Modeliranje zidanog ziđa s vert serklažima

Odgovori
sergio
Postovi: 21
Pridružio se: Pet Feb 17, 2012 10:40 pm

Modeliranje zidanog ziđa s vert serklažima

Post od sergio »

Znam da je varijacija na ovu temu već raspravljana i o njoj bi se dalo još puno raspravljati ali .. . Ima li smisla modelirati zidano ziđe s vertikalnim serklažima, ili je bolje bez njih (zbog strane sigurnosti), a drugo pitanje ukoliko se modeliraju s vertikalnim serklažima onda bi bilo dobro staviti M1=0 na mjestu gdje se dodiruju vertikalni serklaž sa zidanim ziđem?
Molio bih za komentare.
sergio
Postovi: 21
Pridružio se: Pet Feb 17, 2012 10:40 pm

Re: Modeliranje zidanog ziđa s vert serklažima

Post od sergio »

I bar netko?
Rajko
Postovi: 139
Pridružio se: Ned Jan 31, 2010 8:59 pm

Re: Modeliranje zidanog ziđa s vert serklažima

Post od Rajko »

Tema zidanih zidova u svim softverskim programima je..koliko znam, veoma problematicna!!!..tako da je izgleda, svi izbjegavaju komentarisati.
kosta
Postovi: 14
Pridružio se: Sub Jan 13, 2018 2:51 pm

Re: Modeliranje zidanog ziđa s vert serklažima

Post od kosta »

Kao što je već ranije pisano, zidani zid je potpuno legitimno modelovati u Towerovom 3D modelu. Rezultati u ab pločama, gredama i temeljnoj konstrukciji su korektni i pouzdani. Treba naglasiti da govorimo o objektima čija je kompletna vertikalna konstrukcija zidana a ne ab skeletnim konstrukcijama gde se inače zidani zidovi tretiraju kao linijsko opterećenje i balast. Prilikom unosa ulaznih podatka za zid potrebno je baratati sa karakteristikama upravo zidanog zida (zavisno od toga da li se radi o opekarskim blokovima, betonskim blokovima, punoj opeki itd, različite su u vrednsoti zapreminske težine, modula elastičnosti itd.).
Moje iskustvo je da pri modelovanju zidanog ziđa nije uputno uvoditi vertikalne ab serklaže u model pošto će vertikalni ab elementi na sebe navlačiti nesrazmerno veće uticaje u odnosu na zidani zid, čija je krutost manja, a time se rezultati komplikuju i, po meni, nisu na strani sigurnosti.
Što se tiče proračuna na horizontalne, mahom seizmičke, uticaje, stvar je kompleksnija i tu Tower nije u stanju da ponudi dobre rezultate koji bi bilo iskoristivi za kontrolu glavnih napona zatezanja u zidovima.
U tom slučaju, dokaz seizmičke otpornosti zidanih zidova mora da se odradi "na ruke".
Međutim, i tu nam Tower može bar malo pomoći: iz prostornog modela možemo izvući vrednosti inercionih masa na svakom od nivoa pa kad već ostatak posla moramo raditi "na ruke", bar možemo iskoristiti ove vrednosti kao ulazni podatak.

Razume se, varijacija na temu je ako objekat jeste zidani u svojoj suštini ali je tako koncipiran (bog zvani arhitekta vs popustiljivi ili dobro raspoložen konstrukter :D ) da je površina zidanih zidova nedovoljna da bezbedno pokupi seizmičke sile (u prevodu, glavni naponi zatezanja su veći od dopuštenih - primetiti da uglavnom govorim o MESO jer je jednostavnije za objasniti mada princip važi i za proračun po EN). U tom slučaju imamo problem koji sam kroz praksu rešavao izvesnim improvizacijama i tu dolazimo do ovih vertikalnih serklaža koji su nam sad najednom potrebni da (pokušaju da) spasu stvar. Naime, prepravi se postojeći 3d model/napravi novi (na kom smo vršili proračune za vertikalna opterećenja) tako da se iz nošenja isključe zidani zidovi, vertikalni serklaži se proglase stubovima a postojećim gredama se pridruže horizontalni i kosi serklaži i nadvoji kao gredni ramovski elementi. Na taj način dobili smo prostorni skeletni model (ploče+gredni elementi) na koji nanesemo inercijalne sile i tako računamo model na horizontalna dejstva. Razume se da se sa ovog modela usvaja i ugrađuje potrebna količina armature vertikalnih, horizontalnih i kosih serklaža i eventualno koriguje armatura u postojećim grednim elementima koje smo prethodno sračunali na vertikalna opterećenja.
Striktno gledano, sva seizmička opterećenja smo predali ab elementima konstrukcije ali je dosta veliko pitanje da li smo zadovoljili samo formu i umirili sopstvenu savest (zbog popustiljivosti prema arhitektima) ili to stvarno može tako da radi. O tome ne bih sad da dodatno široko obrazlažem u ionako dugačkom postu tek kao napomena: da bi ovaj sistem proradio, u suštini je, pri seizmičkim dejstvima, neophodno da se zidani zidovi prethodno polome što baš i nije neko najsrećnije rešenje. Srećom, sva je prilika da će zidani zidovi i vertikalni serklaži ostvariti sadesjstvo i da bi tako sračunata seizmička otpornosto trebalo da bude zadovoljavajuća.
I na kraju, u ovakvim slučajevima, ja rađe biram da se deo zidanih zidova izbetonira i da se kompletni seizmički uticaji predaju ovako obrazovanim ab platnima.
Odgovori