Tower 6

[konstrukcija]

Lijep pozdrav svima!

Nedavno sam diplomirao i zaposlio se u jednom projektantskom birou. Nakon što sam prošao uputstva (koliko-toliko) još mi je par stvari nejasno pa bi Vas zamolio da mi pomognete.

Naime, u firmi koristimo Tower 6. Primjetio sam da u DEMO verziji Towera 7 postoji mogućnost generiranja rubnih uvjeta za zidane zidove, kao i kontrola naprezanja istih. Ukoliko sam dobro shvatio, to znači da je u Toweru 7 omogućeno projektiranje zidanih konstrukcija?
Nadalje, znači li to da i Tower 6 ima istu tu opciju, budući da bi se postavili jednaki rubni uvjeti koji bi se postavili i na modelu koji bi se pravio u Toweru 7. Samo što bi se kontrola naprezanja u zidovima uradila na ruke. Smatram da bi se pomoću reduktora mogli očitati utjecaji u zidu i izvršiti proračun. Jesam li u pravu?

Drugo pitanje se tiče serklaža kod zidanih konstrukcija. Pretpostavljam da se i oni modeliraju, međutim, je li potrebno i na tim linijskim elementima oslobađati određene utjecaje, ili ne, budući da se rubni uvjeti postavljaju na zidove?

Na fakultetu, kada smo modelirali međukatne ploče, uvijek smo postavljali rubni uvjet da je M3=0, bez obzira o kojoj je konstrukciji riječ (AB, skelet, zidana), a potom bi na "rubu" usvajali i dimenzionirali s 25% vrijednosti od momenata koji se pojavljuju u polju. U Toweru 6, ne postoji ta opcija kod generiranja rubnih uvjeta, već da se oni generiraju samo mjestima spajanja zida i ploče. Zašto je to tako?

I zadnje pitanje za sada. Poznato mi je da na mjestima koncentrirane sile momenti u ploči teže ka beskonačnosti. Na koji način se radi nekakav presjek djelovanja na tom mjestu kako bi se dobili što realniji utjecaji?

[b.milan]

Primjetio sam da u DEMO verziji Towera 7 postoji mogućnost generiranja rubnih uvjeta za zidane zidove, kao i kontrola naprezanja istih. Ukoliko sam dobro shvatio, to znači da je u Toweru 7 omogućeno projektiranje zidanih konstrukcija?
Nadalje, znači li to da i Tower 6 ima istu tu opciju, budući da bi se postavili jednaki rubni uvjeti koji bi se postavili i na modelu koji bi se pravio u Toweru 7. Samo što bi se kontrola naprezanja u zidovima uradila na ruke. Smatram da bi se pomoću reduktora mogli očitati utjecaji u zidu i izvršiti proračun. Jesam li u pravu?

Jeste, u pravu ste.

Drugo pitanje se tiče serklaža kod zidanih konstrukcija. Pretpostavljam da se i oni modeliraju, međutim, je li potrebno i na tim linijskim elementima oslobađati određene utjecaje, ili ne, budući da se rubni uvjeti postavljaju na zidove?
Na fakultetu, kada smo modelirali međukatne ploče, uvijek smo postavljali rubni uvjet da je M3=0, bez obzira o kojoj je konstrukciji riječ (AB, skelet, zidana), a potom bi na "rubu" usvajali i dimenzionirali s 25% vrijednosti od momenata koji se pojavljuju u polju. U Toweru 6, ne postoji ta opcija kod generiranja rubnih uvjeta, već da se oni generiraju samo mjestima spajanja zida i ploče. Zašto je to tako?

Inženjer bira statički sistem konstrukcije i to tako da najbolje zadovolji nekoliko uslova - stabilnost i nosivost konstrukcije, upotrebljivost i izvodivost/ekonomičnost. Nije sve u statici i ne modeliraju se uklještenja i oslobađanja uticaja samo da bi se dobilo "realno" ponašanje konstrukcije.
Imam dva pitanja za Vas:
Za koji tip međuspratne konstrukcije ste uvek oslobađali momenat i na kojim sve mestima?
Generisanje kakvih graničnih uslova ne postoji u Tower-u ?

Poznato mi je da na mjestima koncentrirane sile momenti u ploči teže ka beskonačnosti. Na koji način se radi nekakav presjek djelovanja na tom mjestu kako bi se dobili što realniji utjecaji?

U Tower-u postoje takozvana "Zona oslonaca". Na mestima gde se ploča oslanja na stub (tačkasto) ili gredu (linijsko) program automatski ublažava dijagrame momenata i zaobljava ih u zoni koja odgovara dimenzijama poprečnog preseka stuba odnosno širine grede.
Takođe, imate mogućnost pri povlačenju preseka u ploči (za dobijanje dijagrama uticaja) da unesete presek sa širinom a da vam se prikaže dijagram koji predstavlja srednju (prosečnu) vrednost uticaja u toj zoni. Time se takođe ublažavaju vrhovi uticaja koji su posledica singulariteta nastalog ili zbog singularnog opterećenja bilo zbog singularitta od geometrijskih uslova

[konstrukcija]

Veliko hvala na odgovorima!

Da nastavimo,

Inženjer bira statički sistem konstrukcije i to tako da najbolje zadovolji nekoliko uslova - stabilnost i nosivost konstrukcije, upotrebljivost i izvodivost/ekonomičnost. Nije sve u statici i ne modeliraju se uklještenja i oslobađanja uticaja samo da bi se dobilo "realno" ponašanje konstrukcije.
Imam dva pitanja za Vas:
Za koji tip međuspratne konstrukcije ste uvek oslobađali momenat i na kojim sve mestima?
Generisanje kakvih graničnih uslova ne postoji u Tower-u ?

Hm, možda sam se nezgodno izrazio pa me niste shvatili. Prvo da se vratim na pitanje o serklažima. Dakle, oni su ne nosivi elementi i kao takvi služe samo za uklještenje zidova, odnosno povećanje krutosti. Sukladno tome, kada modeliram neku zidanu konstrukciju, je li potrebno i u serklažima (linijski elementi) osloboditi neke od utjecaja, ili im promijeniti krutost, kako se ne bi ponašali kao stupovi i grede?

Što se tiče vaših pitanja.

U principu smo modelirali međukatne AB ploče i to na sljedeći način. 3D model konstrukcije bi napravili u programskom paketu ETABS. Potom bi izvršili proračun i dobili potrebne utjecaje u konstruktivnim elementima (AB zidovi, grede, stupovi) te bi ih dimenzionirali na ruke. Ploče bi međutim ubacivali kao 2D model u programski paket SAFE. Tamo bi im zadali odgovarajuće oslonce (linijske na mjestima greda i zidova), točkaste na mjestima stupova, te bi oslobodili utjecaj M3 po rubu ploče, i to bez obzira radilo se skeletnoj konstrukciji ili od AB zidova. Profesori su nam govorili da se na taj način dobivaju veće vrijednosti momenata u poljima ploča te da samo na strani sigurnosti, a da rubove tih ploča (tamo gdje smo oslobodili M3) armiramo s 50% dobivene armature iz polja. (Moja greška je u ranijem postu gdje sam napisao s 25% utjecaja)

E sada. u Toweru 6, kada idem na naredbu generiranje rubnih uvjeta - ploča-zid, tamo su ponuđene 3 opcije za ploče:
1) po rubnim zidovima
2) sa svim zidovima
3) fiktivan na spoju sa zidom

Moje pitanje je trebalo glasiti: što kada imamo međukatnu AB ploču u skeletnom sistemu, dakle koja se oslanja po rubovima na grede. Je li ispravno i tada po rubovima osloboditi M3 te armirati rubove u gornjoj zoni s 50% dobivene armature iz polja ili ne? Odnosno, budući da u Toweru 6 po deafaltu nema ponuđenog ovog rubnog uvjeta je li on uopće ispravan ili su nas krivo učili

[b.milan]

Prvo da se vratim na pitanje o serklažima. Dakle, oni su ne nosivi elementi i kao takvi služe samo za uklještenje zidova, odnosno povećanje krutosti. Sukladno tome, kada modeliram neku zidanu konstrukciju, je li potrebno i u serklažima (linijski elementi) osloboditi neke od utjecaja, ili im promijeniti krutost, kako se ne bi ponašali kao stupovi i grede?

S obzirom da ih ni ne dimenzionišete, najjednostavnije je da serklaže ni ne unosite u model.

Ploče bi međutim ubacivali kao 2D model u programski paket SAFE. Tamo bi im zadali odgovarajuće oslonce (linijske na mjestima greda i zidova), točkaste na mjestima stupova, te bi oslobodili utjecaj M3 po rubu ploče, i to bez obzira radilo se skeletnoj konstrukciji ili od AB zidova. Profesori su nam govorili da se na taj način dobivaju veće vrijednosti momenata u poljima ploča te da samo na strani sigurnosti, a da rubove tih ploča (tamo gdje smo oslobodili M3) armiramo s 50% dobivene armature iz polja.

Jeste, na strani ste sigurnosti, ali to je potpuno isto kao i ovo:
U konstrukciji imate obostrano uklještenu gredu. Ali, ne proračunavate je kao obostrano uklještenu već je proračunavate kao slobodno oslonjenju. U polju dimenzionišete prema momentu slobodno oslonjene ql²/8 (što je ekstremni slučaj koji se može javiti samo u slučaju da su se oba uklještenja plastifikovala) a na osloncima dimenzionišete na ql²/16 što je između 0-slobodno oslonjeno i ql²/12 - puno uklještenje.
To je primer iskustvenog projektovanja, zasnovang na idobroj praksi i inženjerskom rezonu.
To se ne može uvesti u program kao ispravan postupak.
Program mora raditi na principima ravnoteže sila, poštovati vezu napona i dilatacije kao i sve druge aksiome matematike i mehanike, itd.

Moje pitanje je trebalo glasiti: što kada imamo međukatnu AB ploču u skeletnom sistemu, dakle koja se oslanja po rubovima na grede. Je li ispravno i tada po rubovima osloboditi M3 te armirati rubove u gornjoj zoni s 50% dobivene armature iz polja ili ne? Odnosno, budući da u Toweru 6 po deafaltu nema ponuđenog ovog rubnog uvjeta je li on uopće ispravan ili su nas krivo učili

Nisu Vas krivo učili.
Odlično su Vas učili ako su Vas naučili da ono što iz (bilo kojeg) programa dobijete kao rezultat treba uvek pregledati i razjasniti i po potrebi znati proveriti, doraditi, optimizovati i prilagoditi.

To što u Tower-u 6 nema automatskog generisanja tih graničnih uslova ne znači da ne možete da ih unesete.

[konstrukcija]

b.milane, hvala Vam na odgovorima.

[konstrukcija]

Postoji li opcija u Toweru 6 ili Toweru 7 koja bi mi pokazala količinu betona u betonskim elemenata u m3?

[dragolaj]

Ima dve opcije:
Tower 7 i 6
za pojedinacne elemente i za vise selektovanih
Obrada rezultata -> Predmer (8.17 Predmer - Tower 7_Build 7520_uputstvo_SRB.pdf - str. 671 (682 / 1059) / 8.15 Predmer - Tower 6.pdf - str. 579 (590 / 889))

Tower 7
za pojedinacne elemente
Ulazni podaci / Obrada rezultata -> Informacije (3.3.8 Informacije - str. 405 (416 / 1059) ->Tower 7_Build 7520_uputstvo_SRB.pdf

[konstrukcija]

Hvala!

[konstrukcija]

Još jedno pitanje:

Modeliram jedan AB objekt koji je nepravilan i u tlocrtu i po visini. Prilikom seizmičkog proračuna dobivene s sljedeće vrijednosti:

TON UX(%) UY(%) SUMAx SUMAy
1 55 13 55 13
2 22 52 77 65
3 1 14 78 79

Pitanje je sljedće:

U modalnoj analizi, tek je treći ton torzija, prava dva su pomaci u X, odnosno Y smjeru, s malim utjecajm i iz suprotnog smjera kao što je i vidljivo iz angažiranih masa.

Opet se vraćam na fakultet i profesore koji su nam govorili da bi bilo idealno da u prva dva tona uopće nema utjecaja iz suprotnog smjera. Dakle npr, da bude ovako:

TON UX(%) UY(%) SUMAx SUMAy
1 55 0 55 0
2 0 52 55 52
3 1 14 56 66

E sad, pretpostavljam da je to upravo i najpovoljniji slučaj. Zanima me što raditi kada to jednostavno nije moguće to postići? Odnosno jesu li ovi rezultati prihvatljivi za daljnje dimenzioniranje budući da je izbjegnut najnepovoljniji slučaj, odnosno torzija u prvom tonu?

[konstrukcija]

Riješio sam i ovo.

Evo još jedno pitanje.

Skeletni objekt kod kojega su rubni (kutni) stupovi L profila. E sada, kako sam lijen i kako mi se na ruke ne da proračunavati i dimenzionirati stupove, mogu li se napraviti dva modela, prvi u kojem će se stupovi pružati u X smjeru, a u Y smjeru ću izmodelirati zidove (dimenzija stupa), i drugi za kojeg će vrijediti obratno. Vrijednosti u stupovima bi trebale biti realne te bi na taj način dimenzionirao stupove iz oba modela i u biti dobio potrebnu armaturu L presjeka.

Je li to opravdano ili ne, radi djelovanja krutosti na spoju stup-zid? I postoji li neki sličan način za proračun i dimenzioniranje stupova L presjeka?

[konstrukcija]

Pozdrav!

Modelirao sam jedan objekt tlocrtno nepravilnog oblika. Zbog toga i zbog toga što mi je modeliranje bilo jednostavnije zarotirao sam čitav objekt oko osi Z za 45°.

Prilikom dimenzioniranja ploča, rezultati potrebne armature mi se prikazuju u pravcima (0° i 90°) dakle poklapaju se s osi X i Y. Budući da je moj objekt zarotiran, zanima me postoji li mogućnost da se dobiveni rezultati armiranja pokazuju kao da su zarotirani za 45°. Dakle da šipke u biti budu paralelne i okomite s mojim elementima, a ne pod kutem od 45°.

Hvala!

[konstrukcija]

Ipak sam našao u uputstvu.

Poglavlje 9.3.4.