Molim pomoć pri određivanju duljine izvijanja!
Dakle u pitanju je okvir hale, stupovi zglobno oslonjeni, greda upeto vezana s stupovima. Zanima me kako odredit duljine izvijanja stupa. Skužio sam proceduru prema uputstvima. Dakle imam jedan stalan slučakj opterecenja i napravim slučaj opterećenja kojeg će mi Tower faktorizirati s faktorom „delta“ dokle ne dodje do kritičnog opterećenja iz kojeg se onda prema Euleru može izvuć duljina izvijanja, štoviše i sam ju izračuna.
Međutim zanima me gdje postavit opterećenje koje će mi Tower povećavat? Jer ako postavim recimo linijsko opterećenje po gredi dobivam za rezultat drugu duljinu izvijanja nego dda recimo postavim jednu koncentriranu silu iznad stupa čija duljina izvijanja me zanima.
Molim pomoć oko postavljanja opterećenja i određivanjanje duljine izvijanja?
Puno Vam hvala!
Duljina izvijanja
Problem određivanja dužine izvijanja je mnogo težak i neodređen problem. Dužina izvijanja se koristi da bi se u postupcima dimenzionisanja modifikovali utiticaji dobijeni po teoriji I reda i time dobila aproksimacija uticaja koji bi se dobili proračunom po teoriji II reda.
Proračun stabilnosti koji postoji u programu Tower, u principu nije od velike pomoći za određivanje dužine izvijanja.
Iako ovaj proračun daje kao rezultat dužine izvijanja, taj podatak nema baš neku upotrebnu vrednost kao ulazni podatak u postupcima dimenzionisanja.
Neke ideje o primeni proračuna stabilnosti možete pročitati u sledećem tekstu: http://www.radimpex.co.yu/forum/viewtopic.php?t=7
Glavni problem koji se javlja je taj što je u stvarnosti, dužina izvijanja zavisna od šeme opterećenjea (praktično, za svaki slučaj opterećenja dužina izvijanja je različita) tako da bi teoretski, trebalo izvršiti proračun stabilnosti za svaku kombinaciju opterećenja, ubeležiti dužine izvijanja za svaki štap, i onda izvršiti dimenzionisanje za svaku kombinaciju posebno.
Naravno, ovo se ne radi - radi se jedan od dva postupka:
1. model se proračunava po teoriji I reda a dužine izvijanja se "iskustveno" određuju i unose postupak dimenzionisanja
2. model se proračuna po teoriji II reda a u postupcima dimenzionisanja onda ne treba razmišljati o izvijanju (štapa kao celine).
Proračun stabilnosti koji postoji u programu Tower, u principu nije od velike pomoći za određivanje dužine izvijanja.
Iako ovaj proračun daje kao rezultat dužine izvijanja, taj podatak nema baš neku upotrebnu vrednost kao ulazni podatak u postupcima dimenzionisanja.
Neke ideje o primeni proračuna stabilnosti možete pročitati u sledećem tekstu: http://www.radimpex.co.yu/forum/viewtopic.php?t=7
Glavni problem koji se javlja je taj što je u stvarnosti, dužina izvijanja zavisna od šeme opterećenjea (praktično, za svaki slučaj opterećenja dužina izvijanja je različita) tako da bi teoretski, trebalo izvršiti proračun stabilnosti za svaku kombinaciju opterećenja, ubeležiti dužine izvijanja za svaki štap, i onda izvršiti dimenzionisanje za svaku kombinaciju posebno.
Naravno, ovo se ne radi - radi se jedan od dva postupka:
1. model se proračunava po teoriji I reda a dužine izvijanja se "iskustveno" određuju i unose postupak dimenzionisanja
2. model se proračuna po teoriji II reda a u postupcima dimenzionisanja onda ne treba razmišljati o izvijanju (štapa kao celine).
Astrodome wrote:... nek mi neko objasni ovo:
Menjano je samo koeficijent izvijanja.
Radi se o istom stubu u prostornom oviru prvog sprata sestospratnice. Nije svejedno koju armaturu staviti u stub. Nek neko objasni ovu pojavu!
Na prvi pogled ovo izgleda kao greska u programu, ali ...
Iz onoga sto se vidi sa slike, vidi se da se radi o pritisnutom pravougaonom stubu, izlozenom znacajnom kosom savijanju. Takodje, vidi se da ste ovako nesimetricno napregnut stub izabrali da armirate istom kolicinom armature u oba pravca (u programu - nacin armiranja proizvoljno 4x0.25). To jeste uobicajen nacin armiranja za stubove - ali samo kada su stubovi pretezno centricno optereceni. U ovom vasem slucaju, kada normalna sila doseze samo oko 35% nosivosti betona na pritisak a momenti savijanja su znacajni - izborom obostrano simetricnog armiranja izabrali ste neoptimalno koriscenje armature. Program je, proracunavajuci i proveravajuci armaturu, za taj konkretan slucaj proracunao da je potrebno 4 x 24cm2, jer je morao da ispostuje uslov da su sve armature jednake.
Trebali ste da izaberete (zbog velikog broja kombinacija, zbog geometrije preseka) drugaciji nacin armiranja - oba pravca simetricno - tada bi ste sigurno dobili optimalnu kolicinu armature - manju i od 4 x 11 cm.
Dodatnu nepovoljnost u svemu ovome daje i variranje parcijalnih koeficijenata sigurnosti - specijalitet PBAB87 propisa.
Zakljucak je - armatura 4 x 11 je dovoljna, 4 x 24 je dovoljna ali neoptimalna zbog forsiranja nacina rasporedjivanja. Optimalnija armatura bi se dobila tako sto bi se programu omogucilo vise slobode u rasporedjivanju.
Nakon dodatnih konsultacija, ipak se doslo do zakljucka da stvarno nesto nije u redu, i da ni u kojem slucaju ne bi trebalo da se dobije tolika razlika pri toliko malom variranju ulaznih podataka (duzine izvijanja).
Naknadnim proverama je utvrdjeno da su rezultati od 4 x ~11 cm2 realni i ispravni a da je rezultat od 4 x ~24cm2 posledica neke anomalije u programu. Ovo cemo detaljno istraziti.
Ovim putem se javno izvinjavam Astrodome-u zbog mog preuranjenog, neosnovanog i pretezno netacnog odgovora.
Naknadnim proverama je utvrdjeno da su rezultati od 4 x ~11 cm2 realni i ispravni a da je rezultat od 4 x ~24cm2 posledica neke anomalije u programu. Ovo cemo detaljno istraziti.
Ovim putem se javno izvinjavam Astrodome-u zbog mog preuranjenog, neosnovanog i pretezno netacnog odgovora.
Ispričavam se, u drugom primjeru primjećujem i promjenjenu kombinacije opterećenja.b.milan wrote:Nakon dodatnih konsultacija, ipak se doslo do zakljucka da stvarno nesto nije u redu, i da ni u kojem slucaju ne bi trebalo da se dobije tolika razlika pri toliko malom variranju ulaznih podataka (duzine izvijanja).
Naknadnim proverama je utvrdjeno da su rezultati od 4 x ~11 cm2 realni i ispravni a da je rezultat od 4 x ~24cm2 posledica neke anomalije u programu. Ovo cemo detaljno istraziti.
Ovim putem se javno izvinjavam Astrodome-u zbog mog preuranjenog, neosnovanog i pretezno netacnog odgovora.
Koji je razlog?
Lep pozdrav
Vranješ
-
thenightrider
- Postovi: 161
- Pridružio se: Pet Avg 25, 2006 4:39 pm
- Lokacija: HRVATSKA
Po duljinama izvijanja uz svaki od navedenih presjeka nije bas vidljivo da je mijenjan koef. izvijanja za pojedine osi presjeka kako kolega napominje. Ocigledno je da je za presjek u sredini doslo do promjene kombinacije opterecenja, ali, onako odokativno po mojoj procjeni za slučaj opterećenja u sredini ne bi smjelo biti značajnijih promjena u površini armature od susjednih presjeka, mozda eventualno nekih +/- 10% (prije +) ako bi se radilo po istom principu proračuna. Istina je da se odabirom opcije proizvoljno armiranje stvarno mogu dobiti nerealno velike površine armature (to nije problem od jucer). Pitanje je po kojoj logici program racuna takvu ukupnu armaturu iz koje onda preko unijetih koeficijenata udjela pojedine racuna potrebnu povrsinu iste.
Mozda je rjesenje problema slijedece (savijanje):
Mozda program po defaultu za proizvoljno armiranje kod proracuna ukupne armature zbraja sve potrebne armature od A1-A4 (cak mozda vlacnu armaturu i tlacnu armaturu za svaku od pozicija armature u presjeku za jedan smjer momenta savijanja suprotnog predznaka), iako bi ukupna potrebna armatura za jedan smjer djelovanja momenta savijanja suprotnih predznaka zapravo trebala biti jednaka zbroju većih površina armature (ili tlačne ili vlačne) ako se već tlačna uzima u obzir. Prilikom odabira ovog nacina armiranja treba biti jako oprezan, pogotovo kada se radi o dominantnom savijanju samo u jednom smjeru jer bi se lako moglo desiti da se dio armature ugradi u drugi smjer u kojem ista nije potrebna a da se zakine dominantniji smjer savijanja?!!!
Mozda je rjesenje problema slijedece (savijanje):
Mozda program po defaultu za proizvoljno armiranje kod proracuna ukupne armature zbraja sve potrebne armature od A1-A4 (cak mozda vlacnu armaturu i tlacnu armaturu za svaku od pozicija armature u presjeku za jedan smjer momenta savijanja suprotnog predznaka), iako bi ukupna potrebna armatura za jedan smjer djelovanja momenta savijanja suprotnih predznaka zapravo trebala biti jednaka zbroju većih površina armature (ili tlačne ili vlačne) ako se već tlačna uzima u obzir. Prilikom odabira ovog nacina armiranja treba biti jako oprezan, pogotovo kada se radi o dominantnom savijanju samo u jednom smjeru jer bi se lako moglo desiti da se dio armature ugradi u drugi smjer u kojem ista nije potrebna a da se zakine dominantniji smjer savijanja?!!!
Greska iz primera, rekao bih, nije nikako povezana sa duzinom izvijanja, vec sa proracunom poprecnog preseka.
Isti uticaji iz "crvenog primera" uneti u kalkulator preseka ("proracun preseka") daju nesto ispod 11cm2 po strani. Interesantno je da je rezultat po dilatacijama OK.
Nacelno, moguce je da dve kombinacije opterecenja daju bliske kolicine armature u meri u kojoj mala promena ucini "onu drugu" merodavnom.
Ipak, ovde to nije slucaj. Po kolicinama armature dobijenim koriscenjem kalkulatora preseka moze se zakljuciti da ni kombinacija opterecenja nije dobro odredjena u "crvenom primeru".
Valjalo bi istraziti.
.
Isti uticaji iz "crvenog primera" uneti u kalkulator preseka ("proracun preseka") daju nesto ispod 11cm2 po strani. Interesantno je da je rezultat po dilatacijama OK.
Nacelno, moguce je da dve kombinacije opterecenja daju bliske kolicine armature u meri u kojoj mala promena ucini "onu drugu" merodavnom.
Ipak, ovde to nije slucaj. Po kolicinama armature dobijenim koriscenjem kalkulatora preseka moze se zakljuciti da ni kombinacija opterecenja nije dobro odredjena u "crvenom primeru".
Valjalo bi istraziti.
.
Vjerujem da smo sa ovim problemom svi pomalo opterećeni.Astrodome wrote:Samo da napomenemo da je u istom modelu variran koeficijent duzine izvijanja oko ose 3. Merodavni ultimativni uticaji usvojeni su od strane programa automatski za definisane vrste uticaja koji nisu menjani ni u jednom slucaju koji je prikazano.
Kolega Astrodome, ako vam nije odviše teško , "šutirajte" program i još jednom ga instalirajte..
Internet niti slučajno nemojte imati otvorenim dok radite s TOWER-om.
Ponovite proračun.
Lep pozdrav
Vranješ
PS: Ako ste kojim slučajem za vrijeme proračuna imali otvoren internet, onda možete očekivati svašta(paraziti).
...ako vam nije odviše teško , "šutirajte" program i još jednom ga instalirajte..
Internet niti slučajno nemojte imati otvorenim dok radite s TOWER-om.
Svidja mi se ideja! 
Mada se to tesko moze ostvariti ako ste u LAN i imate stalnu vezu sa internetom.Imali smo vec slucaj u firmi da na jednoj masini T5.5 prijavljivao da ja model labilan, dok isti taj model otvoren na drugom racunaru prosa bez ikakvih problema. Nakon reinstalacije T5.5 na racunaru gde je bio model problematican sve je prosao bez problema. Gremlini su krivi za sve.
Treba znati kontrolisati djavo koji se krije u programima za MKE u 3D. Puno puta ima rezultata nelogicnih a nakon izvesnog razmisljanja moze se doci i do objasnjenja za tu nelogicnost. Mada ponekad ta logika se tesko moze naci u nekim slucajevima
Ne bih ostale zamarao, ali samo bih rekao, imao sam puno takvih slučajeva sa nelogičnim rezultatima, dok nisam shvatio o čemu se radi.Astrodome wrote:...ako vam nije odviše teško , "šutirajte" program i još jednom ga instalirajte..
Internet niti slučajno nemojte imati otvorenim dok radite s TOWER-om.
Imali smo vec slucaj u firmi da na jednoj masini T5.5 prijavljivao da ja model labilan, dok isti taj model otvoren na drugom racunaru prosa bez ikakvih problema. Nakon reinstalacije T5.5 na racunaru gde je bio model problematican sve je prosao bez problema. Gremlini su krivi za sve.
Treba znati kontrolisati djavo koji se krije u programima za MKE u 3D. Puno puta ima rezultata nelogicnih a nakon izvesnog razmisljanja moze se doci i do objasnjenja za tu nelogicnost. Mada ponekad ta logika se tesko moze naci u nekim slucajevima
Isprobaj pa nam javi. Vjerujem da će ova informacija biti od koristi svima, tim više ako se i kod vas potvrdi kao istinita.
Za parazite koristim obični Ad-aware SE, free verzija. Svaki put kad gasim internet počistim eventualne parazite. Možda će nekima biti smiješno, ali počistim i kolačiće. Nikad ne znam odakle se sve kakva glupost može generirati.
Lep pozdrav
Vranješ
Čuo sam negdje da paraziti, misleći da su kolačići, znaju "pojesti" dijelove mreže KE. Zna li neko nešto o tome?Vranješ wrote: Za parazite koristim obični Ad-aware SE, free verzija. Svaki put kad gasim internet počistim eventualne parazite. Možda će nekima biti smiješno, ali počistim i kolačiće. Nikad ne znam odakle se sve kakva glupost može generirati.
Jadni paraziti i jadni kolačići...
A čovjek bi rekao, onako na prvu, bez provjere, da je neki bug u Toweru! A vidi vraga...
Dobro je provjeriti.WD wrote:Čuo sam negdje da paraziti, misleći da su kolačići, znaju "pojesti" dijelove mreže KE. Zna li neko nešto o tome?Vranješ wrote: Za parazite koristim obični Ad-aware SE, free verzija. Svaki put kad gasim internet počistim eventualne parazite. Možda će nekima biti smiješno, ali počistim i kolačiće. Nikad ne znam odakle se sve kakva glupost može generirati.
Jadni paraziti i jadni kolačići...
A čovjek bi rekao, onako na prvu, bez provjere, da je neki bug u Toweru! A vidi vraga...
Nije dobro dvaput rezati, a ono opet prekratko.
Naravno da uzrok ovakvih rezultata ne treba pripisivati virusima, trojancima i ostalim "mracnim silama" koje vrebaju sa interneta.
Program ili radi ili ne radi. Hardver je ili ispravan ili nije ispravan. Proracun potrebne armature je izuzetno slozen i numericki osetljiv. Zato ne iskljucujemo mogucnost, da se pod odredjenim uslovima (za odredjene ulazne podatke) desi ovako nesto.
Da bi smo mogli da detaljno ispitamo sta je uzrok, moramo imati mogucnost simuliranja okolnosti pod kojima se ovo ponasanje ispoljilo. Sa ovime sto raspolazemo, a to je samo slika rezultata (posledica), ne mozemo biti u stanju da rekonstruisemo dogadjaj.
Zato, jos jednom bih se obratio Astrodome-u da nam posalje model u kome se ovo desava.
Program ili radi ili ne radi. Hardver je ili ispravan ili nije ispravan. Proracun potrebne armature je izuzetno slozen i numericki osetljiv. Zato ne iskljucujemo mogucnost, da se pod odredjenim uslovima (za odredjene ulazne podatke) desi ovako nesto.
Da bi smo mogli da detaljno ispitamo sta je uzrok, moramo imati mogucnost simuliranja okolnosti pod kojima se ovo ponasanje ispoljilo. Sa ovime sto raspolazemo, a to je samo slika rezultata (posledica), ne mozemo biti u stanju da rekonstruisemo dogadjaj.
Zato, jos jednom bih se obratio Astrodome-u da nam posalje model u kome se ovo desava.