· www.radimpex.rs · info@radimpex.rs ·

Pozdrav!

Tek sam počeo s korištenjem Towera i modeliranja u istom pa mi veliki broj stvari još nije jasan. Zamolio bih kolege za pomoć. Uputstvo sam prošao koliko toliko mislim da sam svladao osnove. No, krenimo redom:

1.) Poznato mi je da je modeliranje zidanih zidova "nemoguće" te da se isti proračunavaju ručno. Ono što mene zanima što je sa serklažima.
1.1) Je li njih moguće modelirati kao AB "stupove i grede" i je li praksa da se tako modelira?
1.2) Ukoliko postoje i serklaž i nadvoj na pojedinom dijelu konstrukcije, kako se to modelira? Ukoliko bih to modelirao kao dvije različite "grede" bi li ispravno bilo nadvoj tretirati kao prostu gredu, odnosno osloboditi od utjecaja momenta na rubovima?

2.) Import .dxf file
2.1.) U upustvima piše da je moguće importirati 3D model konstrukcije. Zanima me, funkcionira li Tower na osnom principu, odsnono, kod takvih 3D modela ja u biti importiram samo osi? Pitam iz razloga što imam 3D model konstrukcije u ACadu, a budući da se radi o objektu s jako nepravilnim tlocrtom i debljinom zidova, importiranje čitavog modela bi mi jako olakšalo modeliranje.

3.) Čudni rezultati
3.1.) Izmodelirao sam i prvi objekt. Nosiva konstrukcija se sastoji od AB zidova, greda i stupova. No, prilikom iščitavanja rezultata, javljaju mi se momenti u gredama u kojima se ne bi smijeli javljati, tj. tamo gdje sam ja oslobodio utjecaje. Zašto bi to moglo biti?

To je za sada to.

Evo da ne otvaram novu temu još jedno pitanje.

Modeliram objekt unutar kojega je stubište svojom dužinom upeto u zid. Stubište modeliram kao rampu. Probao sam dva načina:

1) Odvojeno stubište od objekta, tj. modeliram samo stubište, stime da onda na ovoj strani gdje je upeto u zid dodam još linijski ležaj te mu spriječim rotiranje oko osi 1, kao i pomake s maksimalnom krutošću.

2) Stubište modeliram na modelu objekta, te na taj način osvarujem krutu vezu.

Ono što me buni je to da su razlike između rekacija na linijskom osloncu iz prvog slučaja i dobivenih vrijednosti opterećenja iz drugog slučaja jako različite. Zbog čega je to tako, te koji je uopće način modeliranja stubišta kada je jednom svojom stranom upeto u zid?

luctl wrote: Ono što me buni je to da su razlike između rekacija na linijskom osloncu iz prvog slučaja i dobivenih vrijednosti opterećenja iz drugog slučaja jako različite. Zbog čega je to tako, te koji je uopće način modeliranja stubišta kada je jednom svojom stranom upeto u zid?

Najbolje bi bilo da nam na e-mail (info@radimpex.rs) pošaljete oba modela pa ćemo Vam moći odgovoriti.

Shvatio sam u čemu je problem. Dobio sam rekacije na ležaju koje je potom trebalo prebaciti u model kao opterećenje. Početnička greška.

No, još jedno pitanje. Imam sljedeći detalj:

AB okvir koji se sastoji od dva stupa i dvije grede, koje se nalaze na različitim visinama. U te dvije grede će se upeti još određeni broj drvenih greda, na koje će se polagati podna konstrukcija. Budući da će podna konstrukcija prilikom izvedbe dilatirati od AB greda i stupova kako se ne bi javljao proboj, zanima me kako to izmodelirati?

U principu trebam izmodelirati da mi na spoju podne konstrukcije i grede/stupa nema nikakvih reakcija. Je li to ide pomoću rubnih uvijeta ili možda faza izvedbe?

Pozdrav još jednom.

Prilikom modeliranja jednog objekta pojavljuju mi se jako velike koncentracije naprezanja (najčešće na spojevima zidova, ploča, greda i slično). Zanima me zašto je to tako i na koji se način to "ispravlja"? Kao primjer nevesti ću sljedeću sliku:

Dakle tu je spoj dvaju zidova i ploče koja se pruža u pravcu koji se ne vidi. Zanima me zašto dobivam ovako velike količine armature na tom "spoju"?

Hvala!

Pozdrav!

Modelirao sam AB ploču koja je oslonjena na grede koje sam poravnao s gornjim rubom ploče tako da dobijem "upuštenu gredu". Sada kada dimenzioniram ploču i gledam recimo armaturu gornje zone u određenom pravcu, zanima me jel se ona može pokriti s armaturom od grede. Dakle da pokušam objasniti:

AB greda dimenzija je 25/40 cm.
AB ploča je debljine 16 cm.

U gredi sam npr. dobio potrebnu armaturu u gornjoj zoni 7cm2/m te sam to pokrio s npr. 4fi16.
U ploči na tom mjestu u gornjoj zoni sam npr. dobio potrebnu armaturu od 10cm2/m.

Zanima me jel se onda na tom mjestu može pokriti samo s recimo Q335 jer tu još djeluje i armatura iz grede ili ne?

Hvala!