SPREZANJE CELIKA I BETONA

Odgovori
meya
Postovi: 6
Pridružio se: Ned Mar 31, 2013 8:27 pm

SPREZANJE CELIKA I BETONA

Post od meya »

Kolege,
do sada sam spregnute konstrukcije uglavnom radio "pesaka" ili koristio tower delimicno za proracun svake faze posebno.
Elem, imam par nedoumica pa bih bio veoma zahvalan ako mozete da mi razjasnite princip funkcionisanja..

Radim most spregnute konstrukcije. Raspon je mali l=10m ali vec imaju celicne nosace pa nemam velikog izbora.
Izmodelirao sam celicni "rostilj" preko koga sam stavio plocu. Za celicne nosace sam isklucio check box "fiktivna ekscentricnost" i podesio da ploca lezi na gornjem pojasu. Na osnovu onoga sto sam procitao na forumu, tower ovo prepoznaje kao spregnuti presek. Takodje u uputstvu (str 198) stoji da ce program "na osnovu krutosti grede i ploce sam odrediti tacnu pripadajucu sirinu ploce..."
E sada, da li sve ovo znaci da prilikom proracuna, program vodi racuna o svemu ovome i rezultate koje dobijam u betonu i celiku mogu odmah da koristim.

Imam jos jedno pitanje. Sta se desava ako izmodeliram automatski spregnuti poprecni presek. Shvatam da je tu moguce dobiti uticaje u celiku i betonu zasebno, kao i za ceo presek. Pitanje je, kako mogu (ako je uopste moguce) da nanesem saobracajno opterecenje V300/600 kada u stvari imam linijski nosac. U gore pomenutom modelu, V300 pustim po ploci koja je spregnuta (valjda) sa nosacima i to bi bilo valjda OK.
Da li je mozda ispravnije modelirati celik i beton na dva zasebna nivoa a onda ih povezati beskonacno krutim elementima (bez tezine). Iskreno ne vidim razluku u odnosu na prvi slucaj jer program valjda izjednacava deformacije u cvorovima KE.
Jos jednom izvinjenje ako sam smorio puno, ali ne bih da radim nesto a da nisam siguran u ispravnost postupka. Na kraju krajeva uradicu i pesaka i programom, morao bih da dobijem slicne rezultate ali nekako ne bih da radim dupli posao, pa rekoh da pitam onog ko zna.

Pozdrav i unapred hvala
mirkoksc
Postovi: 1
Pridružio se: Čet Avg 08, 2013 1:34 pm

Re: SPREZANJE CELIKA I BETONA

Post od mirkoksc »

Zamolio bih kolegu (meya) da mi se javi na mejl mirkoksc1@yahoo.com, hvala unapred.
b.milan
Site Admin
Postovi: 2141
Pridružio se: Čet Jun 01, 2006 5:53 pm
Lokacija: Beograd
Kontakt:

Re: SPREZANJE CELIKA I BETONA

Post od b.milan »

meya wrote: ...E sada, da li sve ovo znaci da prilikom proracuna, program vodi racuna o svemu ovome i rezultate koje dobijam u betonu i celiku mogu odmah da koristim.
Mozete.
meya wrote: Pitanje je, kako mogu (ako je uopste moguce) da nanesem saobracajno opterecenje V300/600 kada u stvari imam linijski nosac.
Elementarna je stvar da saobracajno opterecenje koje imate i koje sadrzi pokretna povrsinska opterecenja definisete na nacin pogodan za nanosenje na linijski nosac - kao pokretno opterecenje koje u sebi ima linijska i tackasta opterecenja (ali da leze na lokalnoj X osi (osa 1) pokretnog opterecenja)

meya wrote: Da li je mozda ispravnije modelirati celik i beton na dva zasebna nivoa a onda ih povezati beskonacno krutim elementima (bez tezine). Iskreno ne vidim razluku u odnosu na prvi slucaj jer program valjda izjednacava deformacije u cvorovima KE.
Tako je, nema razlike izmedju prvog i drugog nacina, jer oba podrazumevaju izjednacavanje deformacija a time se modelira zajednicki rad odnosno sprezanje.
RADIMPEX SOFTWARE TEAM
Xa0c
Postovi: 16
Pridružio se: Pon Okt 30, 2017 2:48 pm

Re: SPREZANJE CELIKA I BETONA

Post od Xa0c »

Imam par pitanja oko sprezanje u Toweru.

1. Za chelichne nosache zadajemo potrebnu ekscentrichnost i onda iskljuchujemo check box "fiktivna ekscentrichnost" (zbog MKE) i pored toga, zadamo i ekscentrichnost na ab plochu?

1.1. Drugi nachin bi bio, da zadamo denivelaciju izmedju ab plochu i chelichne nosache (neko rastojanje medju njima) i onda zadamo beztezhinske "apsolutno" krute kratke elemente (sa visinom jednaka na to rastojanje), koji bi imali ulogu sprezanje razlichiti materijala. Jer tako?

2. Sekundarne nosache. Dali one rade kao oslonci, pa plocha umesto da radi kao prosta greda, radi kao kontinualna?
Na pr. kada imate plochu sa jedno pole 7x4m i sekundarni nosach u sredini (na 3.5m) dali on radi kao oslonac (dali trebamo osloboditi uticaji da bi on radio kao oslonac), za plocha da bude kontinualna? Jer, profilirani limova ovisno od o njuhova debelina, mogu savladati raspone 2-4m (3-5m). Kad imamo malo jachi sekundarni nosach, onda se i dijagram menja kod njega, tako da, valjda ne trebamo oslobodjati uticaje, sekundari nosach sam preuzima deo opterechenje, ako je dovoljno krut.

3. Shta je sa dimenzionisanje?
Jer kad su u pitanje koeficijenti, beton radi sa jedan tip (1.6, 1.8 itd.), chelik sa drugi. To radite "u fazama" uslovno recheno? Na pr. dimenzionisate chelichne elemente (sa merodavno opterechenje) radite kontrolu napona i stabilnosti, a onda radite izveshtaj, pa tek kad ste gotovi s time, sa druge kombinacije dimenzionisate betonske elemente, proveravate granichne sostojbe nosivosti i upotrebljivosti i onda radite izveshtaj?
Last edited by Xa0c on Pon Apr 30, 2018 8:15 am, edited 1 time in total.
Odgovori