Dimenzioniranje čelika po EN 1993-1-1:2005

[goran]

Zašto prilikom provjere otpornosti elementa na savijane program uzima u obzir rupe za spojna sredstva.
Otkuda to, po kojem kriteriju.
I što ako se nastavak grede vrši varom koji zadovoljava presjek grede. (nema rupa )
Da li postoji mogućnost da se to isključi?
Presjek je klase 1.

[b.milan]

U tom slucaju, za taj stap unesite da je "Koeficijent neto povrsine preseka" = 1.
Time ste zadali da taj stap nema oslabljenja od rupa.
Inace, oslabljenje od rupa za spojna sredstva se mora uracunati prilikom svake pojave zatezanja - kako prilikom centricnog zatezanja tako i prilikom savijanja (jedan deo preseka jeste zategnut).

[goran]

Hvala na brzom odgovoru.
Nisam znao, (niti primjetio) da se netto presjek uzima kod globalnog proračuna. do sada smo to provjeravali lokalno prilikom dim. spojeva.
čovjek uči dok je živ.
Još jednom hvala na brzom odgovoru.

[b.milan]

Potpuno ste u pravu, oslabljenje od spojnih sredstava uzima se u obzir samo prilikom dimenzionisanja spojeva.

Mi smo to namerno uvrstili (opciono) u proracun stabilnosti stapa. To ima svoj razlog jer se ovde radi o programu koji sluzi za automatsko dimenzionisanje/kontrolu velikog broja stapova - dakle, koristice se za masovno dimenzionisanje a to ima neke specificnosti. Na primer, ako se ne racuna sa oslabljenjem od spojnih sredstava, pri dimenzionisanju spojeva moze doci do situacije da se neki spoj ne moze izvesti i da se zbog toga mora menjati poprecni presek stapa. Dimenzionisanje spojeva je vec prilicno odmakla faza pa bi svaka izmena imala veoma ozbiljne posledice.
Naravno, ako stalno imate ukljuceno oslabljenje od spojnih sredstava a spojna sredstva se ni ne koriste - to je onda vec stvar korisnika koji nije uneo korektne ulazne podatke.

Program treba da bude univerzalna alatka koja se moze koristiti na vise nacina sa ciljem dobijanja sto vise informacija.

[ssc]

Imam pitanje u vezi dimenzioniranja čelika po Eurocodu,
odnosno kombinacija opterećenja pri dimenzioniranju.

Kada se radi kontrola napona, a samim time i kontrola stabilnosti,
da li se mjerodavna opterećenja uzimaju s koeficijentom 1,0 ili se rade
s parcijalnim koeficjentima sigurnosti 1,35 za stalno i 1,5 za promijenjivo.

U Tower upustvu sam vidio da rade s koeficijentom 1,0... Da li je to greška ili?

[b.milan]

Kontrola napona se radi sa parcijalnim koeficijentima sigurnosti.
Za svaku od kombinacija se koristi odgovarajuci koeficijent.

Zamolio bih Vas da mi ukazete na mesto u uputstvu gde ste videli da se u programu kontrola napona radi bez koeficijenata sigurnosti.

[ssc]

Zahvaljujem, a provjerio sam i ručno na jednostavnom primjeru...

Upustvo za Tower 6, stranica 829, mjerodavno opterećenje...

Da su koeficijenti sigurnosti uzeti u obzir onda bih se ispred pojedinog
opterećenja (I, II, III...) nalazio odgovarajući koef.

Moguće da griješim, da ste ovo dali samo ko primjer...

[b.milan]

Na tom mestu u uputstvu prikazuje se sadrzaj dijaloga za izbor kombinacija opterecenja (iz skupa korisnicki definisanih kombinacija opterecenja) za koje ce se vrsiti kontrola stabilnosti odnosno kontrola napona (po EC3 propisu).
Dakle, korisnik definise kombinacije opterecenja za dimenzionisanje a pri tome uzima, ili ne uzima u obzir parcijalne koeficijente sigurnosti opterecenja. Skup prikazanih kombinacija u uputstvu je samo ilustracija.
Naravno, program za propis EC3 automatski uzima u obzir koeficijent sigurnosti za materijal (gama S)

Za neki drugi propis, na primer JUS, za svako osnovno opterecenje se definise njegov tip (osnovno, dopunsko ili izuzetno) a onda program automatski za svaku od kombinacija odredjuje tip kombinacije a u skladu sa time i faktor sigurnosti.

[sascha]

Pozdrav!

Moje pitanje ne odnosi se na diskusiju niže ali vezano je za dimenzioniranje čelika pa ću pitanje postaviti ovdje..., da ne otvaram novu temu.
Primjetio sam da prilikom dimenzioniranja elemenata, odnosno kod kontrole stabilnosti..., konkretno, točka (6.3.2.1. nosivost na bočno-torziono izvijanje) program (tower 6) uvijek koristi iste koeficijente imperfekcije αLT bez obzira koju krivulju izvijanja korisnik odabere (a, b, c, ili d).
Za propise EUROCODE 3 (EN 1993-1-1:2005) program uvijek koristi koef. imperf. za krivulju 'd' αLT=0.760, dok za propise EUROCODE 3 (ENV) program uvijek koristi koef. imperf. za krivulju 'a' αLT=0.21.
Mišljenja sam da bi ti koeficijenti trebali odgovarati odabranoj krivulji od strane korisnika. Malo sam zbunjen..., molim Vas za pojašnjenje. Hvala!

[b.milan]

Pozdrav!

Moje pitanje ne odnosi se na diskusiju niže ali vezano je za dimenzioniranje čelika pa ću pitanje postaviti ovdje..., da ne otvaram novu temu.
Primjetio sam da prilikom dimenzioniranja elemenata, odnosno kod kontrole stabilnosti..., konkretno, točka (6.3.2.1. nosivost na bočno-torziono izvijanje) program (tower 6) uvijek koristi iste koeficijente imperfekcije αLT bez obzira koju krivulju izvijanja korisnik odabere (a, b, c, ili d).
Za propise EUROCODE 3 (EN 1993-1-1:2005) program uvijek koristi koef. imperf. za krivulju 'd' αLT=0.760, dok za propise EUROCODE 3 (ENV) program uvijek koristi koef. imperf. za krivulju 'a' αLT=0.21.
Mišljenja sam da bi ti koeficijenti trebali odgovarati odabranoj krivulji od strane korisnika. Malo sam zbunjen..., molim Vas za pojašnjenje. Hvala!

Korisnik nema mogucnost izbora krive izvijanja za bocno torziono izvijanje. Program za krivu izvijanja pri bocno-torzionom izvijanju usvaja podrazumevanu, propisom preporucenu krivu izvijanja za taj poprecni presek.
Ono sto korisnik moze definisati u programu Tower su krive izvijanja za centricni pritisak (tacka 6.3.1.2.).

[Jevrem]

Naravno, program za propis EC3 automatski uzima u obzir koeficijent sigurnosti za materijal (gama S)

Zanima me gde mogu promenim parcijalni koeficijent sigurnosti za materijal, tj zanima me koju vrednost on uzima po defaultu?

[b.milan]

Naravno, program za propis EC3 automatski uzima u obzir koeficijent sigurnosti za materijal (gama S)

Zanima me gde mogu promenim parcijalni koeficijent sigurnosti za materijal, tj zanima me koju vrednost on uzima po defaultu?

Ovo je bila moja greska, prebacio sam se sa EC2 u kojem se u zavisnosti od karaktera kombinacije opterecenja koristi odgovarajuci koeficijenti sigurnosti za meterijal - gamaC za beton i gamaS za celik.
EC3 nema gamaC i gamaS vec ima gamaMi koeficijente sigurnosti. Izvinjavam se zbog ucinjene greske.