Postovane kolege,
da li za proračun AB medjuspratne konstrukcije neke zgrade, uticaje u njoj treba tražiti u 3D modelu ili je bolja varijanta raditi zaseban 2D model medjuspratne konstrukcije, gde cemo stubove zameniti tačkastim osloncima i da li u takvom modelu grede, ukoliko postoje, treba predstaviti kao linijski oslonac ili ih ostaviti kao grede oslonjene na tačkaste oslonce?
modeliranje medjuspratne konstrukcije
Meni je ostala navika još iz vremena kad TOWER nije postojao (samo PLANET i PANEL-PRO) da prvo sve računam u 2D pa tek posle slažem 3D model. U 2D obično i dimenzionišem grede i ploče a onda izvršim kontrolu ponašanja ovih elemenata u 3D modelu pa razlike međusobno pomirujem.
Što se tiče greda unesite ih sa realnim dimenzijama pri čemu treba paziti na fiktivnu torziju i oslobađanje torzione krutosti greda tamo gde ona stvara probleme (sad u T6 se to rešava u potezu).
Što se tiče greda unesite ih sa realnim dimenzijama pri čemu treba paziti na fiktivnu torziju i oslobađanje torzione krutosti greda tamo gde ona stvara probleme (sad u T6 se to rešava u potezu).
-
tomislav-s
- Postovi: 7
- Pridružio se: Čet Apr 03, 2008 1:36 pm
pozdrav,
molio bih vasa misljenja o sljedećoj temi
da pojednostavnim, radi se o slobodno oslonjenoj pravokutnoj ploči omjera stranica od oko 1,5 koja teorijski nosi u dva smjera.
iznos armature u dužem rasponu je mali ali dovoljno velik da ga ne možemo pokriti razdijelnom armaturom iz R- mreže, a postavljanjem Q mreže povećavamo ugrađenu armaturu oko 50%.
zanima me da li takvu ploču možemo armirati kao ploču nosivu u jednom smjeru, da li u tom slučaju zbog povećanja krutosti u smjeru kraćeg raspona ploča i teorijski nosi u jednom smjeru. odnosno može li doći do pojave znatnih pukotina paralelno sa kraćim rasponom.
naime, zgrada je već u izvedbi a u projektu su gotovo sve ploče proračunate i armirane po tom principu (R mrežama)
molio bih vasa misljenja o sljedećoj temi
da pojednostavnim, radi se o slobodno oslonjenoj pravokutnoj ploči omjera stranica od oko 1,5 koja teorijski nosi u dva smjera.
iznos armature u dužem rasponu je mali ali dovoljno velik da ga ne možemo pokriti razdijelnom armaturom iz R- mreže, a postavljanjem Q mreže povećavamo ugrađenu armaturu oko 50%.
zanima me da li takvu ploču možemo armirati kao ploču nosivu u jednom smjeru, da li u tom slučaju zbog povećanja krutosti u smjeru kraćeg raspona ploča i teorijski nosi u jednom smjeru. odnosno može li doći do pojave znatnih pukotina paralelno sa kraćim rasponom.
naime, zgrada je već u izvedbi a u projektu su gotovo sve ploče proračunate i armirane po tom principu (R mrežama)
Modeliranje konstrukcije je uvek u rukama Inzenjera koji rukuje sa alatom zvani Tower. Kako tamo namestavamo uslove oslanjanja i slicno tako ce se i model ponasati. Svaki proracun treba da bude sa staticke strane OK - da se nanesu ispravna opterecenja i da se reakcije mogu da se preuzmu sa ostalim elementima.tomislav-s wrote:pozdrav,
molio bih vasa misljenja o sljedećoj temi
da pojednostavnim, radi se o slobodno oslonjenoj pravokutnoj ploči omjera stranica od oko 1,5 koja teorijski nosi u dva smjera.
iznos armature u dužem rasponu je mali ali dovoljno velik da ga ne možemo pokriti razdijelnom armaturom iz R- mreže, a postavljanjem Q mreže povećavamo ugrađenu armaturu oko 50%.
zanima me da li takvu ploču možemo armirati kao ploču nosivu u jednom smjeru, da li u tom slučaju zbog povećanja krutosti u smjeru kraćeg raspona ploča i teorijski nosi u jednom smjeru. odnosno može li doći do pojave znatnih pukotina paralelno sa kraćim rasponom.
naime, zgrada je već u izvedbi a u projektu su gotovo sve ploče proračunate i armirane po tom principu (R mrežama)
Kada se izvrsi neki proracun i usvoji se kao konacni model onda i armaturu treba tako postaviti u stvarnoj konstrukciji kako je to u modelu modeliran, naravno uz puno postovanje pravila armiranja. I ne bi trebalo da bude problema. Ali se uvek postavlja pitanje, i ja sebi ponekad postavljam pitanje - dali je ovo ispravan model i dali ce se konstrukcija stvarno tako ponasati.
Pozdrav.
-
tomislav-s
- Postovi: 7
- Pridružio se: Čet Apr 03, 2008 1:36 pm
hvala, i ja sAm sličnog mišljenja.
i ja imam naviku proračuna m-k pojedinačno za svaku etažu.
u slučaju da se recimo iznad grede nalazi nosivi zid sljedeće etaže dolazi problem prenošenja opterećenja, da li postoji način da se i toweru ''snimi'' reakcija linijskog oslonca i prenese kao opterećenje na gredu.
i ja imam naviku proračuna m-k pojedinačno za svaku etažu.
u slučaju da se recimo iznad grede nalazi nosivi zid sljedeće etaže dolazi problem prenošenja opterećenja, da li postoji način da se i toweru ''snimi'' reakcija linijskog oslonca i prenese kao opterećenje na gredu.
kada AB ploču modeliramo u 2D tako sto ispod greda umesto stubova postavimo tačkaste oslonce, na mestima tačkastih oslonaca dolazi do značajnog skoka negativnih momenata u ploči u odnosu na ostatak negativnih momenata u zonama van tačkastog oslonca. Kako tretirati taj skok i kako se odnositi prema njemu? razume se, u modelu gde ploču umesto na grede oslonimo na linijske oslonce, ove pojave nema pa me zanima kako to rešiti?