U pitanju je celicni krov hale koji se predvidja da bude na 4 vode.Raspon hale je 29 m i glavni nosaci su resetkasti nosaci na razmaku od 6.30.Ovi glavni nosaci se oslanjaju na arm. betonske stubove.
Problem mi predstavlja tkz."grebenjaca" koja mora da se postavi jer je u pitanju krov na 4 vode( malo neobicno za hale).Duzina ovih grebenjaca je oko 15m.Ove grede se spajaju sa gornjim pojasom glavnog resetkastog nosaca.
Kad uzmem da su grebenjace kutijasti profil 200×200( da bi mi se slagalo sa ostalim profilima) ove grede mi naponski prolaze ali zbog izvijanja u vertikalnoj ravni ne prolaze( duzina izvijanja 15m)
Zato sam mislio da stavim za grebenjace resetkasti nosac duzine 15m koji bi lepo izgledao.Medjutim kada uradim modalnu analizu dobijem ogromna odstupanja amplitude u odnosu na prosecnu amplitudu cele konstrukcije.( to je ona poslednja kolona u mod.analizi). Ta odstupanja se iskljucivo odnose na donji pojas ove resetke, da kazem kolokvijalno donji pojas "landara".Ne znam kako da resim ovaj problem? Da li je neko imao slican problem?Pisite ako imate neke konstruktivne predloge.
Celicni krov hale na 4 vode
Re: Celicni krov hale na 4 vode
Ili ćete nekako "srediti" i "prilagoditi" taj model za potres da vam lokalne oscilacije ne uzimaju puno tonova tako da na kraju nakupite onih minimalnih 90% mase; ili ćete jednostavno ručno nanjeti masu na vrh AB stupa, koji je pretpostavljam konzolni, i ručno odrediti sile potresa za taj jednostavni model.
Primarni element za potres su vam ionako AB stupovi.
Kod takvih konstrukcija uvijek su problem ti lokalni oblici titranja, kojih se može nakupiti jako puno, a ne doprinose učešću mase. To je pogotovo izraženo kod rešetki kod kojih postoji mala krutost zglobno vezanih elemenata s koncentriranim masama u čvorovima, a takvih čvorova bude popriličan broj. I onda se nizaju ta landaranja.
Krovna konstrukcija nebi smjela biti značajnije pod utjecajem seizmičkih sila (pretpostavka zglobno položenog krova na vrhu konzolnih stupova). Izuzev eventualno baš tih grebenjača u kojima se zbog upiranja u stupove (imitacija dijafragme) javljaju tlačne sile pa može doći do izvijanja. Pa kao što sam već rekao, glavni elementi su vam stupovi+temelji.
Primarni element za potres su vam ionako AB stupovi.
Kod takvih konstrukcija uvijek su problem ti lokalni oblici titranja, kojih se može nakupiti jako puno, a ne doprinose učešću mase. To je pogotovo izraženo kod rešetki kod kojih postoji mala krutost zglobno vezanih elemenata s koncentriranim masama u čvorovima, a takvih čvorova bude popriličan broj. I onda se nizaju ta landaranja.
Krovna konstrukcija nebi smjela biti značajnije pod utjecajem seizmičkih sila (pretpostavka zglobno položenog krova na vrhu konzolnih stupova). Izuzev eventualno baš tih grebenjača u kojima se zbog upiranja u stupove (imitacija dijafragme) javljaju tlačne sile pa može doći do izvijanja. Pa kao što sam već rekao, glavni elementi su vam stupovi+temelji.
Re: Celicni krov hale na 4 vode
Problem ima više dimenzija. 
Za početak, potpuno sam uveren da za ovu konstrukciju nije merodavno seizmičko opterećenje već opterećenje vetrom. Ali, sad nebitno.
Ukoliko se u donjem pojasu rešetke javlja sila pritiska onda postoji realan problem od izvijanja i vi ste u obavezi da smanjite dužinu izvijanja. Pošto pretpostavljam da su po glavnim nosačima postavljene rožnjače a da su krovne ravni "utegnute" horizontalnim krovnim spregovima, onda se to rešava na taj način što se sa donjeg pojasa postavi kosnik koji se veže za rožnjaču. Na taj način vi ste "uhvatili" donji pojas u toj tački i povezali ga sa krutom krovnom dijafragmom. Za početak valja probati sa kosnikom koji polazi iz čvora koji je približno na polovini dužine štapa donjeg pojasa i povezati ga sa najbližom krovnom rožnjačom u krovnoj ravni (nagib kosnika odabrati da bude između 45 i 60 stepeni). Prilikom kontrole stabilnosti donjeg pojasa kao koeficijent izvijanja izvan ravni rešetke uneti 0.50. Ukoliko prolazi, rešili ste problem. Ako ne prolazi, onda idete na "hvatanje" donjeg pojasa u trećinama njegove dužine (to bi trebalo da bude dovoljno).
Kako imate 4 krovne ravni, za hvatanje donjih pojaseva grebenjačkih rešetki imaćete ukupno 8 (ako hvatate d.pojaseve u polovini dužine) ili 16 (ako vršite pridržanje u trećinama dužine d.pojasa) kosnika i sasvim lepu prostornu čeličnu krovnu konstrukciju.
Za početak, potpuno sam uveren da za ovu konstrukciju nije merodavno seizmičko opterećenje već opterećenje vetrom. Ali, sad nebitno.
Ukoliko se u donjem pojasu rešetke javlja sila pritiska onda postoji realan problem od izvijanja i vi ste u obavezi da smanjite dužinu izvijanja. Pošto pretpostavljam da su po glavnim nosačima postavljene rožnjače a da su krovne ravni "utegnute" horizontalnim krovnim spregovima, onda se to rešava na taj način što se sa donjeg pojasa postavi kosnik koji se veže za rožnjaču. Na taj način vi ste "uhvatili" donji pojas u toj tački i povezali ga sa krutom krovnom dijafragmom. Za početak valja probati sa kosnikom koji polazi iz čvora koji je približno na polovini dužine štapa donjeg pojasa i povezati ga sa najbližom krovnom rožnjačom u krovnoj ravni (nagib kosnika odabrati da bude između 45 i 60 stepeni). Prilikom kontrole stabilnosti donjeg pojasa kao koeficijent izvijanja izvan ravni rešetke uneti 0.50. Ukoliko prolazi, rešili ste problem. Ako ne prolazi, onda idete na "hvatanje" donjeg pojasa u trećinama njegove dužine (to bi trebalo da bude dovoljno).
Kako imate 4 krovne ravni, za hvatanje donjih pojaseva grebenjačkih rešetki imaćete ukupno 8 (ako hvatate d.pojaseve u polovini dužine) ili 16 (ako vršite pridržanje u trećinama dužine d.pojasa) kosnika i sasvim lepu prostornu čeličnu krovnu konstrukciju.
Re: Celicni krov hale na 4 vode
p.s. sad vidim da sam možda loše "prebrojao" kosnike, pretpostavio sam da vam se iz temena pružaj 4 rešetke ali postoji mogućnost da se radi o 2 međusobno ukrštene rešetke. Bilo kako bilo, poenta ostaje ista.