GENERIRANJE ZIDOVA OD OPEKE

[thenightrider]

Poštovani!
Postavio bih Vam par pitanja, a i dao par komentara vezanih za generiranje i dimenzioniranje (izračun reznih sila) u zidovima od opeke:
1). Što uopće za materijal okarakteriziran kao "opeka" u dijalogu za kreiranje materijala znaći da će u "zavisnosti od odabranog tipa materijala, dati konstruktivni u proceduri dimenzionisanja biti obrađen prema algoritmima koji su programom predviđeni za dati tip materijala". Koji su to algoritmi i na kojim pretpostavkama počivaju?
2. Da li kod generiranja zidova od opeke u 3D računalnom modelu (za zid od šuplje blok-opeke omeđen vertikalnim i horizontalnim serklažima) po Vašem iskustvu i mišljenu treba nakon generiranja istoga izvršiti i definiranje graničnih uvjeta po obodu istoga (npr. oslobađanje prenošenja momenta savijanja čiji se vektor nalazi u ravnini zida i sl.) ili bi bilo možda dovoljno smanjiti modul elastičnosti materijala ziđa okomit na ravninu istoga čime bi se takvi utjecaji na obodne serklaže eliminirali? (ili nebi?)
3. Komentar na Vaš odgovor iz jedne druge teme ovog foruma vezan za umanjenje modula elastičnosti ziđa okomitog na ravninu istoga kod razmatranja seizmičkih kombinacija:
-Vi ste u svom odgovoru dali preporuku da se okomiti modul elastičnosti smanji za "recimo 100 puta". Mišljenja sam da je dovoljno spomenuti modul smanjiti za 10 puta čime bi se za zid od blok-opeke dobila realna krutost ziđa za utjecaje okomite na ravninu ziđa (ne zaboravimo da je mjera krutosti zidnog elementa EI gdje je I zida za utjecaje okomite na ravninu zida puno manji od I za utjecaje u ravnini zida čime bi se utjecaji već sami po sebi itakako trebali smanjiti). Moje se mišljenje temelji na podacima iz novije literature za dimenzioniranje nearmiranog ziđa od opeke gdje su izneseni podaci da čvrstoća ziđa na savijanje (okomito na horizontalne sljubnice) iznosi nešto manje od 1/10 čvrstoće ziđa na pritisak. Vrlo se lako, dakle, može preko izraza za izračun modula elastičnosti preko čvrstoće približno doći do zaključka da bi okomiti modul elastičnosti trebao iznositi 1/10 modula elastičnosti u ravnini. Nerealno veliko smanjenje okomitog modula elastičnosti materijala moglo bi za posljedicu imati nerealnu modalnu analizu, a samim time i upitan seizmički proračun.
4.Da li se podatak o momentu savijanja u ravnini ispod nekog zida dobiven naredbom 'indirektni utjecaji' (to je, naravno, uprosjećeni moment savijanja na cijeloj duljini zida) može uzeti kao meritoran pri određivanju rubnih tlačnih napona u zidovima od opeke (ili zidovima općenito)?
5. Ne mislite li da su naši (govorim o Hrvatskoj) propisi za dimenzioniranje nearmiranih zidanih konstrukcija na seizmičke sile (ili horizontalne sile općenito) pomalo manjkavi kad traže samo upoređenje glavnog vlačnog napona sa graničnim vrijednostima istoga za pojedine vrste ziđa (isti se napon dobije po poznatom izrazu u ovisnosti o uprosjećenoj vertikalnoj i posmićnoj sili i vrsti ziđa i morta), a ne traže provjeru spomenutih rubnih tlačnih napona i sl., da ne govorimo o ostalim utjecajima na ziđe.

Izvinjavam se na duljini mojih pitanja i količini istih ali mislim da je to jedini način da ista budu u potpunosti razumljiva.
Unaprijed Vam se zahvaljujem!

[b.milan]

1). Što uopće za materijal okarakteriziran kao "opeka" u dijalogu za kreiranje materijala znaći da će u "zavisnosti od odabranog tipa materijala, dati konstruktivni u proceduri dimenzionisanja biti obrađen prema algoritmima koji su programom predviđeni za dati tip materijala". Koji su to algoritmi i na kojim pretpostavkama počivaju?

Recenica iz uputstva koju ste pomenuli, objasnjava razlog zbog koga smo uveli razvrstavanje materijala koje nije postojalo u prethodnoj verziji programa, Tower-u 4. Da bi smo optimizovali procese dimenzionisanja, tj. da ne bi doslo do situacije da se za drveni nosac racuna armatura ili za betonski nosac da se vrsi proracun stabilnosti za celicne nosace, uveli smo definisanje tipa materijala koji kasnije pomaze da se nad elementom moze izvesti samo proces dimenzionisanja koji je primeren za taj tip.
Kao sto znate, pored betona, celika i drveta imamo i tip opeka. Program Tower 5 nema specijalnu analizu namenjenu zidovima od opeke - ovaj tip materijala treba da posluzi da se elementi od tog materijala ne bi dimenzionisali ni kao beton ni kao celik ili drvo. To je jedini razlog.

2. Da li kod generiranja zidova od opeke u 3D računalnom modelu (za zid od šuplje blok-opeke omeđen vertikalnim i horizontalnim serklažima) po Vašem iskustvu i mišljenu treba nakon generiranja istoga izvršiti i definiranje graničnih uvjeta po obodu istoga (npr. oslobađanje prenošenja momenta savijanja čiji se vektor nalazi u ravnini zida i sl.) ili bi bilo možda dovoljno smanjiti modul elastičnosti materijala ziđa okomit na ravninu istoga čime bi se takvi utjecaji na obodne serklaže eliminirali? (ili nebi?)

Analiza zidova od opeke je vrlo kompleksna oblast i nije bas najpogodnija za analizu konacnime elementima - razlog je nehomogenost i nedovoljno poznate karakteristike materijala.
Jedino sto se zna za zid od opeke je da mu se niposto ne sme poveravati savijanje upravno na ravan, da ima malu otpornost na smicanje u horizontalnom pravcu i pristojnu otpornost na naprezanje u vertikalnom pravcu. Takodje, prakticno je nemoguce izvesti krutu vezu izmedju njih i ostalih elemenata konstrukcije (pomenuli ste serklaze) - njihova veza moze biti samo ona koja prenosi aksijalne sile u odredjenom pravcu.
E sada, kada se zna sta sve ne moze, mislim da ce Vam biti malo lakse da odlucite kako cete.

Komentar na Vaš odgovor iz jedne druge teme ovog foruma vezan za umanjenje modula elastičnosti ziđa okomitog na ravninu istoga kod razmatranja seizmičkih kombinacija:
-Vi ste u svom odgovoru dali preporuku da se okomiti modul elastičnosti smanji za "recimo 100 puta". Mišljenja sam da je dovoljno spomenuti modul smanjiti za 10 puta čime bi se za zid od blok-opeke dobila realna krutost ziđa za utjecaje okomite na ravninu ziđa (ne zaboravimo da je mjera krutosti zidnog elementa EI gdje je I zida za utjecaje okomite na ravninu zida puno manji od I za utjecaje u ravnini zida čime bi se utjecaji već sami po sebi itakako trebali smanjiti). Moje se mišljenje temelji na podacima iz novije literature za dimenzioniranje nearmiranog ziđa od opeke gdje su izneseni podaci da čvrstoća ziđa na savijanje (okomito na horizontalne sljubnice) iznosi nešto manje od 1/10 čvrstoće ziđa na pritisak. Vrlo se lako, dakle, može preko izraza za izračun modula elastičnosti preko čvrstoće približno doći do zaključka da bi okomiti modul elastičnosti trebao iznositi 1/10 modula elastičnosti u ravnini. Nerealno veliko smanjenje okomitog modula elastičnosti materijala moglo bi za posljedicu imati nerealnu modalnu analizu, a samim time i upitan seizmički proračun.

Kada sam napisao "recimo 100 puta" u mislima sam imao potpuno zanemarivanje cvrstoce zida pri savijanju upravno na ravan. Smanjenje od 100 je "iskustveno" dovoljno veliko da bi se eliminisao svaki uticaj a opet nece izazvati neke sporedne efekte i neku lokalnu labilnost modela.
Naravno da realan zid ima neku cvrstocu na savijanje upravno na svoju ravan ali, da li vi stvarno zelite da mu poverite te uticaje. Ako proracunom dobijete momente savijanja vi ih onda morate i pokriti armaturom - da li to stvarno zelite ? Ako napravite model kod koga proracunom dobijate da nema tih momenata onda ste sebi i drugima olaksali posao.
Treba uvek da imate u vidu da inzenjer odredjuje staticki sistem i da je cilj da on uvek bude sto jednostavniji - kada projektujete krutu vezu izmedju ploce i zida treba uvek da imate u vidu na koji nacin ce se ta veza na licu mesta izvesti. Najbolji staticki sistem je prosta greda.

4.Da li se podatak o momentu savijanja u ravnini ispod nekog zida dobiven naredbom 'indirektni utjecaji' (to je, naravno, uprosjećeni moment savijanja na cijeloj duljini zida) može uzeti kao meritoran pri određivanju rubnih tlačnih napona u zidovima od opeke (ili zidovima općenito)?

Tacno. Medjutim, za slucaj opterecenja ili kombinaciju sa multimodalnom seizmikom uticaji nisu tacni zato sto ih je nemoguce dobiti algoritmom koji je primenjen u ovoj komandi. Ova komanda radi integraciju odgovarajucih dijagrama sila i u slucaju MM seizmickog opterecenja koji ima uticaje dobijene kao kvadratni koren iz sume kvadrata integracija je neprimerena.
U principu, za dobijanje uticaja u zidovima koristite komandu "seizmicki zidovi" cak i ako to i nisu seizmicki zidovi - ova komanda uvek daje tacne uticaje u zidu za sve slucajeve opterecenja , cak i za multimodalne seizmicke slucajeve opterecenja.



O poslednjem pitanju nista ne bih znao nista da kazem.

Hvala i Vama.

[thenightrider]

U principu, za dobijanje uticaja u zidovima koristite komandu "seizmicki zidovi" cak i ako to i nisu seizmicki zidovi - ova komanda uvek daje tacne uticaje u zidu za sve slucajeve opterecenja , cak i za multimodalne seizmicke slucajeve opterecenja.

Da li to znači da funkcija "indirektni utjecaji" ne prikazuje realne (ili barem približno točne) vrijednosti pojedinih reznih sila za pojedinu kombinaciju opterećenja na npr. donoj plohi zida u ravnini neke ploče?

[Vranješ]

5. Ne mislite li da su naši (govorim o Hrvatskoj) propisi za dimenzioniranje nearmiranih zidanih konstrukcija na seizmičke sile (ili horizontalne sile općenito) pomalo manjkavi kad traže samo upoređenje glavnog vlačnog napona sa graničnim vrijednostima istoga za pojedine vrste ziđa (isti se napon dobije po poznatom izrazu u ovisnosti o uprosjećenoj vertikalnoj i posmićnoj sili i vrsti ziđa i morta), a ne traže provjeru spomenutih rubnih tlačnih napona i sl., da ne govorimo o ostalim utjecajima na ziđe.

Izvinjavam se na duljini mojih pitanja i količini istih ali mislim da je to jedini način da ista budu u potpunosti razumljiva.
Unaprijed Vam se zahvaljujem![/quote]

Pokušao bih reći nešto samo u vezi tvojeg zadnjeg pitanja.
Naime, siguran sam da su prof. Aničić (?) i ekipa dobro razmislili što treba zahtjevati propisima, i da kod toga ostanu u tehničkom smislu korektni.
Oni ne kažu kako (to i nije stvar propisa) nego samo što treba dokazati.
Naime, sasvim je ispravno reći da treba dokazati da prosječni granični posmični napon nije veći od posmične čvrstoće zida . Za ovo postoje odgovarajuće "formule", i do tu sve štima.
Za zidove čiji je odnos visine i širine veći od 2 treba dokazati nosivost na moment savijanja u nosivom smjeru zida, gdje se pronalazi odgovarajuća granična horizontalna sila-ustvari, posmična sila. I za ovo također postoje
odgovarajuće "formule", pa ništa ne treba brinuti o rubnim naponima, jer je to obuhvaćeno ovom analizom.
Druga stvar je kako ćete to sve izračunati, imajući u vidu sve ove probleme oko nehomogenosti materijala i nedovoljno karakteristike materijala, o čemu je govorio g. Milan. Tu treba dodati još mijenjanje karakteristika (krutosti svakog zida ponaosob) za vrijeme djelovanja potresa.Dokse radi o samo par zidova sve se to da lijepo izračunati "pješke", ali kod većeg (već kod 5 ili više) zidova to više ne dolazi u obzir.
Na jednoj drugoj temi sam pokušao nešto više reći o ovoj problematici, pa ti predlažem da i to pročitaš, da se ovdje ne ponavljam.

http://www.radimpex.co.yu/forum/viewtopic.php?t=50


Pozdrav

[b.milan]

Da li to znači da funkcija "indirektni utjecaji" ne prikazuje realne (ili barem približno točne) vrijednosti pojedinih reznih sila za pojedinu kombinaciju opterećenja na npr. donoj plohi zida u ravnini neke ploče?

Elementi u kojima se mogu dobiti vrednosti uticaja na mestima gde oni prodiru trenutno prikazanu ravan u 2D pogledu su linijski elementi (grede, stubovi i ostali stapovi) i povrsinski elementi (zidovi i ploce). Za linijske elemente jednostavno se ocitava vrednost uticaja na mestu gde taj linijski element prodire ravan i onda se te vrednosti prikazuju (Za linijske moze se izabrati da li se zele prikazati uticaji neposredno ispod ili neposredno iznad ravni gledanja (ili njihova razlika)).

Za linijske elemente, s obzirom da nema nikakvog postprocesiranja, prikazani uticaji za svaki slucaj opterecenja (pa i MM seizmicki) daju tacne rezultate.

Za povrsinske entitete (ploce i zidove) potrebno je izvrsiti integraciju uticaja po liniji preseka (i to dijagrama sila Nn (povrsina dijagrama za dobijanje N i sprega sila za dobijanje M) a za odredjivanje T sile to je integral dijagrama Nns sila - povrsina dijagrama). Za sve "obicne" slucajeve opterecenja i kombinacije ovaj nacin redukcije sila u preseku povrsinskog elementa na tri sile (M, T i N) koje dejstvuju u tezistu preseka daje realne rezultate.

Kod multimodalnih seizmickih slucajeva opterecenja svi uticaji se racunaju kao kvadratni koren iz sume kvadrata tog uticaja iz svakog tona. Ovako dobijene vrednosti su tacne vrednosti - i kada povucemo presek, dobijaju se tacne vrednosti uticaja u preseku ali iz ovakvih dijagrama ne moze se integraljenjem dobiti ono sto se trazi jer, prvo - vrednostima uticaja u preseku je oduzet znak i drugo - uticaji u susednim tackama nisu istovremeni. Iz tog razloga, za MM seizmicke slucajeve opterecenja ni jedna od dobijenih sila za indirektne povrsinske elemente nije tacna.

Jedino tacno resenje koje je primenljivo u ovom slucaju je da se u MM seizmickom slucaju opterecenja integrale uticaji u preseku od svakog tona posebno a onda da se uradi kvadratni koren iz sume kvadrata za dobijene M,T i N sile iz svakog tona. Ovaj postupak nije ni malo jednostavan, vremenski i resursno je zahtevan i zbog toga se radi po izricitom zahtevu korisnika za izabrani presek - u komandi seizmicki zidovi.

[nebojsa.s]

[quote="thenightrider"]Poštovani!
Postavio bih Vam par pitanja, a i dao par komentara vezanih za generiranje i dimenzioniranje (izračun reznih sila) u zidovima od opeke:
1). Što uopće za materijal okarakteriziran kao "opeka" u dijalogu za kreiranje materijala znaći da će u "zavisnosti od odabranog tipa materijala, dati konstruktivni u proceduri dimenzionisanja biti obrađen prema algoritmima koji su programom predviđeni za dati tip materijala". Koji su to algoritmi i na kojim pretpostavkama počivaju?
2. Da li kod generiranja zidova od opeke u 3D računalnom modelu (za zid od šuplje blok-opeke omeđen vertikalnim i horizontalnim serklažima) po Vašem iskustvu i mišljenu treba nakon generiranja istoga izvršiti i definiranje graničnih uvjeta po obodu istoga (npr. oslobađanje prenošenja momenta savijanja čiji se vektor nalazi u ravnini zida i sl.) ili bi bilo možda dovoljno smanjiti modul elastičnosti materijala ziđa okomit na ravninu istoga čime bi se takvi utjecaji na obodne serklaže eliminirali? (ili nebi?)

> u vezi sa modeliranjem zidova od opeke u Toweru, imajuci u vidu karakteristike zida, napominjem o preporukama za modeliranje zidova u clanku profesora Rosmana (1986) gde se zid ispune u skeletnoj konstrukciji modeluje dijagonalnim aksijalno opterecenim stapom sa zglobovima na oba kraja dijagonale. karakteristike stapa: sirina preseka stapa odgovara sirini zida (napr. 19 cm, 25 ili 29 cm), visina štapa jednaka je 1/3 visini zida, modul krutosti odgovara modulu ozidanog zida (ne opeke, nego zida tj sa uzimanjem u obzir i maltera). Osim toga, korisne preporuke i podaci mogu se naci u knjizi "Zemljotresno inzenjerstvo", 1990, Beograd grupe autora - D. Anicic, B. Petrovic, Fajfar ....

[Vranješ]

Poštovani!
Postavio bih Vam par pitanja, a i dao par komentara vezanih za generiranje i dimenzioniranje (izračun reznih sila) u zidovima od opeke:
1). Što uopće za materijal okarakteriziran kao "opeka" u dijalogu za kreiranje materijala znaći da će u "zavisnosti od odabranog tipa materijala, dati konstruktivni u proceduri dimenzionisanja biti obrađen prema algoritmima koji su programom predviđeni za dati tip materijala". Koji su to algoritmi i na kojim pretpostavkama počivaju?
2. Da li kod generiranja zidova od opeke u 3D računalnom modelu (za zid od šuplje blok-opeke omeđen vertikalnim i horizontalnim serklažima) po Vašem iskustvu i mišljenu treba nakon generiranja istoga izvršiti i definiranje graničnih uvjeta po obodu istoga (npr. oslobađanje prenošenja momenta savijanja čiji se vektor nalazi u ravnini zida i sl.) ili bi bilo možda dovoljno smanjiti modul elastičnosti materijala ziđa okomit na ravninu istoga čime bi se takvi utjecaji na obodne serklaže eliminirali? (ili nebi?)

> u vezi sa modeliranjem zidova od opeke u Toweru, imajuci u vidu karakteristike zida, napominjem o preporukama za modeliranje zidova u clanku profesora Rosmana (1986) gde se zid ispune u skeletnoj konstrukciji modeluje dijagonalnim aksijalno opterecenim stapom sa zglobovima na oba kraja dijagonale. karakteristike stapa: sirina preseka stapa odgovara sirini zida (napr. 19 cm, 25 ili 29 cm), visina štapa jednaka je 1/3 visini zida, modul krutosti odgovara modulu ozidanog zida (ne opeke, nego zida tj sa uzimanjem u obzir i maltera). Osim toga, korisne preporuke i podaci mogu se naci u knjizi "Zemljotresno inzenjerstvo", 1990, Beograd grupe autora - D. Anicic, B. Petrovic, Fajfar ....

Na taj ančin je moguće modelirati isključivo ab skelet sa ispunama.
U tom slučaju je jedna od dvije zamjenske dijagonale tlačena, a druga se isključi iz sistema-zavisno u kojem smjeru djeluje potres.
Na ovaj način nije moguće korektno analizirati zidanih objekata.
Ako si u prilici pročitaj nešto od prof. Mihe Tomoževića ili prof. Roka Žarnića. Ova dvojica se bave isključivo sa zidanim konstrukcijama, uz mnoštvo obavljenih eksperimentalnih istraživanja na pojedinačnim zidovima, kao i na umanjenim modelima objekata.
Za sada ne poznajemo boljeg načina analiziranja zidanih objekata nego što je takozvana "push-over" metoda, koju čak predpisuje i EC.

[nebojsa.s]

[quote="Vranješ"]

Poštovani!
Postavio bih Vam par pitanja, a i dao par komentara vezanih za generiranje i dimenzioniranje (izračun reznih sila) u zidovima od opeke:
1). Što uopće za materijal okarakteriziran kao "opeka" u dijalogu za kreiranje materijala znaći da će u "zavisnosti od odabranog tipa materijala, dati konstruktivni u proceduri dimenzionisanja biti obrađen prema algoritmima koji su programom predviđeni za dati tip materijala". Koji su to algoritmi i na kojim pretpostavkama počivaju?
2. Da li kod generiranja zidova od opeke u 3D računalnom modelu (za zid od šuplje blok-opeke omeđen vertikalnim i horizontalnim serklažima) po Vašem iskustvu i mišljenu treba nakon generiranja istoga izvršiti i definiranje graničnih uvjeta po obodu istoga (npr. oslobađanje prenošenja momenta savijanja čiji se vektor nalazi u ravnini zida i sl.) ili bi bilo možda dovoljno smanjiti modul elastičnosti materijala ziđa okomit na ravninu istoga čime bi se takvi utjecaji na obodne serklaže eliminirali? (ili nebi?)

> u vezi sa modeliranjem zidova od opeke u Toweru, imajuci u vidu karakteristike zida, napominjem o preporukama za modeliranje zidova u clanku profesora Rosmana (1986) gde se zid ispune u skeletnoj konstrukciji modeluje dijagonalnim aksijalno opterecenim stapom sa zglobovima na oba kraja dijagonale. karakteristike stapa: sirina preseka stapa odgovara sirini zida (napr. 19 cm, 25 ili 29 cm), visina štapa jednaka je 1/3 visini zida, modul krutosti odgovara modulu ozidanog zida (ne opeke, nego zida tj sa uzimanjem u obzir i maltera). Osim toga, korisne preporuke i podaci mogu se naci u knjizi "Zemljotresno inzenjerstvo", 1990, Beograd grupe autora - D. Anicic, B. Petrovic, Fajfar ....

Na taj ančin je moguće modelirati isključivo ab skelet sa ispunama.
U tom slučaju je jedna od dvije zamjenske dijagonale tlačena, a druga se isključi iz sistema-zavisno u kojem smjeru djeluje potres.
Na ovaj način nije moguće korektno analizirati zidanih objekata.
Ako si u prilici pročitaj nešto od prof. Mihe Tomoževića ili prof. Roka Žarnića. Ova dvojica se bave isključivo sa zidanim konstrukcijama, uz mnoštvo obavljenih eksperimentalnih istraživanja na pojedinačnim zidovima, kao i na umanjenim modelima objekata.
Za sada ne poznajemo boljeg načina analiziranja zidanih objekata nego što je takozvana "push-over" metoda, koju čak predpisuje i EC.

Da, saglasan sam sa vama. Tako uostalom i pise u mom tekstu - da se metoda prof. Rosmana koristi za ab skeletnu konstrukciju sa zidovim ispune od opeke. Ovo je bio odgovor na topic gde je bila pomenuta skeletna ab konstrukcija pa sam je ovde samo prilepio i pomenuo naslov knjige u kojoj se mnogo toga moze naci o proracunu konstrukcija na seizmiku (medju njima i zidanih) - i u njoj se autori, u odeljku o modelovanju konstrukcija za proracun, pozivaju na metode proracuna prof. Rosmana. By the way, jedan od autora knjige je i Miha Tomaževič, koji je napisao poglavlja o zidanim zgradama. u svakom slucaju hvala na sugestiji, probacu da nadjem na Internetu ostale radove prof. Tomaževiča i Žarnića. ako imate neke korisne linkove u vezi proracuna zidanih zgrada bicu zahvalan.

[thenightrider]

Na taj ančin je moguće modelirati isključivo ab skelet sa ispunama.
U tom slučaju je jedna od dvije zamjenske dijagonale tlačena, a druga se isključi iz sistema-zavisno u kojem smjeru djeluje potres.
Na ovaj način nije moguće korektno analizirati zidanih objekata.
Ako si u prilici pročitaj nešto od prof. Mihe Tomoževića ili prof. Roka Žarnića. Ova dvojica se bave isključivo sa zidanim konstrukcijama, uz mnoštvo obavljenih eksperimentalnih istraživanja na pojedinačnim zidovima, kao i na umanjenim modelima objekata.
Za sada ne poznajemo boljeg načina analiziranja zidanih objekata nego što je takozvana "push-over" metoda, koju čak predpisuje i EC.

Zhavaljujem se na predloženoj literaturi, svakako ću pogledati. Ja bih Vam preporučio da pogledate knjigu prof. Zorislava Sorića "Zidane konstrukcije 1" (sveučilište u Zagrebu) i istu ali dopunjeno izdanje, doduše po EC koji u Hrvatskoj još nije u upotrebi, ali bar nešto u nedostatku detaljnije literature. Mislim da je modeliranje zidanih konstrukcija dosta kompleksan problem i dosta kolega ima nekakve svoje načine na koji se nose snjim (uglavnom različite - što je možda i dobro), te je s toga svaka razmjena iskustava dobra kako bi se možda neki od njih iskristalizirao kao pravilan. Na način na koji ste Vi naveli da bi se trebali modelirati zidovi od opeke (tlačne sijagonale...) dobili bi nelinearan model, nebi se mogla provesti modalna analiza i sl, pa se opet vraćamo na početak...

[neusatzer]

...Nerealno veliko smanjenje okomitog modula elastičnosti materijala moglo bi za posljedicu imati nerealnu modalnu analizu, a samim time i upitan seizmički proračun...

Pozdrav svima!
Zanima me mišljenje prisutnih - koliko je ova konstatacija tačna?

[thenightrider]

Zanima me mišljenje prisutnih - koliko je ova konstatacija tačna?

Zapravo, samo će se apsolutno isključiti mogučnost da neki zid kome se smanji okomiti modul prenese sile ili momente okomite na svoju ravninu. Iako se kod zidova od opeke nosivost istih na savijanje okomito na njihovu ravninu može zanemariti, takav zid ipak posjeduje neku krutost na savijanje, pa čak i u literaturi postoje izrazi za proračun tako opterećenih zidova. Naravno, ako za okomitu krutost definirate manju vrijednost od stvarne, tada ste zapravo na strani sigurnosti, jer će pripadajuću silu preuzeti neki drugi konstruktivni element koji takve sile može pokupiti. Ovo "nerealno" i "upitno" zapravo znači "ne 100% egzaktan".

[neusatzer]

4.Da li se podatak o momentu savijanja u ravnini ispod nekog zida dobiven naredbom 'indirektni utjecaji' (to je, naravno, uprosjećeni moment savijanja na cijeloj duljini zida) može uzeti kao meritoran pri određivanju rubnih tlačnih napona u zidovima od opeke (ili zidovima općenito)?
5. Ne mislite li da su naši (govorim o Hrvatskoj) propisi za dimenzioniranje nearmiranih zidanih konstrukcija na seizmičke sile (ili horizontalne sile općenito) pomalo manjkavi kad traže samo upoređenje glavnog vlačnog napona sa graničnim vrijednostima istoga za pojedine vrste ziđa (isti se napon dobije po poznatom izrazu u ovisnosti o uprosjećenoj vertikalnoj i posmićnoj sili i vrsti ziđa i morta), a ne traže provjeru spomenutih rubnih tlačnih napona i sl., da ne govorimo o ostalim utjecajima na ziđe.

Zahvaljujem na prethodnom odgovoru.
Zanima me kako ste rešili dilemu u vezi citiranog pitanja, odnosno koje ste napone poredili. Takođe se pitam zašto tražite rubne zatežuće (tlačne) napone na ovaj način, kada Tower automatski sračunava glavne zatežuće napone po čitavom zidu. Ono što mene najviše zanima je kako tretirati lokalno veće napone od dozvoljenih (recimo na uglovima zidova), tj.da li su oni merodavni ili treba upoređivati prosečne napone - osrednjene po celom konkretnom zidu.

[thenightrider]

Zanima me kako ste rešili dilemu u vezi citiranog pitanja, odnosno koje ste napone poredili. Takođe se pitam zašto tražite rubne zatežuće (tlačne) napone na ovaj način, kada Tower automatski sračunava glavne zatežuće napone po čitavom zidu. Ono što mene najviše zanima je kako tretirati lokalno veće napone od dozvoljenih (recimo na uglovima zidova), tj.da li su oni merodavni ili treba upoređivati prosečne napone - osrednjene po celom konkretnom zidu.

Standard traži samo uspoređenje prosječnih napona (izraz u Pravilniku za dimenzioniranje zidanih konstrukcija u seizmičkim područjima). U programu Tower se ne mogu realno modelirati zidovi od blok opeke na način kako se modeliraju npr. zidovi od AB. Radi se naime o nelinearnom (ortotropnom materijalu). Kako bi Vam ilustrirao problem, recimo da bi za zid od opeke modeliran na nižoj konzolnoj gredi ili dosta fleksibilnoj gredi ista mogla "visiti" na zidu od opeke. Jako je puno primjera na kojima bi se to dalo opisati. Pregledajte malo teme foruma vezane za predmetnu problematiku (ili ovu istu ili neku drugu ) pa će te vidjeti neke od prijedloga modeliranja zidanih konstrukcija (doduše jako kompliciranih i mukotrpnih ).

[neusatzer]

Da, jasna mi je sva problematika, mene je ipak samo zanimalo kako ste sa vašim konkretnim problemom izašli na kraj.

[thenightrider]

Držao sam se standarda i računao uprosjećene napone kao se to traži istim. Jako je puno teoretskih obješnjenja dano vezano za modeliranje zidanih konstrukcija ali se stvar zapravo sa svakim novim objašnjenjem stvar dodatno zakomplicira. Probajte sa usko specijaliziranim softwareom za proračun zidanih konstrukcija (mislim da je Runet izbacio software "Fedra" preveden na Hrvatski), možda Vam stvari postanu jasnije.