KONTROLA NA PROBOJ PLOCE

Vranješ
Postovi: 121
Pridružio se: Pet Sep 08, 2006 1:26 am

Post od Vranješ »

Uglavnom, razumjeli smo se... :)

Zbog ovoga : 1 ≤ cotθ ≤ 2,5 se javlja potreba po poprečnoj armaturi koja varira do faktor dva (okruglo). Ovo doista stvara nedoumicu, međutim nije tako strašno, mi uvijek nađemo rješenje. ;)
Kod nosača se to veoma elegantno rješava sa podužnom armaturom, koju obično dajemo po visini nosača, uzduž vajskih stranica.
Nekadašnji austrijski propisi (ON B 4200, Teil 8, ako se dobro sjećam..) traži da je ta podužna armatura jednaka ( i po profilu i razmaku) kao poprečna armatura.
Na ovaj način preko svake pukotine imamo barem dvije grane od spona i barem dvije horizontalne palice istoga profila. Dakle ona razlika od 2x se ovim istopi (uglavnom) . Ovu armaturu (konstruktivno) obično itako ugrađujemo.
Kod ploča sa ka pitelom imamo sličnu situaciju . Obavezni smo 50% pozitivne armature voditi preko oslonca, a s ovim smo upravo postigli isti efekat kao kod nosača sa onom horizontalnom armaturom.
Dakle, polovica armature za poprečne sile se pokriva horizontalnom armaturom, a polovica sa sponama i anulira se varijacija kuta theta, koja odista postoji. Ona postoji u ograničenom području, u blizini ležišta- negdje do 3 visine presjeka, a dalje je theta veći od 45 stupnjeva, da bi u L/2 iznosio 90.
Dakle, θ = 45°, bez ikakve zadrške...ako bi se mene pitalo. :)

Nadam se da nisam bio naporan.
Hvala Radimpex-u što nam dozvoljava ovakve vrste rasprava.

pozdrav

Vranješ
EPP
Postovi: 3
Pridružio se: Sre Nov 05, 2008 9:06 am

Post od EPP »

Drugo, u izvještaju kontrole ploče na proboj, kada se koristi normalna sila u stupu, bilo bi dobro da se ispiše i njen intenzitet.
Potpuno se slazem sa ovom konstatacijom i imam predlog da RADIMPEX razmotri opciju o mogucnosti da korisnik sam moze da ispise vrednost za arbitrarnu normalnu silu za koju hoce da ispita prodor!-kao sto je moguce recimo u aspalathos calculatoru!
Isto bi vredelo i za transversalnu silu! :wink:

POZDRAV,
EPP
b.milan
Site Admin
Postovi: 2148
Pridružio se: Čet Jun 01, 2006 5:53 pm
Lokacija: Beograd
Kontakt:

Post od b.milan »

Pratimo ovu diskusiju, i samo bih hteo da najavim da ce uskoro biti implementirano zadavanje proizvoljne sile kao treci nacin za odredjivanje smicucih sila u ploci pri kontroli ploca na proboj. (prva dva nacina su transverzalna sila u ploci i aksijalna sila u stubu).

Pored ovoga razmisljamo i da napravimo kalkulator za kontrlu ploca na proboj - korisnik bi zadavao sve podatke - i debljinu ploce, i oblik stuba, i silu i sve ostalo- odnosno proracun ne bi bio ogranicen samo na elemente iz modela koji se proracunava vec bi moglo da se radi na varijantama ili proverama.
WD
Postovi: 137
Pridružio se: Uto Jun 06, 2006 8:35 am
Lokacija: Varaždin

Post od WD »

b.milan wrote:Pratimo ovu diskusiju, i samo bih hteo da najavim da ce uskoro biti implementirano zadavanje proizvoljne sile kao treci nacin za odredjivanje smicucih sila u ploci pri kontroli ploca na proboj. (prva dva nacina su transverzalna sila u ploci i aksijalna sila u stubu).

Pored ovoga razmisljamo i da napravimo kalkulator za kontrlu ploca na proboj - korisnik bi zadavao sve podatke - i debljinu ploce, i oblik stuba, i silu i sve ostalo- odnosno proracun ne bi bio ogranicen samo na elemente iz modela koji se proracunava vec bi moglo da se radi na varijantama ili proverama.
Pogodili ste bit. Upravo to nam treba, kalkulator. Neovisan o samom modelu. I molim Vas da probate obuhvatiti i zadavanje rupa (oslabljenja) u pločama.

Moram priznati da sam se cijelo vrijeme pitao koliki je trud Radimpex uložio u prepoznavanje geometrije iz modela za potrebe proračuna proboja, i da li je to bilo baš neophodno.
b.milan
Site Admin
Postovi: 2148
Pridružio se: Čet Jun 01, 2006 5:53 pm
Lokacija: Beograd
Kontakt:

Post od b.milan »

Nismo radili na prepoznavanju geometrije iz modela. Uprosteno receno - pravili smo samo malo slozeniju ofset+filet funkciju za odredjivanje oblika kontrolnog perimetra, odredivanje napona u kontrolnom perimetru - a ostalo sto smo radili je ono sto se vidi - komanda, interfejs(dijalog) i izvestaj.

Sto se tice obuhvatanja uticaja rupa koje su unutar oblasti kontrolnog perimetra - tacno je, njihov efekat se ne uzima u obzir kada se odredjivanje sile vrsi na osnovu aksijalne sile u stubu ali bih napomenuo da je njihov efekat je automatski uzet u obzir kada se radi na osnovu transverzalne sile u ploci.

Potrudicemo se da uvedemo i uticaj rupa unutar oblasti kontrolnog perimetra i na tome cemo poceti raditi sto pre.
WD
Postovi: 137
Pridružio se: Uto Jun 06, 2006 8:35 am
Lokacija: Varaždin

Post od WD »

Za svaku pohvalu :lol: .
Pozdrav
b.milan
Site Admin
Postovi: 2148
Pridružio se: Čet Jun 01, 2006 5:53 pm
Lokacija: Beograd
Kontakt:

Post od b.milan »

WD wrote: Dalje, kako je kolega Vranješ već spomenuo, čini se da proračun napravljen za CRd,c = 0,18, a ne za CRd,c = 0,18 / γc. Molim dodatna objašnjenja.

I na kraju, jedno pitanje za Radimpex: kako je određen σcp iz rezultata proračuna ploče?
U vezi CRd,c - default vrednost je malo nespretno odredjena sa nase strane, ali je i u samom propisu njegova default vrednost preporucena kao kolicnik zavisan od γc (koji je takodje ulazni parametar). Proracun se vrsi sa CRd,c a njegova vrednost se zadaje u dijalogu.

σcp je normalni napon u betonu proistekao iz aksijalnih sila u ploci Nx i Ny - srednja vrednost napona za oba pravca.
Avatar
007
Postovi: 54
Pridružio se: Pon Jun 12, 2006 10:10 am

Post od 007 »

Oprostite na ovom pitanju...mozda je odgovor vec pao:)?

Rezultat proracunu proboja u T6 je potrebna kolicina armature Asw=[cm2]! Ok, ali gdje je potrebno stavljati ovu armaturu: a) na duzini kontrolnog opsega (u) ili b) na m'?

Hvala
Avatar
007
Postovi: 54
Pridružio se: Pon Jun 12, 2006 10:10 am

Post od 007 »

Anybody?
student
Postovi: 34
Pridružio se: Pon Okt 13, 2008 8:44 pm

Post od student »

007 wrote:Oprostite na ovom pitanju...mozda je odgovor vec pao:)?

Rezultat proracunu proboja u T6 je potrebna kolicina armature Asw=[cm2]! Ok, ali gdje je potrebno stavljati ovu armaturu: a) na duzini kontrolnog opsega (u) ili b) na m'?

Hvala
Ima vise nacina za konstruisanje ove armature je cu pokusati da opisem jedan.

Armatura od vertikalnih sipki sa poprecno zavarenim prstenovima

Ako tower pokaze rezultat na primjer 25 cm2 potrebnu armaturu za probijanje, a hocemo da je konstruisemo od vertikalnih sipki usvojimo sipke fi 8 (fi mora biti manje od 1/2 d-debljina ploce, sto je skoro uvjek zadovoljene ali treba paziti) dakle potrebno nam je 50 vertikalnih sipki pa je Astvarno=25,13 cm2, ove sipke se postavljaju radijalno u dva reda, prvi red je na udaljenosti od stuba (0,5 do 0,7d) a drugi na (1,4 do 2,0 d), d-debljina ploce, napisao sam granice jer se one prema raznim propisima i preporukama razlikuju i nalaze se u ovim granicama. Ja usvojim za prvi red 0,7d a za drugi 1,5d. Kada smo ovo uradili moramo provjeriti razmak vertikalnih sipki po radijusima,

prvi red

ds1 = ds+2*0,7d,

ds1 - radijus prvog reda
ds - precnik zamjenjujuceg stuba

ako je ds=40 cm a d=20 cm dobijamo ds1=68 cm pa je razmak (usvojene vertikalne sipke 25 fi8)
vertikalnih sipki e=68*pi/25=8,55cm<d/2=10 cm

drugi red

ds2 = ds+2*1,5d=100 cm

pa je razmak (usvojene vertikalne sipke 25 fi8)
vertikalnih sipki e=100*pi/25=12,57cm>d/2=10 cm, posto nije ispunjen uslov e<d/2 moramo iz konstruktivnih razloga povecati broj usvojenih vertikalnih sipki recimo da je 32fi8 pa je
e=100*pi/32=9,82 cm<d/2=10 cm.

Sada je ukupan broj sipki 57fi8.

Ove sipke se zavaruju sa kruznim prstenovima od armature.

Nadam se da vam je ovo pomoglo, malo je tesko bez slike.

Pozdrav!
Astrodome
Postovi: 304
Pridružio se: Sre Maj 31, 2006 7:58 pm
Lokacija: Bačka Topola

Post od Astrodome »

Postovani,

Imamo model ploce bez stubova. Radi se o ivicnim stubovima. Ploca kod ivicnih stubova prelazi preko stuba za oko 25cm. Tower ovo tretira kao da je proboj po celoj konturi - kao da je neki centralni stub.

Slika Slika

Medjutim kao sto svi znamo da u ovakvom slucaju potrebno se povrsinu proboja smanjiti - duzinu linije smicanja kao sto to prikazuje u svim propisima.

Isto tako ako za neki srednji stub u blizini sa nekim otvorom u ploci (slika 6.14) potrebno je reducirati probojnu povrsinu - smanjiti duzinu linije proboja u osnovi. Dali se na ovu duzinu - povrsinu merodavnog preseka moze nekako uticati u Tower-u. Mislim da bi bilo dobro da se ugradi jos jedna mala opcija da se moze proizvojlno smanjiti duzina merodavnog preseka u funkciji ugla 1/360 (tojest u delu punog kruga).

Pozdrav!
b.milan
Site Admin
Postovi: 2148
Pridružio se: Čet Jun 01, 2006 5:53 pm
Lokacija: Beograd
Kontakt:

Post od b.milan »

Ako se proracun vrsi na osnovu aksijalne sile u stubu ili proizvoljno zadate sile u stubu tada postoji opcija za uticanje (menjanje) duzine merodavnog preseka.


Opcija se zove "Odnos obima kriticnog preseka prema obimu kriticnog preseka unutrasnjeg stuba" i postaje aktivna kada se ukljuci check-box pored.
Astrodome
Postovi: 304
Pridružio se: Sre Maj 31, 2006 7:58 pm
Lokacija: Bačka Topola

Post od Astrodome »

:oops: Izgleda da kada covek gleda u dialog box ne primecuje ove banalne stvari da to sto predlaze vec postoji i postavlja glupa pitanja.

Izvinjavam se svima! :oops:


Pozdrav i hvala!
stat1
Postovi: 6
Pridružio se: Sub Dec 29, 2007 6:00 pm

Post od stat1 »

Opcija se zove "Odnos obima kriticnog preseka prema obimu kriticnog preseka unutrasnjeg stuba" i postaje aktivna kada se ukljuci check-box pored.


To vazi i za proracun po EC ?
Astrodome
Postovi: 304
Pridružio se: Sre Maj 31, 2006 7:58 pm
Lokacija: Bačka Topola

Post od Astrodome »

stat1 wrote:Opcija se zove "Odnos obima kriticnog preseka prema obimu kriticnog preseka unutrasnjeg stuba" i postaje aktivna kada se ukljuci check-box pored.


To vazi i za proracun po EC ?
Kod mene radi samo ako se proracun vrsi prema PBAB. Za EC2 nije aktivan chekbox.
Odgovori