KONTROLA NA PROBOJ PLOCE
Najprije bih zelio da pohvalim Opciju kalkulator probijanja,Fenomenalna stvar narocito kad dobijes iste rezultate sa onim presmetanim na "ruku".
Od onim sta je napisano po ovoj temi i od literature dosao sam do zaklucka da:
1.Pri metode aksijalne sile u stubu uzima se razlika od gornje i donje ivice stuba.
2.Radi se sa kombinacijom Stalno+pokretno bez kojeficejenata.
Zamolio bih za savet dali sam u pravu.Inace mladi i neiskusni kolega...
I jos samo ovo kako tretirati rubne i ivicne delove ploce koje imaju grede ispod njih...Dali ima smisla i tu raditi kontrolu proboja.Znaci ploca ustvari nije oslonenjena direktno na stubove,moje misllenje je da je ovde kontrola probijanja nepotrebna....Molim za Savet iskusne kolege..
Unaprjed zahvaljujem
Od onim sta je napisano po ovoj temi i od literature dosao sam do zaklucka da:
1.Pri metode aksijalne sile u stubu uzima se razlika od gornje i donje ivice stuba.
2.Radi se sa kombinacijom Stalno+pokretno bez kojeficejenata.
Zamolio bih za savet dali sam u pravu.Inace mladi i neiskusni kolega...
I jos samo ovo kako tretirati rubne i ivicne delove ploce koje imaju grede ispod njih...Dali ima smisla i tu raditi kontrolu proboja.Znaci ploca ustvari nije oslonenjena direktno na stubove,moje misllenje je da je ovde kontrola probijanja nepotrebna....Molim za Savet iskusne kolege..
Unaprjed zahvaljujem
Proboj se ne proverava ako je ploča preko grede oslonjena na stub. U tom slučaju proverava se smičući napon kao kod greda, stim što bi on trebalo da bude oko polovine od onog za gredestarbuck wrote:Najprije bih zelio da pohvalim Opciju kalkulator probijanja,Fenomenalna stvar narocito kad dobijes iste rezultate sa onim presmetanim na "ruku".
Od onim sta je napisano po ovoj temi i od literature dosao sam do zaklucka da:
1.Pri metode aksijalne sile u stubu uzima se razlika od gornje i donje ivice stuba.
2.Radi se sa kombinacijom Stalno+pokretno bez kojeficejenata.
Zamolio bih za savet dali sam u pravu.Inace mladi i neiskusni kolega...
I jos samo ovo kako tretirati rubne i ivicne delove ploce koje imaju grede ispod njih...Dali ima smisla i tu raditi kontrolu proboja.Znaci ploca ustvari nije oslonenjena direktno na stubove,moje misllenje je da je ovde kontrola probijanja nepotrebna....Molim za Savet iskusne kolege..
Unaprjed zahvaljujem
Re: KONTROLA NA PROBOJ PLOCE
Šta se dešava sa probojem stuba koji u nastavku do drugog stuba ima zidno platbo (stub u zidnom platnu)? Meni tu rezultati polude na takvim mestima a mislim da na tim mestima ne treba proveravati proboj?
Ima li neko odgovor?
Ima li neko odgovor?
Re: KONTROLA NA PROBOJ PLOCE
Molim vas, ko moze da mi objasni da li se kod ravnih ploca bez kapitela, ima smisla uzeti grede (skrivene grede u ploci) armirane u dvije strane dimenzije npr.60/20 cm? Kako funkcionisu te grede? I kako se radi kontrola ploce na probijanje u ovom slucaju. Koje armature treba uzeti u obzir? Da li uzengije tih greda mogu da se trtiraju kao armature za sprecavanje probijanja. Hvala.
Re: KONTROLA NA PROBOJ PLOCE
Ono što ti mogu reći sa velikom sigurnošću to je da skrivene grede ne postoje!NN wrote:Molim vas, ko moze da mi objasni da li se kod ravnih ploca bez kapitela, ima smisla uzeti grede (skrivene grede u ploci) armirane u dvije strane dimenzije npr.60/20 cm? Kako funkcionisu te grede? I kako se radi kontrola ploce na probijanje u ovom slucaju. Koje armature treba uzeti u obzir? Da li uzengije tih greda mogu da se trtiraju kao armature za sprecavanje probijanja. Hvala.
Taj izraz se udomaćio u našoj praksi, a predstavlja običnu glupost. To nije
skrivena greda, nego ojačana ploča! Ako nismo povećali krutost ploče, onda
niko ne može reći ploči da se ona ponaša kao greda, jer nema ni jedan razlog
za to.
Na kraju krajeva, to što si dodao neke vilice i napravio neku "gredu" nema ti
baš nikakav uticaj na proračun presječnih sila u programu tower. Uvijek će
on presječne sile dobiti kao da se radi o običnoj ploči. A ako nije navukao
veće sile na to onda ta armatura nema nikavog smisla.
Ako te zanima ponašanje ovih vilica na probijanje, to je još jednostavnije.
Pogledaj propise, skontaj koja armatura se dodaje i na kojem mjestu da
spriječi probijanje i odmah će ti biti jasno da li te vilice padaju u tu zonu.
Gredu pri tom razmatranju zaboravi
Re: KONTROLA NA PROBOJ PLOCE
Hvala puno .staticar1 wrote:Ono što ti mogu reći sa velikom sigurnošću to je da skrivene grede ne postoje!NN wrote:Molim vas, ko moze da mi objasni da li se kod ravnih ploca bez kapitela, ima smisla uzeti grede (skrivene grede u ploci) armirane u dvije strane dimenzije npr.60/20 cm? Kako funkcionisu te grede? I kako se radi kontrola ploce na probijanje u ovom slucaju. Koje armature treba uzeti u obzir? Da li uzengije tih greda mogu da se trtiraju kao armature za sprecavanje probijanja. Hvala.
Taj izraz se udomaćio u našoj praksi, a predstavlja običnu glupost. To nije
skrivena greda, nego ojačana ploča! Ako nismo povećali krutost ploče, onda
niko ne može reći ploči da se ona ponaša kao greda, jer nema ni jedan razlog
za to.
Na kraju krajeva, to što si dodao neke vilice i napravio neku "gredu" nema ti
baš nikakav uticaj na proračun presječnih sila u programu tower. Uvijek će
on presječne sile dobiti kao da se radi o običnoj ploči. A ako nije navukao
veće sile na to onda ta armatura nema nikavog smisla.
Ako te zanima ponašanje ovih vilica na probijanje, to je još jednostavnije.
Pogledaj propise, skontaj koja armatura se dodaje i na kojem mjestu da
spriječi probijanje i odmah će ti biti jasno da li te vilice padaju u tu zonu.
Gredu pri tom razmatranju zaboravi
Ima li neko od kolega neko drugo misljenje ?
Re: KONTROLA NA PROBOJ PLOCE
nema skrivenih greda, samo ojacanja ploca, treba to shvatiti kao grupisanje armature ploca u trakama
Re: KONTROLA NA PROBOJ PLOCE
zasto te skrivene grede ne mogu tretirati kao grede dvostruko armirane? Inace, ako nije to onda cemu to ojacanje ploce u tim trakama kada momenti u tim poljima su negativni i to upravo na glavnu armaturu tih greda.sonja wrote:nema skrivenih greda, samo ojacanja ploca, treba to shvatiti kao grupisanje armature ploca u trakama
Re: KONTROLA NA PROBOJ PLOCE
Jednostavno, zato što skrivene grede ne postoje! Zaboravi na taj izraz, ako želiš sebiNN wrote:zasto te skrivene grede ne mogu tretirati kao grede dvostruko armirane? Inace, ako nije to onda cemu to ojacanje ploce u tim trakama kada momenti u tim poljima su negativni i to upravo na glavnu armaturu tih greda.sonja wrote:nema skrivenih greda, samo ojacanja ploca, treba to shvatiti kao grupisanje armature ploca u trakama
dobro
Možeš ti armirati ploču kako želiš, sve dok je neko spreman tu armaturu platiti!
Lijepo u knjigama piše šta je greda, a šta je ploča. U literaturi ne postoji izraz skrivena
greda, jer ni jedan profesor nije lud da to spominje. Naprotiv, moj profesor betonskih
konstrukcija prof. Zlatar sa gradjevinskog fakulteta u Sarajevu je fino rekao da je to
obična glupost, ako ne vjeruješ nama njemu bi trebao...
Iskren savjet, nakon mnogo uradjenih statičkih proračuna mišljenja sam da se statika
mora jako dobro razumjeti prije nego se započnu proračuni. Same procedure dimenzioniranja
su bezvezne, to svaki štreber može naučiti, ali dobro modelirati konstrukciju mogu samo
oni koji imaju "feeling" za to.
Kad god nismo u stanju jasno i bez imalo sumnje interpretirati rezultate proračuna, te razumjeti
zašto negdje stavljamo armaturu time ulazimo u jako opasnu zonu...
Re: KONTROLA NA PROBOJ PLOCE
Ne bih se baš složio da treba imati "feeling" u smislu Bogom danog dara, sve se može naučiti pa tako i modeliranje konstrukcija. Problem je što se trenutno na fakultetima ne uči modelirati konstrukciju nego se inzistira na drugim stvarima koje "štreberi" lakše usvajaju a tek kasnije kad se krene raditi čovjek ako je odgovoran sam uči modelirati. Ako je neodgovoran onda pravi projekte u kojima uopće nije bitan sadržaj, nego je važno ispoštovati formu da se dobije dozvola za gradnju. Svakako se revizoru ne da baš previše gledati u tuđi projekt.staticar1 wrote:... dobro modelirati konstrukciju mogu samo oni koji imaju "feeling" za to.
Na fakultetima se uči korištenje raznih programa npr. Tower-a u smislu da vas nauče nacrtati u njemu konstrukciju, stisnuti dugme "proračun" i dugme "dimenzioniranje" i iščitati rezultate. Umjesto toga treba tražiti od studenta da kad nauči nacrtati konstrukciju natjera program da izbaci točno određene rezultate. Npr. zadatak nije proračunati i dimenzionirati neku pravilnu krovnu konstrukciju, nego nakon što je dimenzionirana takva pravilna konstrukcija, student je mora prepraviti na način da je jedan štap izmješten, a da krov opet stoji. "Uštimavanje" rezultata je zapravo najzahtjevniji dio modeliranja jer morate dobro naučiti kako radi konstrukcija da bi ju natjerali da radi onako kako vi to želite. Pravilno uštimavanje rezultata se ne odnosi na varanje programa ili krivotvorenje izvještaja, nego se rade konstruktivni zahvati (tipa oslobađanja utjecaja, unošenja novih elemenata, zatega, kosnika,...) koji su realni a osigurat će zahtijevano ponašanje konstrukcije.
Vjerojatno sam pretjerao, ali nemojte zamjeriti...
Re: KONTROLA NA PROBOJ PLOCE
e bas to kolega wasp! Fakulteti su danas zaista zalost. Ja sam student koji je kroz njega prosao glat i puna samopouzdanja izasla sa njega a kada sam pocela raditi..... Ali zaista.... Verujte da nismo uopste koristili ni autocad ni tower.... Samo pusta teorija! Jako mi je tesko raditi, kolege rade u tower-u kojeg tada nisam ni imala... Pa niti mogu to pogledati niti imam neki primer peske uradjenog projekta... Uzas! Tako sam se naterala i sebi nekako kupila tower i polako sljakam. Uporna da uspem! Zato molim sve iskusnije kolege na forumu da izadju u susret mladim kolegama. Iako ponekada pitamo gluposti, ali verujte da je ovaj sistem to proizveo te pomozite bar nama koji zelimo sada nesto da naucimo. Uputite na literaturu, objasnite....
Re: KONTROLA NA PROBOJ PLOCE
Ma svi smo mi prošli slične stvari. Dodješ sa fakulteta prepun samopouzdanja, dok na posluvlades wrote:e bas to kolega wasp! Fakulteti su danas zaista zalost. Ja sam student koji je kroz njega prosao glat i puna samopouzdanja izasla sa njega a kada sam pocela raditi..... Ali zaista.... Verujte da nismo uopste koristili ni autocad ni tower.... Samo pusta teorija! Jako mi je tesko raditi, kolege rade u tower-u kojeg tada nisam ni imala... Pa niti mogu to pogledati niti imam neki primer peske uradjenog projekta... Uzas! Tako sam se naterala i sebi nekako kupila tower i polako sljakam. Uporna da uspem! Zato molim sve iskusnije kolege na forumu da izadju u susret mladim kolegama. Iako ponekada pitamo gluposti, ali verujte da je ovaj sistem to proizveo te pomozite bar nama koji zelimo sada nesto da naucimo. Uputite na literaturu, objasnite....
ne doživiš razočarenje kad skontaš da si tek na samom početku.
Nije mi namjera kritikovati nikoga, samo skrenuti pažnju na neke stvari. Mada kažu da je
najgore učiti na svojim greškama, ali se tako najbolje nauči
Tower je super program i nudi inžinjerima puno, ali ipak ne treba zanemariti ono što se
nauči na fakultetu, jer bez poznavanja klasičnog proračuna upotreba towera je prilično
opasna.
Re: KONTROLA NA PROBOJ PLOCE
Pa u pravu si.... A zavisi i od kolega na poslu.... moj misli da je sve znao kad je poceo raditi i nije bas drage volje da pomogne ista... No, idemo dalje.... Ima ljudi koji hoce pomoci mladim ljudima... Tesko je, ali ko zeli da uspe uspece!!! Upornost i rad i to je to...