Da li Tower koristi vise procesorskih jezgara?

Odgovori
Somilic
Postovi: 7
Pridružio se: Pet Avg 15, 2008 1:22 pm

Da li Tower koristi vise procesorskih jezgara?

Post od Somilic »

U sustini me zanima sa kojim procesorom bih imao brzi proracun,e8400 ili Q6600?
Naravno razlicite su im Overclock mogucnosti,ali ako neko ima iskustva bio bih mu veoma zahvalan! :wink:
NBM
Postovi: 284
Pridružio se: Sre Jun 07, 2006 7:11 am

Re: Da li Tower koristi vise procesorskih jezgara?

Post od NBM »

Vjerujem da je e8400 ipak favorit. Ima veci OC potencijal a Tower koristi samo jedno jezgro. Ovo cu moci tek da potvrdim testovima za nekih 15-20 dana, pri cemu je kombinacija slicna E8500 i Q9450. Da kojim slucajem Tower koristi vise jezgara izbor bi bio Q6600. Ostaje jos pitanje uticaja kesh-a a kako trenutno nemam podataka o istom na ovim procesorima to ne mogu da tvrdim sa sigurnoscu...
Somilic
Postovi: 7
Pridružio se: Pet Avg 15, 2008 1:22 pm

Post od Somilic »

Ok hvala,ali ne mogu da verujem da im je toliko tesko bilo da optimizuju Tower6 za vise jezgara,pa makar i 2,program je izasao ove godine a dvojezgarni procesori su vec dugo na trzistu.
Astrodome
Postovi: 304
Pridružio se: Sre Maj 31, 2006 7:58 pm
Lokacija: Bačka Topola

Post od Astrodome »

Somilic wrote:Ok hvala,ali ne mogu da verujem da im je toliko tesko bilo da optimizuju Tower6 za vise jezgara,pa makar i 2,program je izasao ove godine a dvojezgarni procesori su vec dugo na trzistu.
Prosto ne mogu da verujem da nekome je spor Tower-ov proracun na nekim racunarima prihvatljive cene i performansi. Radim relativno velike modele sa plocastim elementima koji u stvari zagusuju kapacitet proracuna.

Meni je potrebno i dobro da ima kod nekih proracuna 2-3 minuta dok racunar resava sistem da razmislim o tome sta ocekujem da dobijem.

Sa ovim necu da kazem da nije potrebno da se optimizuje Tower na viseprocesorska jezgra ali mislim da nije najgoruca stvar za nas inzenjere. Uradice kad budu imali vremena malo.
ezoranm
Postovi: 82
Pridružio se: Sre Jan 09, 2008 9:23 am
Lokacija: Uzice

Post od ezoranm »

Secam se da sam 2002. godine radio diplomski rad na SAP2000. Pustim proracun u petak popodne i racunar neprekidno radi do nedelje ujutru, kada zavrsi proracun. Isti model Tower odradi za nekoliko minuta na racunaru prosecnih performansi
Astrodome
Postovi: 304
Pridružio se: Sre Maj 31, 2006 7:58 pm
Lokacija: Bačka Topola

Post od Astrodome »

ezoranm wrote:Secam se da sam 2002. godine radio diplomski rad na SAP2000. Pustim proracun u petak popodne i racunar neprekidno radi do nedelje ujutru, kada zavrsi proracun. Isti model Tower odradi za nekoliko minuta na racunaru prosecnih performansi
Davne 2000 godine i ja sam poceo medeliranje u SAP-u ali jos na verziji SAP90 koji je imao citavu proceduru za unos podataka - tektualnu unos podataka kao u staroj dobroj verziji STRES-a. Posle sam dosao do nivoa da nije mogao da resi vise jednacina - dostigli smo granicu mogucnosti solvera. Onda sam presao na SAP2000. I tamo su proracuni ponekad trajali i sat vremena. Sada proracune u Tower-u ni ne primecujem. Nemojmo biti nervozni i nestrpljivi!!! :)
b.milan
Site Admin
Postovi: 2141
Pridružio se: Čet Jun 01, 2006 5:53 pm
Lokacija: Beograd
Kontakt:

Post od b.milan »

Somilic wrote:Ok hvala,ali ne mogu da verujem da im je toliko tesko bilo da optimizuju Tower6 za vise jezgara,pa makar i 2,program je izasao ove godine a dvojezgarni procesori su vec dugo na trzistu.
Jedina stvar u programu Tower (govorim i o verziji 5 i verziji 6) koja nije "optimizovana" za viseprocesorski rad je solver, odnosno resavanje sistema jednacina.

Da bi nesto bilo "optimizovano" za viseprocesorski rad nije dovoljno ukljuciti neki prekdac u kompajleru programskog jezika pa ce se sve urediti automatski. Kljucna rec u svemu ovome je - PARALELIZAM. Da bi se na viseprocesorskoj masini moglo dobiti ubrzanje, odnosno da bi se mogla upotrebiti oba procesora (ili tri ili cetiri ili koliko god), program treba da se napise tako da odredjeni posao koji treba da izvrsi podeli na dva, tri ili cetiri medjusobno POTPUNO NEZAVISNA posla, koji ce se onda izvrsavati nezavisno, svaki na po jednom procesoru - paralelno.

Termin - "potpuno nezavisni poslovi" oznacava da rezultat posla A ni na koji nacin ne utice na obavljanje posla B, odnosno da je potpuno svejedno kojim redosledom ce se ta dva posla izvrsavati. Postoji i druga strana medalje - deljenje jednog posla na vise paralelnih poslova i njihovo upucivanje na paralelno izvrsavanje izaziva takozvani 'overhead', odnosno izvesni neizbezni gubitak zbog kreiranja i pokretanja zasebnih 'niti' ('thread') u kojima ce se odvijati izvrsavanje svakog od poslova. Najprostije receno, na dvoprocesorskoj masini, izvrsavanje ovako napisanog paralelizovanog posla nece biti 2 puta brze - ubrzanje ce UVEK biti manje od toga - sto je posao manji, 'overhead' ce imati znacajniji udeo u ukupnom vremenu izvrsavanja pa ce dobitak u brzini biti manji. Sa druge strane, na jednoprocesorskoj masini, zbog uvodjenja paralelizma brzina ce se smanjiti u odnosu na sekvencijalno izvrsavanje posla.

Ovo neminovno dovodi do toga da je u ovoj fazi neophodno u programu imati dva razlicita koda za jednu te istu stvar - jedan koji je paralelizovan i jedan koji je obican. U protivnom, dobice se usporenje na jednoprocesorskim masinama.

Jako je tesko pronaci u programu neki posao koji ispunjava sledece kriterijume:

1) da traje dovoljno dugo da bi dobitak zbog paralelizacije daleko prevazisao gubitak zbog 'overhead'-a i opravdao znacajno usloznjavanje (komplikovanje) koda
2) da moze da se podeli na niz POTPUNO NEZAVISNIH poslova.

Kao jedan jedini kandidat javlja se resavanje sistema jednacina. Solveri sa kojima radi program Tower 6 su sekvencijalni solveri - odnosno resavaju sistem jednacina takvim metodama kod kojih se mora voditi racuna o redosledu izvodjenja operacija i kod kojih se rezultat jedne operacije koristi kao ulazni podatak za neku drugu operaciju.

Veoma aktuelni paralelni solveri su potpuno razliciti od sekvencijalnih - njihove metode resavanja se medjusobno potpuno razlikuju i nemoguce je od jednog solvera na bilo koji nacin napraviti drugi. Princip rada im je potpuno drugaciji, na primer kao razlika izmedju benzinskog i dizel motora.

Napraviti solver za resavanje sistema sa velikim brojem jednacina (pod velikim brojem mislim na broj veci od 500 hilhada) je posao koji visestruko prevazilazi nase mogucnosti. To je veoma ozbiljna stvar sa kojom mogu da se uhvate u kostac timovi profesionalnih specijalizovanih matematicara-programera. Pravljenje kvalitetnog paralelnog solvera je jos za za red velicine zahtevniji posao od toga.

Mi sada na celu stvar gledamo ovako: usko grlo programa vise nije kapacitet ili vreme resavanja solvera. Sa solverom velikog kapaciteta iz Tower-a 6 modeli od stotinak hiljada cvorova mogu biti proracunati i za manje od pola sata. Usko grlo programa predstavlja skladistenje tolike kolicine podataka - rezultata za toliki broj cvorova i elemenata. Apsurd je da programom moze da se napravi model od 200 hiljada cvorova, i da se proracuna za manje od 90 minuta a da program ne moze da obezbedi dovoljno memorije za obicno skladistenje rezultata - zbog ogranicenja Windows-a od 2 gigabajta po procesu.
Sta bi dobili paralelizacijom - proracun od 90 minuta bio bi smanjen na recimo 60 minuta i to je sve. Mislimo da je to previse mala korist u odnosu na potreban trud.

Mi treba da razmisljamo o prelasku na 64-bitnu platformu koja ce da omoguci da se prevazidje memorijska barijera od 2 gigabajta. Tada ce se moci napraviti model koji ce Tower resavati i preko dva sata, pa ce onda mozda biti pozeljno da se poradi na tome da se to vreme skrati - uvodjenjem paralelnog solvera.
Astrodome
Postovi: 304
Pridružio se: Sre Maj 31, 2006 7:58 pm
Lokacija: Bačka Topola

Post od Astrodome »

b.milan wrote:Mi treba da razmisljamo o prelasku na 64-bitnu platformu koja ce da omoguci da se prevazidje memorijska barijera od 2 gigabajta. Tada ce se moci napraviti model koji ce Tower resavati i preko dva sata, pa ce onda mozda biti pozeljno da se poradi na tome da se to vreme skrati - uvodjenjem paralelnog solvera.
Mislim da je Milan u potpunosti odgovorio na ovo pitanje-dilemu. Podrzavam pravac razvoja koji je napisao da se prelazi na 64bitnu aplikaciju.

Nazalost WinXP nas OS ima ogranicenja i u ram memoriji. Sada smo kupili novu masinu i ugradili 4GB DDR 800 ram memorije i XP prepoznaje svega 3.4GB. Sada je ram relativno jeftin i izgleda da cemo biti primorani na Vistu za sta uopste nismo sigurni da nam treba. Mada ja kodkuce radim na Visti i sasvim je OK.
NBM
Postovi: 284
Pridružio se: Sre Jun 07, 2006 7:11 am

Post od NBM »

Bilo bi korisno da se podrzi paralelni proracun (koriscenjem dva jezgra CPU) kod modela koji u slucaju seizmickog proracuna imaju razlicite matrice krutosti... Tada bi se vrijeme proracuna vjerovatno prepolovilo pri cemu su oba proracuna nezavisna.
b.milan
Site Admin
Postovi: 2141
Pridružio se: Čet Jun 01, 2006 5:53 pm
Lokacija: Beograd
Kontakt:

Post od b.milan »

NBM wrote:Bilo bi korisno da se podrzi paralelni proracun (koriscenjem dva jezgra CPU) kod modela koji u slucaju seizmickog proracuna imaju razlicite matrice krutosti... Tada bi se vrijeme proracuna vjerovatno prepolovilo pri cemu su oba proracuna nezavisna.
Da, ovo je potpuno tacno - kod proracuna konstrukcije sa razlicitim statickim i seizmickim modelom postoji realna mogucnost za implementaciju paralelnog proracuna. To je vec stavljeno u nas plan i uskoro dolazi na red.
Odgovori