AB Ploce nosive u dva smjera

[wasp]

Greda dužine 4 m ti je vjerojatno iste visine kao i greda dužine 6 m. Kraća geda zbog toga ima veću krutost od duge. To znači da je ova kraća greda dosta krući oslonac za ploču koja stoji na njoj nego ona od 6 m. Zato je duži smjer ploče preuzeo više opterećenja i izračunata je armatura veća od očekivane. Ovo je sasvim logično. Jednostavnije: duža greda je "mekša" od kraće pa ti dođe nešto kao više-manje slobodan rub ploče (rub ploče bez oslonca).
Nije logično staviti u model "realne" uvjete oslanjanja ploče i istovremeno očekivati rezultate proračuna slične slučaju kad su oslonci ploče "teoretski", tj. apsolutno kruti. Kakvi uvjeti oslanjanja, takve presječne sile.
Napravi model1: kraća greda 30 cm visine, a duga neka bude 50 cm; i obrnuto model2:, duga greda 30 cm, a kratka 50 cm pa usporedi armature u ploči za model1 i model2. Tako će ti biti jasniji put od opterećenja do oslonca. Isto možeš napraviti i ako mijenjaš krutost linijskih oslonaca.

[wasp]

Treba odabrati rješenje koje zadovoljava statičke zahtjeve, a koje je od ponuđenih najjeftinije za investitora. Ako armiraš ploču za slučaj apsolutno krutih oslonaca, prenijet ćeš više opterećenja na dužu gredu i imat ćeš jaču armaturu grede. Ako armiraš ploču sa više armature po dužem smijeru, bit će manje armature u gredi. U Toweru je lakše napraviti 3d model kompletne konstrukcije sa "realnim" uvjetima oslanjanja ploča na grede pa je to manji utrošak vremena za projektanta. Bilo bi sporije računati ploču sa krutim osloncima, pa onda gredu sa krutim osloncima i prenesenim opterećenjem s ploče. Sve to dodatno komplicira situaciju.

Ako želiš jače armirati ploču po kraćem rasponu, tj. raditi 3d model u kojem se opterećenja prenose po teoretskim pretpostavkama prijenosa opterećenja, onda koristiš opciju "ortotropija" kad zadaš set ploče. To je opet opravdano ako će ploča biti polumontažna (monta/fert/...).