Ne znam otkud dolazi ovo da se pečurkaste ploče kod nas rijetko primjenjuju. Konkretno, u poslednjih desetak godina to mi je gotovo redovno arhitektonski zahtjev (ne samo arhitektonski: ovakve konstrukcije instalateri prosto obožavaju) pri projektovanju ozbiljnijih višespratnih poslovno-stambenih objekata. I gotovo uvijek sam ih radio bez kapitela.
Sve što je ranije rečeno manje-više stoji:
-bez obzira na raspone ploča, njihova debljina ne treba da je manja od 20cm,
-poprečni presjeci stubova po etažama zavise direktno od uslova probijanja kao i debljina temeljne ploče (tu nerijetko dolazi u obzir temeljna ploča sa "obrnutim kapitelima" ispod najopterećenijih stubova - naravno pod uslovom da je fundiranje na temeljnoj ploči, što je danas takođe vrlo česta pojava);
-poprečni presjeci stubova u najnižim etažama (podrumi, sutereni, prizemlja) kod višeetažnih objekata uglavnom proizilaze iz uslova duktilnosti (seizmički aktivna područja);
-debljine ab zidova (ili njihove marke betona), što se često previđa, često takođe proizilaze iz uslova duktilnosti;
-ne treba bežati od usvajanja dodatne armature za osiguranje protiv napona probijanja ploča (ja uglavnom koristim uzengije) jer je to racionalnije nego "trpati" enormne količine glavne armature kako bi se odgovarajućim procentima armiranja (0.5-1.5%) isključila potreba za dodatnom armaturom za osiguranje;
-isključenje otvora u pločama u zonama probijanja (oko stubova) je o b a v e z n o, tu nema kompromisa ni bilo kakve rasprave s arhitektima;
-neophodno je obezbediti dovoljne površine ab zidova za prijem horizontalnih sila; uglavnom ste postigli zadovoljavajuću površinu ako uspijete da za seizmička dejstva horizontalna pomjeranja vrha objekta dovedete u propisane vrijednosti (H/600); svakako je razumno da ta platna rasporedite u osnovi po elementarnim konstrukterskim rezonima ali to u pravilu nije moguće postići i pomiriti sa arhitektonskim zahtjevima; uostalom, treba i njih razumjeti: kada bismo samo mi konstrukteri projektovali objekte, svi bi izgledali kao idealne kocke što bi, ruku na srce, bilo vrlo rogobatno;
-treba voditi računa da je armatura ovih ploča nad stubovima redovno višeslojna pa je pri dimenzionisanjima potrebno pravilno usvojiti statičku visinu presjeka; takođe je potrebno voditi računa o veličinama trajnih ugiba ploča: nerijetko površine armatura ploča u pojedinim njihovim dijelovima nisu posledica uslova nosivosti već uslova deformacija