GENERIRANJE ZIDOVA OD OPEKE
Objavljena: Sub Nov 04, 2006 7:32 pm
Poštovani!
Postavio bih Vam par pitanja, a i dao par komentara vezanih za generiranje i dimenzioniranje (izračun reznih sila) u zidovima od opeke:
1). Što uopće za materijal okarakteriziran kao "opeka" u dijalogu za kreiranje materijala znaći da će u "zavisnosti od odabranog tipa materijala, dati konstruktivni u proceduri dimenzionisanja biti obrađen prema algoritmima koji su programom predviđeni za dati tip materijala". Koji su to algoritmi i na kojim pretpostavkama počivaju?
2. Da li kod generiranja zidova od opeke u 3D računalnom modelu (za zid od šuplje blok-opeke omeđen vertikalnim i horizontalnim serklažima) po Vašem iskustvu i mišljenu treba nakon generiranja istoga izvršiti i definiranje graničnih uvjeta po obodu istoga (npr. oslobađanje prenošenja momenta savijanja čiji se vektor nalazi u ravnini zida i sl.) ili bi bilo možda dovoljno smanjiti modul elastičnosti materijala ziđa okomit na ravninu istoga čime bi se takvi utjecaji na obodne serklaže eliminirali? (ili nebi?)
3. Komentar na Vaš odgovor iz jedne druge teme ovog foruma vezan za umanjenje modula elastičnosti ziđa okomitog na ravninu istoga kod razmatranja seizmičkih kombinacija:
-Vi ste u svom odgovoru dali preporuku da se okomiti modul elastičnosti smanji za "recimo 100 puta". Mišljenja sam da je dovoljno spomenuti modul smanjiti za 10 puta čime bi se za zid od blok-opeke dobila realna krutost ziđa za utjecaje okomite na ravninu ziđa (ne zaboravimo da je mjera krutosti zidnog elementa EI gdje je I zida za utjecaje okomite na ravninu zida puno manji od I za utjecaje u ravnini zida čime bi se utjecaji već sami po sebi itakako trebali smanjiti). Moje se mišljenje temelji na podacima iz novije literature za dimenzioniranje nearmiranog ziđa od opeke gdje su izneseni podaci da čvrstoća ziđa na savijanje (okomito na horizontalne sljubnice) iznosi nešto manje od 1/10 čvrstoće ziđa na pritisak. Vrlo se lako, dakle, može preko izraza za izračun modula elastičnosti preko čvrstoće približno doći do zaključka da bi okomiti modul elastičnosti trebao iznositi 1/10 modula elastičnosti u ravnini. Nerealno veliko smanjenje okomitog modula elastičnosti materijala moglo bi za posljedicu imati nerealnu modalnu analizu, a samim time i upitan seizmički proračun.
4.Da li se podatak o momentu savijanja u ravnini ispod nekog zida dobiven naredbom 'indirektni utjecaji' (to je, naravno, uprosjećeni moment savijanja na cijeloj duljini zida) može uzeti kao meritoran pri određivanju rubnih tlačnih napona u zidovima od opeke (ili zidovima općenito)?
5. Ne mislite li da su naši (govorim o Hrvatskoj) propisi za dimenzioniranje nearmiranih zidanih konstrukcija na seizmičke sile (ili horizontalne sile općenito) pomalo manjkavi kad traže samo upoređenje glavnog vlačnog napona sa graničnim vrijednostima istoga za pojedine vrste ziđa (isti se napon dobije po poznatom izrazu u ovisnosti o uprosjećenoj vertikalnoj i posmićnoj sili i vrsti ziđa i morta), a ne traže provjeru spomenutih rubnih tlačnih napona i sl., da ne govorimo o ostalim utjecajima na ziđe.
Izvinjavam se na duljini mojih pitanja i količini istih ali mislim da je to jedini način da ista budu u potpunosti razumljiva.
Unaprijed Vam se zahvaljujem!
Postavio bih Vam par pitanja, a i dao par komentara vezanih za generiranje i dimenzioniranje (izračun reznih sila) u zidovima od opeke:
1). Što uopće za materijal okarakteriziran kao "opeka" u dijalogu za kreiranje materijala znaći da će u "zavisnosti od odabranog tipa materijala, dati konstruktivni u proceduri dimenzionisanja biti obrađen prema algoritmima koji su programom predviđeni za dati tip materijala". Koji su to algoritmi i na kojim pretpostavkama počivaju?
2. Da li kod generiranja zidova od opeke u 3D računalnom modelu (za zid od šuplje blok-opeke omeđen vertikalnim i horizontalnim serklažima) po Vašem iskustvu i mišljenu treba nakon generiranja istoga izvršiti i definiranje graničnih uvjeta po obodu istoga (npr. oslobađanje prenošenja momenta savijanja čiji se vektor nalazi u ravnini zida i sl.) ili bi bilo možda dovoljno smanjiti modul elastičnosti materijala ziđa okomit na ravninu istoga čime bi se takvi utjecaji na obodne serklaže eliminirali? (ili nebi?)
3. Komentar na Vaš odgovor iz jedne druge teme ovog foruma vezan za umanjenje modula elastičnosti ziđa okomitog na ravninu istoga kod razmatranja seizmičkih kombinacija:
-Vi ste u svom odgovoru dali preporuku da se okomiti modul elastičnosti smanji za "recimo 100 puta". Mišljenja sam da je dovoljno spomenuti modul smanjiti za 10 puta čime bi se za zid od blok-opeke dobila realna krutost ziđa za utjecaje okomite na ravninu ziđa (ne zaboravimo da je mjera krutosti zidnog elementa EI gdje je I zida za utjecaje okomite na ravninu zida puno manji od I za utjecaje u ravnini zida čime bi se utjecaji već sami po sebi itakako trebali smanjiti). Moje se mišljenje temelji na podacima iz novije literature za dimenzioniranje nearmiranog ziđa od opeke gdje su izneseni podaci da čvrstoća ziđa na savijanje (okomito na horizontalne sljubnice) iznosi nešto manje od 1/10 čvrstoće ziđa na pritisak. Vrlo se lako, dakle, može preko izraza za izračun modula elastičnosti preko čvrstoće približno doći do zaključka da bi okomiti modul elastičnosti trebao iznositi 1/10 modula elastičnosti u ravnini. Nerealno veliko smanjenje okomitog modula elastičnosti materijala moglo bi za posljedicu imati nerealnu modalnu analizu, a samim time i upitan seizmički proračun.
4.Da li se podatak o momentu savijanja u ravnini ispod nekog zida dobiven naredbom 'indirektni utjecaji' (to je, naravno, uprosjećeni moment savijanja na cijeloj duljini zida) može uzeti kao meritoran pri određivanju rubnih tlačnih napona u zidovima od opeke (ili zidovima općenito)?
5. Ne mislite li da su naši (govorim o Hrvatskoj) propisi za dimenzioniranje nearmiranih zidanih konstrukcija na seizmičke sile (ili horizontalne sile općenito) pomalo manjkavi kad traže samo upoređenje glavnog vlačnog napona sa graničnim vrijednostima istoga za pojedine vrste ziđa (isti se napon dobije po poznatom izrazu u ovisnosti o uprosjećenoj vertikalnoj i posmićnoj sili i vrsti ziđa i morta), a ne traže provjeru spomenutih rubnih tlačnih napona i sl., da ne govorimo o ostalim utjecajima na ziđe.
Izvinjavam se na duljini mojih pitanja i količini istih ali mislim da je to jedini način da ista budu u potpunosti razumljiva.
Unaprijed Vam se zahvaljujem!