To mi je potrebno jer relativno "male" deformacije g.n. uzrokuju "jako velike" sile pritiska u pojedinim sekundarnim elementima. Ovo je posledica geometrije konstrukcije.
Hvala unapred
Modeliranje veze
Modeliranje veze
Zanima me da li je moguce i kako izmodelirati vezu, recimo glavni nosac-roznjaca, tako da je dozvoljeno odredjeno pomeranje u pravcu roznjaca?
To mi je potrebno jer relativno "male" deformacije g.n. uzrokuju "jako velike" sile pritiska u pojedinim sekundarnim elementima. Ovo je posledica geometrije konstrukcije.
Hvala unapred
To mi je potrebno jer relativno "male" deformacije g.n. uzrokuju "jako velike" sile pritiska u pojedinim sekundarnim elementima. Ovo je posledica geometrije konstrukcije.
Hvala unapred
Re: Modeliranje veze
Za gredu je potrebno preko "Oslobadjanje uticaja" postaviti-cekirati N1 na zeljenom kraju/krajevima stapa (izuzev jednog kraja ako su stapovi "u nizu" - sto znaci da roznjace moraju biti nacrtane tako da im duzina odgovara duzini polja).
Re: Modeliranje veze
Da, to mi je palo na pamet, ali to bi bio neki granični slučaj ponašanja ove konstrukcije i ne pokazuje "stvarno" stanje...
Moje pitanje je da li je moguće dodeliti određeni "gap", razmak, zazor, kao što je i očekivano da postoji u ovim vezama?
U pitanju je zazor reda veličine 1-2mm. Da pojasnim: Ugibi glavnog nosača konstruisanog od LLD uzrokuju aksijalnu deformaciji u rožnjačama (LLD) od 1mm, što u zavisnosti od poprečnog preseka uzrokuje "velike" aksijalne sile reda veličine 70kN za b/h=16/21cm (pritisak). Rožnjače su poređanje u nizu koji obrazuje plitki luk i otud aksijalne sile pritiska...
Ovim bi simulirao realno ponašanje tog dela konstrukcije i nadam se došao do odgovarajućeg rešenja...
Hvala unapred
Moje pitanje je da li je moguće dodeliti određeni "gap", razmak, zazor, kao što je i očekivano da postoji u ovim vezama?
U pitanju je zazor reda veličine 1-2mm. Da pojasnim: Ugibi glavnog nosača konstruisanog od LLD uzrokuju aksijalnu deformaciji u rožnjačama (LLD) od 1mm, što u zavisnosti od poprečnog preseka uzrokuje "velike" aksijalne sile reda veličine 70kN za b/h=16/21cm (pritisak). Rožnjače su poređanje u nizu koji obrazuje plitki luk i otud aksijalne sile pritiska...
Ovim bi simulirao realno ponašanje tog dela konstrukcije i nadam se došao do odgovarajućeg rešenja...
Hvala unapred
Re: Modeliranje veze
Trebalo je navesti u prvom "obracanju" da "Rožnjače su poređanje u nizu koji obrazuje plitki luk i otud aksijalne sile pritiska...", a ne nakon odgovora.
Mogucnost definisanja zazora nije moguca ali uvijek postoju mogucnost da zadate kratki prost stap (zglobno vezan na kraju) koji bi simulirao zazor sa mogucnoscu pomjeranja i rotacije koje vama odgovara. Posto pretpostavljam da ose roznjace i nosaca nisu u istoj ravni, duzina elementa koji simulira zazor moze biti jednaka udaljenosti od tezista roznjace/nosaca (a ne mora).
E sad, znam da ponekada ovako mali stapovi mogu da unese kosmar u MKE ali nista vas ne kosta da probate - treba se nadati pozitivnom.
Ako ste sigurni da N sila u roznjacama ne remeti stanje presjecnih sila u glavnim nosacu - nema potrebe za ovim egzibicijama. Kod dimenzionisanja roznjace imate mogucnost da iskljucite N sile iz proracuna.
Savjet: ubuduce se potrudite da u prvom "obracanju" budete kraki, precizni i koncizni... jer "posledica geometrije konstrukcije" to nije. I kod uobicajenih roznjaca se cesto javlja slicna pojava.
Mogucnost definisanja zazora nije moguca ali uvijek postoju mogucnost da zadate kratki prost stap (zglobno vezan na kraju) koji bi simulirao zazor sa mogucnoscu pomjeranja i rotacije koje vama odgovara. Posto pretpostavljam da ose roznjace i nosaca nisu u istoj ravni, duzina elementa koji simulira zazor moze biti jednaka udaljenosti od tezista roznjace/nosaca (a ne mora).
E sad, znam da ponekada ovako mali stapovi mogu da unese kosmar u MKE ali nista vas ne kosta da probate - treba se nadati pozitivnom.
Ako ste sigurni da N sila u roznjacama ne remeti stanje presjecnih sila u glavnim nosacu - nema potrebe za ovim egzibicijama. Kod dimenzionisanja roznjace imate mogucnost da iskljucite N sile iz proracuna.
Savjet: ubuduce se potrudite da u prvom "obracanju" budete kraki, precizni i koncizni... jer "posledica geometrije konstrukcije" to nije. I kod uobicajenih roznjaca se cesto javlja slicna pojava.
Re: Modeliranje veze
Vidim da ste voljni razgovarati o drvenim rožnjačama i silama uzrokovanim geometrijom konstrukcije pa cu i ja postaviti jedno pitanje. Kod klasičnog drvenog kosog krova se zna lokalno javljati veliki moment torzije u podrožnjačama/vjenčanicama. To se događa npr. na duljini podrožnice između roga koji je s vanjske strane zabatnog zida i točke oslanjanja podrožnice na zabatni zid i u drugim sl. situacijama kad je rog blizu oslonca (na 20-30 cm razmaka). Kako tretirate tu pojavu, zanemarujete li ju na neki način (npr. modificirate model tako da taj vanjski rog poravnate s osom zida za potrebe proračuna, umanjite torzijsku krutost podrožnice ili nešto slično što će "zaobići" ovu torziju) ili povećavate dimenzije podrožnice kako bi mogla preuzeti taj moment torzije kombiniran s povećim transverzalnim silama?
Pitanje je više-manje "Je li ovaj moment torzije bitan za dimenzioniranje podrožnjače, ili se može zanemariti?".
Pitanje je više-manje "Je li ovaj moment torzije bitan za dimenzioniranje podrožnjače, ili se može zanemariti?".