Reakcije oslonaca

Odgovori
DaniloS
Postovi: 110
Pridružio se: Uto Jul 08, 2008 2:34 pm
Lokacija: Sarajevo

Reakcije oslonaca

Post od DaniloS »

Poštovani,
postoji jedna vrsta problema koja je iskusnim korisnicima vjerovatno dobro poznata. Naime, kada očitavamo normalne sile u zidovima u nivou neke tavanice (tražimo silu u zidu iznad posmatrane tavanice-opcijom "uticaji u indirektnim elementima"), zbog kontrole duktilnosti recimo, zgodno je da na osnovi vidimo sve te uticaje (N sile) koje provjeravamo za svaki zid ponaosob. Kada to radimo sa spomenutom komadnom, na osnovi će biti ispisane vrijednosti koje se odnose na prvi (gledano po visini zida) konačni element zida-onaj koji je zajednički sa ravni od ploče. Međutim, kada taj uticaj provjerimo opcijom reduktor ili presjek Ns, vidićemo da on po visini presjeka relativno značajno osciluje (u konkretnom primjeru u prilogu za 25%). Ostaje nam, ili da budemo konzervativni pa računamo sa ekstremnom vrijednošću, ili da na neki način dođemo do prosječne vrijednosti sile u stubu. Za ovo drugo, nisam upoznat da ima neki alat koji će to riješiti brzo (dekonponujem model opcijom ekport tako što sve ispod posmatranog nivoa zamjenim linijskim osloncima i onda idem u potragu za reakcijom linijskog oslonca koji će predstavljati sav teret iznad).
Ovo je takođe vrlo bitna stavka i kada je dimenzionisanje zeizmičkih zidova u pitanju gdje će od položaja presjeka koji zadamo, mnogo zavisiti rezultati. Imate li neki savjet u vezi sa prevazilaženjem ovog problema i da li u narednim verzijama da očekujemo neka poboljšanja po ovom pitanju?

https://ibb.co/0j16ZNZ

Srdačan pozdrav
b.milan
Site Admin
Postovi: 2141
Pridružio se: Čet Jun 01, 2006 5:53 pm
Lokacija: Beograd
Kontakt:

Re: Reakcije oslonaca

Post od b.milan »

"Problem" na koji ukazujete potiče od usrednjavanja uticaja u površinskim elementima.
U jedan čvor sustiče se više konačnih elemenata. Iako je deformacija tog čvora jedinstvena, sile u svakom od konačnih elemenat akoje se stiču u tom jednom čvoru su različite jer se sile u svakom elementu stračunavaju na osnovu deformacijskog stanja celog elementa.
Kako bi se dobila jedinstvena vrednost uticaja u jednom čvoru, program izvodi operaciju usrednjavanja uticaja.
Podrazumevano stanje je da se vrednost uticaja u jednom čvoru ploče/zida dobija kao usrednjena vrednost uticaja iz svih konačnih elemenata koji se stiču u tom čvoru (naravno, nije prosta aritmetička sredina, svaki konačni element ima svoj težinski faktor)
Ovime se dobijaju kontinualni uticaji, glatke izolinije i uravnotežene sile.

Međutim, na mestima gde stvarno treba da postoji diskontinuitet, odnosno skok u uticajima, usrednjavanje po podrazumevanom obrascu ne vrši posao.
U tom slučaju biće potrebno da se programu saopšti gde ne želite da program radi usrednjavanje, odnosno da mu kažete na koji način usrednjavanje treba da se vrši.

Na na zidu, na mestu gde se spajaju zid i tavanica, postavite fiktivan granični uslov.
Fiktivan granični uslov je granični uslov kod kojeg ni jedan uticaj nije oslobođen.
To će sprečiti uprosečavanje uticaja u zidu između elemenata iznad i ispod ploče.
RADIMPEX SOFTWARE TEAM
DaniloS
Postovi: 110
Pridružio se: Uto Jul 08, 2008 2:34 pm
Lokacija: Sarajevo

Re: Reakcije oslonaca

Post od DaniloS »

Veliko hvala na odgovoru.

Znam za fiktivni zglob i njegovu sposobnost da napravi tok dijagrama u zidovima sa "skokom". Nije mi palo na pamet da mogu i ovdje da ga primjenim. Naravno da sam odmah provjerio i rezulteti su na slici:

https://ibb.co/DM00Fwj

sa fiktivnim zglobom (gore)
bez fiktivnog zgloba (dole)
reakcija oslonca (pored)

Vrijednosti sa dijagrama na kontaktu zida i ploče se ispisuju i kod prikaza u osnovi - uticaji u indirektnim elementima. Vrijednosti su sasvim zadovoljavajuće.

Srdačan pozdrav.
DaniloS
Postovi: 110
Pridružio se: Uto Jul 08, 2008 2:34 pm
Lokacija: Sarajevo

Re: Reakcije oslonaca

Post od DaniloS »

Poštovani,

da ne bih otvarao novu temu, postaviću pitanje ovdje.
Da li je moguće natjerati površinske elemente da se na izvjesnim spojevima sa drugim elementima ponašaju zglobno ali upravno na ravan elementa. Recimo kada smo u situaciji da neki malo veći stub modeliramo površinskim elementima i istovremeno da mu kažemo da se ponaša kao pendel stub. U uputstvu stoji da se granični uslovi mogu položiti linijski po površinskom elementu te da se svi momenti mogu oslobiditi. Međutim kada to isprobamo na konkretnom primjeru, nije baš tako, što sam pokušao da ilustrujem slikom ispod:

https://ibb.co/B6W8jw0

na slici primjećujemo da se i nakon oslobađanja svih momenata (prema uputstvu-M2 bi bio onaj koji bi nas spasio), i na stubu i na gredi pojavljuju momenti na mjestu čvora skoro isti kao i kada nemamo zglob. Da li je moguće nešto učiniti kako bi dobili moment M3=0 (lokalna osa reduktora) na mjestu čvora?

Pitanje namjenjeno prvenstveno za Radimpex, a ako neko od kolega zna odgovor, može da pomogne takođe.

Zahvaljujem na odgovoru,

Srdačan pozdrav
DaniloS
Postovi: 110
Pridružio se: Uto Jul 08, 2008 2:34 pm
Lokacija: Sarajevo

Re: Reakcije oslonaca

Post od DaniloS »

Malo bih dodatno pojasnio i prikazao pitanje sa narednom slikom:

https://ibb.co/s9qVQH0

Dakle, da li je moguće površinskom elementu (s obzirom na prirodu MKE) zadati konturne uslove takve da se ponaša kao pendel stub. Čak i kada oslobodimo uticaje preko možioca (savijanje upravno na ravan), zid ponovo prihvata momente. Zar ne bi množioci trebali da odrade ovaj posao i da na kraju imamo zglob tamo gdje smo ga zadali?
NBM
Postovi: 284
Pridružio se: Sre Jun 07, 2006 7:11 am

Re: Reakcije oslonaca

Post od NBM »

Za pendel stub zadati konturni uslovi M1=M2=M3=0 su nedovoljni.
Potrebno je na krajevima pendel stuba pored vec zadatih jos zadati i T1=T2=0.
I tada se dobijaju bolji/priblizniji uticaji - ali i dalje postoji manji M3 u pendel stubu.

Sto se tice mnozioca on u konkretnom ravanskom sistemu nema nikakvog uticaja u ravni rama...
DaniloS
Postovi: 110
Pridružio se: Uto Jul 08, 2008 2:34 pm
Lokacija: Sarajevo

Re: Reakcije oslonaca

Post od DaniloS »

Hvala Vam velika na odgovoru. Jasno i da T sile utiču. Zanio sam se s nadom da će M(1,2,3)=0 odraditi posao jer sam tako doživljavao tu komandu. Očigledno da nije dovoljno.
Pokušavam tim zidovima (na granici su zid/stub) da zadam pendel ponašanje kako bi mi seizmiku primala samo okolna veća platna. A modeliranje površinskim elementom je zgodno zbog realnijeg ponašanja ploče (zidovi/stubovi su 25x140, 30x140), pa pokušavam to sve u jednom modelu da imam. Očigledno da ću morati imati poseban seizmički model sa tim zidovimamodeliranim linijski gdje mogu ugodno da zadam momente na krajevima.

Hvala još jednom,
Srdačan pozdrav.
Odgovori