Trakasti temelji i sirina trake

[MJ]

Znam da je vec bilo reci o ovome ali evo nesto sto sam ja zapazio>

Modelirao sam trakaste temelje objekta gredam ispod kojih sam postavio linijske oslonce sa siri nom trake l=3.5m koliko mo je traka i siroka. E sad, kada sam uneo krutost opruge r2 dobio sam vertikalnu reakciju u linijskom osloncu potpuno istu kao i kad sam promenio sirinu trake.
U stvari ova reakcija kao da nema bas nikakve veze sa sirinom trake?!

Napravio sam kasnije model gde sam temeljne trake modelirao plocom oslonjenom na povrsinskom osloncu kome sam zadao istu r2 i dobio rezultat drugaciji?!

Da li je neko imao slicno iskustvo?
Da li se trakasti temelji modeliraju plocom ili gredama? Sta je tacnije?

Zapazio sam da ako zadam krutost opruge r2 (u prvom modelu) pomnozenu sa 3.5m dobijam isto kao u modelu sa plocom?

[b.milan]

Podatak "sirina trake" u linijskom osloncu jedino utice na vrednost "sigma,tla" koji se moze prikazati u obradi rezultata - jednostavno - kada se reakcija linijskog oslonca, koja ima dimenziju sila/duzina (kN/m) podeli sa sirinom trake koja je ranije definisana, dobija se pritisak (kN/m2).

Sirina trake ni na koji nacin ne utice na krutost opruga kojima se modelira linijski oslonac. Krutost linijskog oslonca se definise kao krutost po jedinici duzine, a na osnovu razmaka cvorova u kojima se nalazi linijski oslonac odredjuje se krutost opruge u svakom pojedibacnom cvoru.

Analogija postoji i kod povrsinskih olonaca - krutost povrsinskog oslonca oznacava krutost po jedinici povrsine - na osnovu povrsine elementa (trougla ili cetvorougla) mreze k.e. odredjuje se kolike ce biti krutosti opruga u svakom cvoru povrsinskog oslonca.


U vasoj poruci, niste naveli koju ste krutost zadavali za model sa linijskim osloncem a koju krutost ste zadavali u modelu sa povrsinskim osloncem. Zbog toga sto te krutosti nisu zadate tako da su krutosti oslonaca ekvivalentne jedna drugoj, dobijene su i razlike u rezultatima.


I na kraju, trakasti temelji se mogu podjdnako realno modelirati i sa gredama i sa plocom - rezultati su podjednako tacni i ne bi trebalo da postoji nikakva razlika (u realnim modelima sa realnim dimenzjama)

[MJ]

Ok, da li to znaci da pri modeliranju konstrukcije na sipovima model mozemo koncipirati tako sto sip zamenjijemo kruznom gredom a tlo modeliramo linijskim osloncima u zavisnosti od broja slojeva?
Horizontalnu krutost opruga sracunavamo po npr Vesicevim formulama [kN/m2] i dobijenu vrednost mnozimo sa precnikom sipa da bi dobili kN/m?

PS. Sracunao sam krutost tako sto sam opterecenje temeljne spojnice podelio sa ocekivanim sleganjem [kN/m3] i dodelio isti i povrsinskom i linijskom osloncu u okviru odgovarajuceg modela

[b.milan]

Ok, da li to znaci da pri modeliranju konstrukcije na sipovima model mozemo koncipirati tako sto sip zamenjijemo kruznom gredom a tlo modeliramo linijskim osloncima u zavisnosti od broja slojeva?

Tacno.

PS. Sracunao sam krutost tako sto sam opterecenje temeljne spojnice podelio sa ocekivanim sleganjem [kN/m3] i dodelio isti i povrsinskom i linijskom osloncu u okviru odgovarajuceg modela

Da li ste vodili racuna o tome da se krutost povrsinskih oslonaca odnosi na jedinicnu povrsinu odmosno da ima dimenziju kN/m2/m (namerno sam umesto kN/m3 ispisao ovako jer sam zeleo da prikazem da krutost povrsinskog oslonca fizicki znaci: pritisak (kN/m2) koji izaziva jedinicno pomeranje (m) ?

Krutost linijskih oslonaca se zadaje u jednicama kN/m/m - odnosno ima fizicko znacenje - linijski raspodeljena sila koja (kN/m) izaziva jedinicno pomeranje (m).

Znaci, povrsinski oslonac (u obliku trake) sirine 3.5 m ima 3.5x vecu krutost od linijskog oslonca u slucaju da su im numericke vrednosti za krutost jednake.

primer koji to ilustruje:

povrsinski oslonac: krutost = 1000, dimenzije 3.5 x 10 m (ukupna povrsina 35 m2) - za izazivanje jedinicnog pomeranja potreban je pritisak od 1000 kN/m2 odnosno ukupna sila od 35m2 x 1000 kN/m2 = 35,000 kN

linijski oslonac: krutost = 1000, dimenzije (duzina) = 10m. Za izazivanje jedinicnog pomeranja potrebna je linijska sila od 1000 kN/m, odnosno ukupna sila od 10 m x 1000 kN/m = 10,000 kN

I kao sto sam vec ranije napisao, to sto je u setu linijskog oslonca unet podatak o sirini trake od 3.5 m ne utice na promenu krutosti opruga kojima se modelira linijski oslonac vec samo na obradu rezultata - i to trivijalno - da se iz reakcije linijskog oslonca dobije vrednost napona u tlu - 'sigma,tla'

Drago mi je sto ste postavili ovo pitanje o krutostima povrsinskih i linijskih oslonaca - nadam se da ce pomoci da se otklone ceste nedoumice koje se u vezi ovoga javljaju kod korisnika.

[MJ]

Hvala na odgovoru.

[Vranješ]

Ok, da li to znaci da pri modeliranju konstrukcije na sipovima model mozemo koncipirati tako sto sip zamenjijemo kruznom gredom a tlo modeliramo linijskim osloncima u zavisnosti od broja slojeva?

Tacno.

PS. Sracunao sam krutost tako sto sam opterecenje temeljne spojnice podelio sa ocekivanim sleganjem [kN/m3] i dodelio isti i povrsinskom i linijskom osloncu u okviru odgovarajuceg modela

Da li ste vodili racuna o tome da se krutost povrsinskih oslonaca odnosi na jedinicnu povrsinu odmosno da ima dimenziju kN/m2/m (namerno sam umesto kN/m3 ispisao ovako jer sam zeleo da prikazem da krutost povrsinskog oslonca fizicki znaci: pritisak (kN/m2) koji izaziva jedinicno pomeranje (m) ?

Krutost linijskih oslonaca se zadaje u jednicama kN/m/m - odnosno ima fizicko znacenje - linijski raspodeljena sila koja (kN/m) izaziva jedinicno pomeranje (m).

Znaci, povrsinski oslonac (u obliku trake) sirine 3.5 m ima 3.5x vecu krutost od linijskog oslonca u slucaju da su im numericke vrednosti za krutost jednake.

primer koji to ilustruje:

povrsinski oslonac: krutost = 1000, dimenzije 3.5 x 10 m (ukupna povrsina 35 m2) - za izazivanje jedinicnog pomeranja potreban je pritisak od 1000 kN/m2 odnosno ukupna sila od 35m2 x 1000 kN/m2 = 35,000 kN

linijski oslonac: krutost = 1000, dimenzije (duzina) = 10m. Za izazivanje jedinicnog pomeranja potrebna je linijska sila od 1000 kN/m, odnosno ukupna sila od 10 m x 1000 kN/m = 10,000 kN

I kao sto sam vec ranije napisao, to sto je u setu linijskog oslonca unet podatak o sirini trake od 3.5 m ne utice na promenu krutosti opruga kojima se modelira linijski oslonac vec samo na obradu rezultata - i to trivijalno - da se iz reakcije linijskog oslonca dobije vrednost napona u tlu - 'sigma,tla'

Drago mi je sto ste postavili ovo pitanje o krutostima povrsinskih i linijskih oslonaca - nadam se da ce pomoci da se otklone ceste nedoumice koje se u vezi ovoga javljaju kod korisnika.

Upsssss...Da li to znači da ćemo za trakasti temelj obrnutog T presjeka, sa širinom pete 2 m, morati umjesto 1000 kN/m^2 unijeti 2x veću vrijednost kao podatak za K? Ili vas nisam dobro razumio?
Ako je to istina, onda moram priznati da sam upute za TOWER najvjerojatnije pogrešno razumio, ili su pogrešno prevedene na SLO jezik.
Naime, tamo izričito piše da se podajanjem širine trake ( tla..."b=..." ) automatski pomnoži sa K i tako poveća krutost podloge za tretirani nosa. Što bi bilo i logično rješenje za ovakav slučaj...po moje!
Dakle, ako se poda širina trake b=3, 5 m, program će automatski pomnožiti podatak od 1000 kN/m^2, i uzeti u obzir 3,5x veću krutost za linijski nosač .

Hvala unaprijed za odgovor.

poz

[NBM]

Ne, prethodno niste razumjeli.
Dok uputstvo ste dobro razumjeli.

Zadajete K i sirinu trake b, a program dalje racuna sa K x b.

Moglo bi se rezimirati:

- kod povrsinskog oslanjanja zadaje se samo K (povrsine je vec defiinisana)
- kod linijskog oslanjanja pored K mora se zadati i sirina b temelja
- kod tackastog oslanjanja mora se unijeti unaprijed K x b x L

[ezoranm]

I ja sam b. milana razumeo, kao i kolega Vranjes, da koeficijent posteljice OBAVEZNO mnozimo sa sirinom temelja, a da širina trake koju zadajemo sluzi samo u obradi rezultata. Ovo je vrlo ozbiljna stvar i svarno bi je trebalo razjasniti svima jer ocigledno je da postoje nedoumice

[b.milan]

Ako je to istina, onda moram priznati da sam upute za TOWER najvjerojatnije pogrešno razumio, ili su pogrešno prevedene na SLO jezik.
Naime, tamo izričito piše da se podajanjem širine trake ( tla..."b=..." ) automatski pomnoži sa K i tako poveća krutost podloge za tretirani nosac. Što bi bilo i logično rješenje za ovakav slučaj...po moje!

Pogledao sam uputstvo (srpsko), i u njemu stvarno pise ono sto pise i u slovenackom uputstvu, i to sto pise nije u saglasju sa onim sto sam napisao, a napisao sam - "Sirina trake ni na koji nacin ne utice na krutost opruga kojima se modelira linijski oslonac."

Proverio sam u programu, (a primer za ovo je veoma lako napraviti i jako je lako ovo proveriti) i dosao sam do zakljucka da moj odgovor na pitanje kolege MJ - nije tacan (sto je dobro sa stanovista korisnika programa koji se oslanjaju na uputstvo).

Program radi bas na onaj nacin kako je opisano u uputstvu:

Zadata širina trake utiče na zadatu vrednost koeficienta posteljice tako što će pri proračunu biti linearno pomnožena sa njim. Na taj način, zadati keoficient posteljice će pri proračunu biti ispravno korigovan, a zadati podatak o širini trake će biti korišćen i u modulu za obradu rezultata proračuna.

Moj pogresan odgovor na pitanje kolege MJ je bio posledica toga sto nisam pazljivo procitao pitanje. Ovaj put cu tacno odgovoriti na pitanje koje je glasilo:

Modelirao sam trakaste temelje objekta gredam ispod kojih sam postavio linijske oslonce sa siri nom trake l=3.5m koliko mo je traka i siroka. E sad, kada sam uneo krutost opruge r2 dobio sam vertikalnu reakciju u linijskom osloncu potpuno istu kao i kad sam promenio sirinu trake.
U stvari ova reakcija kao da nema bas nikakve veze sa sirinom trake?!

U oba slucaja reakcija oslonaca mora da ostane ista zato sto je ista i ukupna sila koja se sa modela prenosi u tlo. Napon u tlu i (deformacija) tla u ova dva slucaja NISU iste i u tome je razlika. Napon u tlu je za temelj sa trakom sirine 3.5 metra je potpuno logicno 3.5x manji od temelja sa jedinicnom sirinom trake.


Pri poredjenju vrednosti uticaja u povrsinskom i linijskom osloncu, uporedjivali ste povrsinski raspodeljenu reakciju povrsinskog oslonca (dimenzija kN/m2) sa linijski raspodeljenom reakcijom linijskog oslonca (kN/m).

Jedino sto ste direktno mogli i smeli porediti u ova dva slucaja je napon u tlu.

(kraj odgovora)


Da sam dao ovakav odgovor odmah, ne bih stvorio nedoumice kod korisnika. Zato se izvinjavam zbog zabune koju je moj prvi odgovor izazvao.


Potpuno je tacan zakljucak kolege NBM:

Moglo bi se rezimirati:

- kod povrsinskog oslanjanja zadaje se samo K (povrsine je vec defiinisana)
- kod linijskog oslanjanja pored K mora se zadati i sirina b temelja
- kod tackastog oslanjanja mora se unijeti unaprijed K x b x L

[Vranješ]

Hvala g. Milan.
I sam sam provjerio, sve štima.

poz