odjednom, pa nam najviša greda ima iznad stubova umesto negativnog pozitivne momente. Narocito je ova pojava izražena ukoliko pored stuba postoji AB platno koje smanjuje normalnu silu u stubu, a susedni stub je sam, bez platna. Tada ce kod stuba sa platnom negativni momenti biti uvecani a kod samog stuba umanjeni.
Program tretira model kao da je izgrađen odjednom, trenutno. Greda na najvisoj etazi dozivljava deformacije od elastičnog skupljanja stubova od opterećenja svih etaža.
U praksi, gradimo prvu etažu, stub dozivi elastičnu deformaciju. Gradimo drugu etažu, stub dozivi deformaciju dve etaže. Gradimo desetu etažu, stub dozivi deformaciju od desete etaže. Deformacija grede na 11.-toj etazi nema nikakve veze sa deformacijama prethodnih 10 etaža jer su one vec prisutne pre izgradnje 11.-te. Greda na 11. - toj etaži trpeće deformacije od opterećenja odnosno elastičnih skupljanja stubova samo sa 11., 12. i viših etaža.
U praksi greda na najvišoj etaži je faktički neosetljiva na elastično skupljanje stubova usled normalne sile, jer su sva skupljanja stuba dozivljena pre izgradnje te najviše etaže.
A u programu, greda na najvišoj etaži je najosetljivija na elastična skupljanja stubova od gravitacionih opterećenja.
Ne znam da li sam bio jasan. Uticaje ove pojave sam imao i u programu SAP2000. Jedino rešenje za otklanjanje ovih uticaja (za sada)je pravljenje onolikog broja modela koliko ima etaža, i postavljanje merodavnog opterećenja za svaku etažu posebno, što naravno nije upotrebljivo. Ovo je možda problem koji bi tim Radimpexa mogao da reši u tower 7.
Do pojave smanjenja momenta dolazi zbog razlicitog elastičnog skupljanja u stubovima zbog razlicitih uticaja (normalne sile) i razlicitih poprecnih preseka stubova. Program tretira citav ram od recimo 20 etaža kao da je izgrađen odjednom, pa nam najviša greda ima iznad stubova umesto negativnog pozitivne momente. Narocito je ova pojava izražena ukoliko pored stuba postoji AB platno koje smanjuje normalnu silu u stubu, a susedni stub je sam, bez platna. Tada ce kod stuba sa platnom negativni momenti biti uvecani a kod samog stuba umanjeni.
Program tretira model kao da je izgrađen odjednom, trenutno. Greda na najvisoj etazi dozivljava deformacije od elastičnog skupljanja stubova od opterećenja svih etaža.
U praksi, gradimo prvu etažu, stub dozivi elastičnu deformaciju. Gradimo drugu etažu, stub dozivi deformaciju dve etaže. Gradimo desetu etažu, stub dozivi deformaciju od desete etaže. Deformacija grede na 11.-toj etazi nema nikakve veze sa deformacijama prethodnih 10 etaža jer su one vec prisutne pre izgradnje 11.-te. Greda na 11. - toj etaži trpeće deformacije od opterećenja odnosno elastičnih skupljanja stubova samo sa 11., 12. i viših etaža.
U praksi greda na najvišoj etaži je faktički neosetljiva na elastično skupljanje stubova usled normalne sile, jer su sva skupljanja stuba dozivljena pre izgradnje te najviše etaže.
A u programu, greda na najvišoj etaži je najosetljivija na elastična skupljanja stubova od gravitacionih opterećenja.
Ne znam da li sam bio jasan. Uticaje ove pojave sam imao i u programu SAP2000. Jedino rešenje za otklanjanje ovih uticaja (za sada)je pravljenje onolikog broja modela koliko ima etaža, i postavljanje merodavnog opterećenja za svaku etažu posebno, što naravno nije upotrebljivo. Ovo je možda problem koji bi tim Radimpexa mogao da reši u tower 7.
Slazem se, u tome je sustina moje "intervencije" na pisanje gosp. Vranjesa.ezoranm wrote:Trebalo bi da se kod ramova sa većim brojem etaža smanjenje negativnih momenata nad stubovima pojavi na višim etažama...
Skupljanje nije bas adekvatan pojam, treba razlikovati skupljanje betona kao osobinu opterecenog materijala od aksijalne deformacije linijskog elementa (stuba), ali nije bitno razumjeli smo se.
Slicna iskustva dijelimo ali su u mom slucaju iz vremena SAP90 a kasnije Planet-a, potom Tower-a. Da dodam da kod cistog rama (bez ZP) sa elementima-stubovima iste krutosti ova pojava je marginalizovana izuzev krajnjih stubova gdje ima manjih odstupanja.
Da napomenem Tower6 a i Tower5 vec ima ovo o cemu pricamu. Tako da nije potreban Tower7.
Koriscenjem "Faze gradjenja" je moguce modelirati upravo konstrukciju onako kako se izvodi -->nivo po nivo, i to u jednom a ne vise modela. Na ovaj nacin se eliminisu uticaji o kojima je rijec i ne desava se da su, u gornjim etazama, nad osloncima mnogo manji momenti savijanja ili da su cak pozitivni.
Jedini problem kod koriscenja ove opcije su izvjesna ogranicenja koja kad tad zasmetaju...
Upss...hvala, kolega, lapsus calami.NBM wrote:Vjerovatno ste mislil na visim etažama, a ne nižim?Vranješ wrote:...
Ako sttički proračunate neki objekat od 20 etaža (sa E, odnosno Em) , primjetit ćete da su neki negativni momenti na ležištima ( prije svega u nižim etažama) manji od onoga što obično očekujemoi, ili su čak i pozitivni.
Važno se mi čini da je ova problematika registrirana.
Uglavnom se ovo odnosi na utjecaje krajnjih, manje opterećenih stubova na susjedni, unutrašnji. Ostali, unutrašnji će najvjerojatnije biti u redu, ako su sličnog presjeka i opterećenja.
Da se ovo riješiti sa promišljenim izborom presjeka, tek da koliko toliko izjednačimo napone u presjecima. Kad imamo jednake napone onda će se i pojedine etaže (ležišta stubova) jednako "pomaknuti" nadolje .
Kad formiramo konstrukciju onda to kontroliramo preko u1-na vrhu rama, gdje sumarna stišnjenja moraju biti približno izjednačena.
Ako i to ne ide onda možemo ( do izvjesne mjere) korigirati (smanjiti) i Eb krajnjeg stebra. A ako i to nije dovoljno onda sa uvođenjem opterećenja "pomak ležišta" (u3) za razliku koju smo prethodno utvrdili kod u1.... sve dok nam rezultati nisu prihvatljivi.
Sve to radimo sa krutim temeljima.
Na ovaj način ćemo znati što se uopće događa kad postavimo konstrukciju na elastične temelje...
Hvala još jednom na ispravci.
Pozdrav