Okvirne konstrukcije

staticar1
Postovi: 97
Pridružio se: Pet Okt 31, 2008 7:29 pm

Post od staticar1 »

Milenko wrote:Istog sam razmišljanja..mislim da je ovo jedino rešenje.
Hvala vam..
Zaista me zanima da li ćete preko faza građena dobiti
korektno rješenje :?

Javite nam rezultate :?:

Pozdrav
NBM
Postovi: 284
Pridružio se: Sre Jun 07, 2006 7:11 am

Post od NBM »

staticar1 wrote: Što se tiče ove rečenice gore, ona ne mora biti uvijek tačna.
Korisnik može prema ovome nacrtati konstrukciju u jednom modelu,
pa onda napraviti listu slučajeva opterećenja od temelja pa naviše
i dobiti ispravan rezultat.

Vjerovatno ste mislili na to da način izvođenja ne odgovara proračunskom
modelu.

Može naravno, ako imam statički "čistu" konstrukciju. Ali ako ima
zidane zidove, ne može nikako ovo dobiti ispravno.

Pozdrav
Ako se govori o faznom gradjenju tada je suvisno napominjati da se pored apliciranja opterecenja radi i o razlicitim statickim sistemima kroz koje objekat prolazi. Deformacije se i desavaju na razlicitim statickim sistemima za razliku od uobicajenog nacina modeliranja.
Moze se reci da se ovim nacinom uvodi u razmatranje istorija opterecenja sa fazama stat. sistema kroz koji objekta prolazi.

Shvatio sam da ne pricamo o zidanim konstrukcijama.
Ne vidim slucaj da u AB konstrukciji bilo kog tipa zidarija moze da zasmeta.

Faze gradnje daju 100% rezultat ako je deformabilnost i aksijalna krutost vertikalnih elemenata ujednacena. U igri je i spratnost modela. Za manje spratnosti cesto i nema ovih efekata (+M3) u osloncima.
U ovom slucaju, razlicitih aksijalnih krutosti, faze gradnje vrlo vjerovatno nece dati ocekivane momente (-M3). Ne vidim problem da se takvi rezultati (sa usvojenim efektivnim krutostima) prihvate kao validni mada bih se ipak trudio da eleminisem ovaj efekat konturnim uslovima ukoliko oni ne cine prepreku globalnom modelu.
staticar1
Postovi: 97
Pridružio se: Pet Okt 31, 2008 7:29 pm

Post od staticar1 »

Shvatio sam da ne pricamo o zidanim konstrukcijama.
Ne vidim slucaj da u AB konstrukciji bilo kog tipa zidarija moze da zasmeta.
Ovo sto ste napisali je daleko od istine.

U svakoj AB konstukciji nosivi zidani zidovi smetaju i
proračun softverom čine nemogućim.

Da je Bogdo to lako riješiti sa fazama gradnje...ali nije. Ne zelim sada
ulaziti u rasprave, ali bilo bi možda korisno da nam objasnite kako Vi
tretirate nosive zidane zidove koji su sastavni skoro svake AB
konstrukcije?
NBM
Postovi: 284
Pridružio se: Sre Jun 07, 2006 7:11 am

Post od NBM »

staticar1 wrote: U svakoj AB konstukciji nosivi zidani zidovi smetaju i
proračun softverom čine nemogućim.
AB konstrukcije i nosivi zidani zidovi ne idu ruku pod ruku.
Dok to ne rascistite nemamo o cemu da polemisemo htjeli vi to ili ne.
Grijesite u fundamentu pa necu pominjati istinu.

Samim tim ja vam ne mogu dati savjet... i pored dobre namjere.
staticar1
Postovi: 97
Pridružio se: Pet Okt 31, 2008 7:29 pm

Post od staticar1 »

NBM wrote:
staticar1 wrote: U svakoj AB konstukciji nosivi zidani zidovi smetaju i
proračun softverom čine nemogućim.
AB konstrukcije i nosivi zidani zidovi ne idu ruku pod ruku.
Dok to ne rascistite nemamo o cemu da polemisemo htjeli vi to ili ne.
Grijesite u fundamentu pa necu pominjati istinu.

Samim tim ja vam ne mogu dati savjet... i pored dobre namjere.
Jasno je meni na šta Vi mislite kad govorite o AB konstrukcijama, ali
iz moje prakse sam primjetio da skoro svi korisnici prave pogrešne
modele ako se igdje pojavi zidani zid.

Ja još iskreno nisam vidio konstrukciju AB ili ne, gdje ga nema. Nema
veze jel on nosivi ili ne, on jednostavno existira ili kao takav ili kao
pregradni.
Problem je sto ako se on ne modelira, mi ne mozemo dobiti nikada
reakcije sa gornjih etaža koje on preuzima. Naravno ima raznih pristupa
jedan od njih može biti kompletno izbacivanje svega što nije ab pa onda
tretirati konstrukciju... Medjutim, onda ostajemo u dilemi koje opterećenje
će se prenijeti na donje spratove ikada u toku eksploatacije.

Ne ulazim u ovu raspravu sa željom da se svađamo, nego da razmijenimo
iskustva. Istina ne bavim se statikom u zadnje vrijeme, ali korisno je to
znati.

Pozdrav
NBM
Postovi: 284
Pridružio se: Sre Jun 07, 2006 7:11 am

Post od NBM »

AB konstrukcije se znacajno razlikuju od zidanih konstrukcija sa nosivim zidanim zidovima. Prvenstveno po pitanju duktilnosti (zidane su po pravilu krte i manje duktilne) sto je od sustinskog znacaju u slucaju konstrukcija u seizmicki aktivnim podrucjima. Tako se u nekim pravilnicima zabranjuje egzistencija nosivih zidova u AB konstrukcijama. U principu nikada ne treba kombinovati ova dva sistema.

Zidarije u AB konstrukcijama moze biti, ali ne u funkciji nosivih zidova koje vi potencirate. Pregradne ili fasadne zidovi ne treba raditi od nosivih giter blokova (bacanje para jer im to nije primarna funkcija) a iako se primjene tada nacin izvodjenja zidova u AB konstrukciji ne bi smio da dozvoli da ovi prorade sa nosivom funkcijom. Iako je npr. giter blok koristen kod zida (u AB konstrukciji) to ne znaci da on ima nosivu ulogu jer se ne smije izvoditi na klasican nacin izvodjenja zidanih konstrukcija. Ne pamtim projekat AB konstrukcije kod koje u tehnickom opisu ovo nije strogo naglaseno. Sta se radi u izvodjenju/praksi to je druga stvar i to me ne tangira jer nisam na tom frontu.

Ako neko koristi giter blok u AB konstrukciji i isti izvodi na nacin kako se izvode zidane konstrukcije cini veliki faul koji ne bi smio proci korektnu reviziju/nadzor/prijem.

Sto se tice transfera gravitacionog opterecenja znam o cemu mislite ali nacin izvodjenja ne bi smio da dozvoli da dodje do znacajnijeg prenosa opterecenja preko zidova (AB se izvede prije zidarije a ista ne bi smijela u bitnijem da posluzi kao oslonac greda/opterecenja iznad). Vi ste posli od nosivog zida i sa njim kod transfera u AB konstrukciji dosli u velike probleme koji u sustini ne postoje ili se mogu zanemariti. Zanemarili ste da je kljucna stvar kako se zid izvodi i da se ne smije dozvoliti da u AB konstrukciji ima nosivu ulogu.

Jedino gdje bi mogli da polemisemo je uticaj zidarije (nenosive ispune i fasadnih zidova) na odgovor AB konstrukcije prilikom seizmickog dejstva.

Daleko smo od svadje i tome nema ovdje mjesta. Ovdje smo prevashodno u cilju razmjene iskustava/saznanja...
Milenko
Postovi: 33
Pridružio se: Čet Nov 06, 2008 9:48 am
Lokacija: Novi Sad

Post od Milenko »

Kako sam se po prvi put susreo sa ''faznom gradnjom'',ne znam da li sam nešto propustio u modelu?

http://depositfiles.com/files/8i01vwi52
NBM
Postovi: 284
Pridružio se: Sre Jun 07, 2006 7:11 am

Post od NBM »

Trebalo bi da je u redu.
Cini se da je neopravdano velik broj faza (16) a time i duze vrijeme proracuna (00:02:48 naspram 00:00:48 kod prvog bez faza).

Mislim da su suvisne faze izvodjenja samo stubova/zidova i one su mogle uci sa tavanicama. Mozda se mogao broj faza gradnje svesti na samo 6 max 7.

Kakvi su rezultati?
Milenko
Postovi: 33
Pridružio se: Čet Nov 06, 2008 9:48 am
Lokacija: Novi Sad

Post od Milenko »

Po meni,rezultati su bolji,ali opet nezadovoljavajući.
Kako se ''izgradi'' sprat,uticaji su dobri,medutim nadovezivanjem viših etaža, sukcesivno dolazi do
opadanja negativnog momenta nad stubovima koji postepeno prelazi u donju zonu cvora.
Vjerovatno,usljed težine viših etaža dolazi do aksijalnih dilatacija stuba a samim tim i do dodatnih uticaja.
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
NBM
Postovi: 284
Pridružio se: Sre Jun 07, 2006 7:11 am

Post od NBM »

Ako podjete od ubjedjenja da vam rezultati moraju nad osloncima biti (-M3) ondje je jasno zasto niste zadovoljni.
Rezultati su vjerovatno realni ali neobicni za uobicajeni nacin razmisljanja i ocekivanja.

Cudi me da niste uporedili sa prvobitnim modelom jer na nekim mjestima su razlike znacajne u odnosu na prvobitni model.
Uocio sam na nekim gredama mnogo bolje rezultate ali kako nemam vremena tesko mogu da sudim sveukupno o cijelom modelu.
DaniloS
Postovi: 110
Pridružio se: Uto Jul 08, 2008 2:34 pm
Lokacija: Sarajevo

Post od DaniloS »

Šta se dešava sa uticajima u ramu H4-jedna se greda ponaša kao da stub ispod nje ne postoji-da li se to promjenilo faznom gradnjom?
ezoranm
Postovi: 82
Pridružio se: Sre Jan 09, 2008 9:23 am
Lokacija: Uzice

Post od ezoranm »

Modeliranja sa fazama građenja mogu dati nekakve rezultate za gravitaciona opterecenja. Kako kombinovati te uticaje sa seizmikom
Milenko
Postovi: 33
Pridružio se: Čet Nov 06, 2008 9:48 am
Lokacija: Novi Sad

Post od Milenko »

Šta se dešava sa uticajima u ramu H4-jedna se greda ponaša kao da stub ispod nje ne postoji-da li se to promjenilo faznom gradnjom?
Evo rama H_4
Slika

Promjene su beznačajne :roll:
Milenko
Postovi: 33
Pridružio se: Čet Nov 06, 2008 9:48 am
Lokacija: Novi Sad

Post od Milenko »

Cini se da je neopravdano velik broj faza (16) a time i duze vrijeme proracuna
U pravu ste,nepotreban je ovoliki broj,može se svesti na manji broj faza,rezultat je isti.
Ako podjete od ubjedjenja da vam rezultati moraju nad osloncima biti (-M3) ondje je jasno zasto niste zadovoljni.
Rezultati su vjerovatno realni ali neobicni za uobicajeni nacin razmisljanja i ocekivanja.
Da,moja očekivanja i jesu bila da usljed gravitacionog opterećenja dobijem negativne momente nad osloncima,zato sam i tražio savjet (mišljenje) iskusnijih.
Cudi me da niste uporedili sa prvobitnim modelom jer na nekim mjestima su razlike znacajne u odnosu na prvobitni model.
Naravno da sam uporedio,postavio sam prvi okvir sa platnima kako bi i pokazao da je na tom okviru i došlo do značajnije promjene.Međutim,na pojedinim okvirima rezultati su beznačajno različiti.
Kako kombinovati te uticaje sa seizmikom
Dobro pitanje. ''Ručno'' nanijeti seizmička dejstva pa napraviti mjerodavne kombinacije ili ?? (za ovo,čini mi se,ima dosta posla)
staticar1
Postovi: 97
Pridružio se: Pet Okt 31, 2008 7:29 pm

Post od staticar1 »

Milenko wrote:
Cini se da je neopravdano velik broj faza (16) a time i duze vrijeme proracuna
U pravu ste,nepotreban je ovoliki broj,može se svesti na manji broj faza,rezultat je isti.
Ako podjete od ubjedjenja da vam rezultati moraju nad osloncima biti (-M3) ondje je jasno zasto niste zadovoljni.
Rezultati su vjerovatno realni ali neobicni za uobicajeni nacin razmisljanja i ocekivanja.
Da,moja očekivanja i jesu bila da usljed gravitacionog opterećenja dobijem negativne momente nad osloncima,zato sam i tražio savjet (mišljenje) iskusnijih.
Cudi me da niste uporedili sa prvobitnim modelom jer na nekim mjestima su razlike znacajne u odnosu na prvobitni model.
Naravno da sam uporedio,postavio sam prvi okvir sa platnima kako bi i pokazao da je na tom okviru i došlo do značajnije promjene.Međutim,na pojedinim okvirima rezultati su beznačajno različiti.
Kako kombinovati te uticaje sa seizmikom
Dobro pitanje. ''Ručno'' nanijeti seizmička dejstva pa napraviti mjerodavne kombinacije ili ?? (za ovo,čini mi se,ima dosta posla)
Bez obzira šta očekivali od rezultata ili ne, jedini ispravan način jeste
da krenete od krajnjeg sprata i računate dio po dio na 2d modelima.
Na mjestima stubova stavite tačkaste oslonce, a na mjestima zidova
linijske. Dobivene reakcije nanesete na donji sprat kao opterećenje
sa gornjeg. Ovo napravite samo za sopstvenu težinu konstrukcije.
Ako Vam se rezultati "poklope" sa nekom tolerancijom, onda možete
dati model uzeti kao ispravan.

Tako bih ja uradio.

Pozdrav
Odgovori