Teorija II. reda u praksi...(nekada i sada)
Objavljena: Uto Nov 28, 2006 2:19 am
Na ovoj skici je prikazan tlocrt i vertikalni rez jednog objekta (WTC-LJ), kojeg sam prije 15-tak godina imao prilike proračunavati.
Naravno, tada još nismo imali TOWER , ali smo se ipak snalazili sa sredstvima, koja su nam tada bila na raspolaganju.
http://img300.imageshack.us/my.php?imag ... 002yh3.jpg
Kao što vidite, radilo se o relativno visokom objektu, sa podosta vitkom konstrukcijom , uz ekscentričnu ab jezgru, sa stubovima po obodu objekta, kao i dva jaka centralna stuba.
Temeljenje objekta je prethodno bilo zamišljeno na ab ploči debeline 160 cm. Međutim, nakon iskopa građevinske jame, i izvršenih dodatnih geomehaničkih ispitivanja X-( , utvrdili smo da se ispod 3-4 metarskog sloja konglomerata "odnekud" našla glina...i što sad?
Pik nanovo.
Neboder je na kraju temeljen na ab pilotima (H=cca 18m).
Gradilište otvoreno, rokovi stiskaju, a bogami i direktori...a ja rosno mlad.
I što ću sad?
Ekipa s kojom sam radio, rezignirana, nikom se ne da ništa raditi...
I tu počinje sva priča oko statičkog izračuna ovog objerkta , po Teoriji Drugoga Reda (TDR).
Na raspolaganju sam imao dva programa:
EAVEK-->3D (? ...hm..) program koji računa potresne sile, i distribuciju tih po pojednim makro elementima-okvirima.
Imao je odličnu mogućnost, a to je da je izračunao još i etažne pomake i zasuke po etažama, etažne mase ...znači i sumarne osne sile N u pojedinim etažama. Super....rekoh...
Podatke iz ovoga programa smo iskoristili za statičku analizu pojedinih okvira pomoću programa OKVIR ( nešto kao STRESS) .
I...
Pošto smo došli u "cajtnot", bili smo prisiljeni skratiti postupak...Dolazila je u obzir samo TDR, jer u tom slučaju odpada zamorno i dugotrajno proračunavanje lambda , a i sama konstrukcija postane preglednija kod odlučivanja, u kojim dijelovima možemo ugraditi neku armaturu bez dodatnih računskih provjera.
http://img355.imageshack.us/img355/8782/scan0001at6.jpg
U gornjim skicama prikazujem sve što je kod ove analize bilo urađeno.
Vjerojatno prepoznajete neke skice iz propisa PBAB, i ne bih ih dodatno objašnjavao.
Konačni rezultat je skica br. 2, gdje je nazorno prikazana osnovna intencija cjelokupne analize... konvergacija u dijagramu P-delta. (interativni postupak).
Kompletan izračun se vrši pomoću faktoriranog opterećenja (važno!).
Uzete su u obzir i propisne imperfekcije , kao i utjecaj puzanja betona (preko Eb). Kao što vidite, iskorišteno je zlatno pravilo prirode: sumarna osna sila u nekom objektu je konstantna, bez obzira na horizontalna opterećenja.
Kao što rekoh, njih smo imali na raspolaganjui, zahvaljujući programu EAVEK u svakom trenutku, a ostalo je pokazano na gornjim skicama.
Nakon samo nekoliko (3) iteracija prirast horizantalnih sila je bio zanemarivo mali.
Sve je urađeno za samo par dana. B-)
Nadam se da je prikaz postupka dovoljno nazoran.
E, sad, što sam uopće htio reći?
Dobro bi mi došao neki komentar, nekog tko više zna o ovome.
Što misli g. Milan o ovoj ad hoc metodi?
Je li to blizu onoga što nam danas TOWER nudi?
Hvala unaprijed za svaki komentar.
Pozdrav
Vranješ
PS : Ups...skoro bih zaboravio. I ovaj puta se zahvaljujem mojim profesorima i dobrim kolegama prof. dr. D. Begu i prof.dr. J. Duhovniku (građevinski fakultet u Ljubljani) na svesrdnoj pomoći i dobrim savjetima.
Naravno, tada još nismo imali TOWER , ali smo se ipak snalazili sa sredstvima, koja su nam tada bila na raspolaganju.
http://img300.imageshack.us/my.php?imag ... 002yh3.jpg
Kao što vidite, radilo se o relativno visokom objektu, sa podosta vitkom konstrukcijom , uz ekscentričnu ab jezgru, sa stubovima po obodu objekta, kao i dva jaka centralna stuba.
Temeljenje objekta je prethodno bilo zamišljeno na ab ploči debeline 160 cm. Međutim, nakon iskopa građevinske jame, i izvršenih dodatnih geomehaničkih ispitivanja X-( , utvrdili smo da se ispod 3-4 metarskog sloja konglomerata "odnekud" našla glina...i što sad?
Pik nanovo.
Neboder je na kraju temeljen na ab pilotima (H=cca 18m).
Gradilište otvoreno, rokovi stiskaju, a bogami i direktori...a ja rosno mlad.
I što ću sad?
Ekipa s kojom sam radio, rezignirana, nikom se ne da ništa raditi...
I tu počinje sva priča oko statičkog izračuna ovog objerkta , po Teoriji Drugoga Reda (TDR).
Na raspolaganju sam imao dva programa:
EAVEK-->3D (? ...hm..) program koji računa potresne sile, i distribuciju tih po pojednim makro elementima-okvirima.
Imao je odličnu mogućnost, a to je da je izračunao još i etažne pomake i zasuke po etažama, etažne mase ...znači i sumarne osne sile N u pojedinim etažama. Super....rekoh...
Podatke iz ovoga programa smo iskoristili za statičku analizu pojedinih okvira pomoću programa OKVIR ( nešto kao STRESS) .
I...
Pošto smo došli u "cajtnot", bili smo prisiljeni skratiti postupak...Dolazila je u obzir samo TDR, jer u tom slučaju odpada zamorno i dugotrajno proračunavanje lambda , a i sama konstrukcija postane preglednija kod odlučivanja, u kojim dijelovima možemo ugraditi neku armaturu bez dodatnih računskih provjera.
http://img355.imageshack.us/img355/8782/scan0001at6.jpg
U gornjim skicama prikazujem sve što je kod ove analize bilo urađeno.
Vjerojatno prepoznajete neke skice iz propisa PBAB, i ne bih ih dodatno objašnjavao.
Konačni rezultat je skica br. 2, gdje je nazorno prikazana osnovna intencija cjelokupne analize... konvergacija u dijagramu P-delta. (interativni postupak).
Kompletan izračun se vrši pomoću faktoriranog opterećenja (važno!).
Uzete su u obzir i propisne imperfekcije , kao i utjecaj puzanja betona (preko Eb). Kao što vidite, iskorišteno je zlatno pravilo prirode: sumarna osna sila u nekom objektu je konstantna, bez obzira na horizontalna opterećenja.
Kao što rekoh, njih smo imali na raspolaganjui, zahvaljujući programu EAVEK u svakom trenutku, a ostalo je pokazano na gornjim skicama.
Nakon samo nekoliko (3) iteracija prirast horizantalnih sila je bio zanemarivo mali.
Sve je urađeno za samo par dana. B-)
Nadam se da je prikaz postupka dovoljno nazoran.
E, sad, što sam uopće htio reći?
Dobro bi mi došao neki komentar, nekog tko više zna o ovome.
Što misli g. Milan o ovoj ad hoc metodi?
Je li to blizu onoga što nam danas TOWER nudi?
Hvala unaprijed za svaki komentar.
Pozdrav
Vranješ
PS : Ups...skoro bih zaboravio. I ovaj puta se zahvaljujem mojim profesorima i dobrim kolegama prof. dr. D. Begu i prof.dr. J. Duhovniku (građevinski fakultet u Ljubljani) na svesrdnoj pomoći i dobrim savjetima.