Ako sam u pravu, pri proračunu seizmičkih sila prema EC, Tower odmah uzima u obzir Kategoriju značaja objekta preko Faktora značaja γI. Na taj način dobivamo "u startu" silu koja je uvećana koeficijentom sigurnosti = Faktor značaja. Kako kombinacija za seizmička djelovanja glasi:
∑Gkj "+" γIAed "+" pk "+" ∑ψ2i*Qki
bilo bi logičnije da γI ulazi u igru tek pri kombiniranju opterećenja. Tako bi seizmička sila prije kombiniranja opterećenja bila bez faktora sigurnosti kao i sva ostala opterećenja.
Molim Radimpexovce i ostale za komentar.
EC8 - Faktor značaja
Cini mi se da je trenutno aplicirana logika bliza ustaljenom nacinu razmisljanja.
Nekako smo navikli da nam od vrste objekta (pa i njegovog znacaja) zavisi seizmicko dejstvo (staticki ekvivalentna metoda, npr).
Dodatno, faktor znacaja bas i nema pravi karakter parcijalnog koeficijenta sigurnosti (nije zavisan samo od opterecenja i kombinacije).
Sta misle ostali?
pozdrav, Zoran
.
Nekako smo navikli da nam od vrste objekta (pa i njegovog znacaja) zavisi seizmicko dejstvo (staticki ekvivalentna metoda, npr).
Dodatno, faktor znacaja bas i nema pravi karakter parcijalnog koeficijenta sigurnosti (nije zavisan samo od opterecenja i kombinacije).
Sta misle ostali?
pozdrav, Zoran
.
Re: EC8 - Faktor značaja
Kategorija-faktor znacaja objekta tesko moze imati karakter koeficijenata sigurnosti. "Problem" je sto EC8 ne poznaje na nivou seizmickog opterecenja koeficijent sigurnost tj. on je =1 (ima za materijal ali ne i opterecenje).
Kako bi bilo da u ESO metodi imamo odvojeno 1,30xKo sa kojim naknadno uvecavamo opterecenje?
Mislim da nema smisla.
Ali ne bi bilo lose da nam izlozis motiv. Razumio bih kada bi na nivou kontrole napona u tlu htio da uklonis koeficijent, ali u ovom slucaju ne vidim razlog.
Kako bi bilo da u ESO metodi imamo odvojeno 1,30xKo sa kojim naknadno uvecavamo opterecenje?
Mislim da nema smisla.
Ali ne bi bilo lose da nam izlozis motiv. Razumio bih kada bi na nivou kontrole napona u tlu htio da uklonis koeficijent, ali u ovom slucaju ne vidim razlog.
1. Kombinaciju za seizmičko djelovanje, na žalost, nisam definirao ja, nego EC8. Treba je uzeti kao takvu.
2. Zašto povlačiti analogiju između EC8 i PBAB? Ima li za to neki poseban razlog?
3. Motiv je da dobijem neponderiranu seizmičku silu, a ona je Aed, a ne γIAed. Aed mi dalje služi za sve provjere u koje ulazi nefaktorirano opterećenje (između ostalog i za kontrolu napona i slijeganja).
2. Zašto povlačiti analogiju između EC8 i PBAB? Ima li za to neki poseban razlog?
3. Motiv je da dobijem neponderiranu seizmičku silu, a ona je Aed, a ne γIAed. Aed mi dalje služi za sve provjere u koje ulazi nefaktorirano opterećenje (između ostalog i za kontrolu napona i slijeganja).
EC8 zahtjeva da se , uz odgovarajući stupanj sigurnosti, ispune dva kriterija:
-zahtjev po ne rušenju ("no collapse requirement")
-zahtjev po ograničenju oštećenja ( " damage limitation requirement")
*Prvi kriterij zahtjeva da je konstrukcija projektirana i sagrađena tako da kod projektnog opterećenja ne dođe do lokalnog ili globalnog rušenja.
EC8 preporučuje, a na državi je da to prihvati ili ne, da se uobičajeni objekti projektiraju na potres sa povratnom periodom 500 godina.
To istovremeno znači da postoji 10%-na vjerojatnost da će se takav potres pojaviti u roku 50 godina, i 20%-na vjerojatnost da će se pojaviti za 75 godina. Dakle, prihvatanjem povratnog perioda od 500 godina, prihbvatamo i 10%-ni rizik da će do projektnog potresa doći u roku od 50 godina, na primjer.
*Drugi kriterij zahtjeva , da se u slučaju jačeg potresa, za kojega postoji velika vjerojatnost ( dakle, velika i ne 10%-na) da će se pojaviti u "životnom" dobu objekta, konstrukcija objekta ostane bez većih oštećenja i u stanju uporabivosti. Uprincipu bi bilo potrebno ispunjenje drugog kriterija kontrolirati za potres koji ima manju povratnu periodu od projektnog potresa , što bi nužno značilo manje opterećenje od Aed.
EC8 ovo ne zahtjeva, i tek kontrolu drugog kriterija svodi na kontrolu hotizontalnih deformacija kod projektnog opterećenja.
Ako, dakle, želimo smanjiti ili povećati stupanj potresnog rizika onda u načelu moramo smanjiti ili povećati izabranu povratnu periodu (osnovna po EC8 je 500 godina). EC8 ovo izbjegne upravo tako što uvodi faktora značaja γI !!!
Ne radi se o nikakvo parcijalnom faktoru sigurnosti, kao što vidimo.
U tom slučaju, ako računamo horizontalne deformacije konstrukcije objekta, moramo elastične deformacije množiti sa γI , kao i sa q ("behaviour fctor" ).
Ne vidim razloga da bi faktor značaja ispao iz računa i kod kontrole napona u tlu, jer se u ovom slučaju jednostavno radi o "većem" projektnom potresu, što svakako treba uzeti u obzir.
Pozdrav
-zahtjev po ne rušenju ("no collapse requirement")
-zahtjev po ograničenju oštećenja ( " damage limitation requirement")
*Prvi kriterij zahtjeva da je konstrukcija projektirana i sagrađena tako da kod projektnog opterećenja ne dođe do lokalnog ili globalnog rušenja.
EC8 preporučuje, a na državi je da to prihvati ili ne, da se uobičajeni objekti projektiraju na potres sa povratnom periodom 500 godina.
To istovremeno znači da postoji 10%-na vjerojatnost da će se takav potres pojaviti u roku 50 godina, i 20%-na vjerojatnost da će se pojaviti za 75 godina. Dakle, prihvatanjem povratnog perioda od 500 godina, prihbvatamo i 10%-ni rizik da će do projektnog potresa doći u roku od 50 godina, na primjer.
*Drugi kriterij zahtjeva , da se u slučaju jačeg potresa, za kojega postoji velika vjerojatnost ( dakle, velika i ne 10%-na) da će se pojaviti u "životnom" dobu objekta, konstrukcija objekta ostane bez većih oštećenja i u stanju uporabivosti. Uprincipu bi bilo potrebno ispunjenje drugog kriterija kontrolirati za potres koji ima manju povratnu periodu od projektnog potresa , što bi nužno značilo manje opterećenje od Aed.
EC8 ovo ne zahtjeva, i tek kontrolu drugog kriterija svodi na kontrolu hotizontalnih deformacija kod projektnog opterećenja.
Ako, dakle, želimo smanjiti ili povećati stupanj potresnog rizika onda u načelu moramo smanjiti ili povećati izabranu povratnu periodu (osnovna po EC8 je 500 godina). EC8 ovo izbjegne upravo tako što uvodi faktora značaja γI !!!
Ne radi se o nikakvo parcijalnom faktoru sigurnosti, kao što vidimo.
U tom slučaju, ako računamo horizontalne deformacije konstrukcije objekta, moramo elastične deformacije množiti sa γI , kao i sa q ("behaviour fctor" ).
Ne vidim razloga da bi faktor značaja ispao iz računa i kod kontrole napona u tlu, jer se u ovom slučaju jednostavno radi o "većem" projektnom potresu, što svakako treba uzeti u obzir.
Pozdrav
Istog sam misljenja. Faktor znacaj je zamisljen "unutar" seizmickog dejstva.Vranješ wrote:Ne vidim razloga da bi faktor značaja ispao iz računa i kod kontrole napona u tlu, jer se u ovom slučaju jednostavno radi o "većem" projektnom potresu, što svakako treba uzeti u obzir.
Slazem se da je EC napravio ovde zabunu njegovim smestanjem u izraz za kombinovanje. Ali, kao sto rekoh, mislim da to nije ucinjeno u formi parcijalnog koeficijenta, nego (gamaI*Ae) treba shvatiti kao dejstvo neumnozeno parc koeficijentom.
Da li je igde eksplicitno navedeno da se prilikom kontrole napona u tlu ne uzima u racun faktor znacaja? Imali smo vec dva posta u kojima se ovo (posredno ili neposredno) navodi, a ja ne uspevam to pronaci.
pozdrav, Zoran
.
Nažalost, nisam u prilici citirti (izvod EC8 sam posudio za kopirati) član, ali mislim da bi se to trebalo naći u EC8/5-geotehnički objekti, pa čak i u EC8/2-mostovi.zbrujic wrote:Istog sam misljenja. Faktor znacaj je zamisljen "unutar" seizmickog dejstva.Vranješ wrote:Ne vidim razloga da bi faktor značaja ispao iz računa i kod kontrole napona u tlu, jer se u ovom slučaju jednostavno radi o "većem" projektnom potresu, što svakako treba uzeti u obzir.
Slazem se da je EC napravio ovde zabunu njegovim smestanjem u izraz za kombinovanje. Ali, kao sto rekoh, mislim da to nije ucinjeno u formi parcijalnog koeficijenta, nego (gamaI*Ae) treba shvatiti kao dejstvo neumnozeno parc koeficijentom.
Da li je igde eksplicitno navedeno da se prilikom kontrole napona u tlu ne uzima u racun faktor znacaja? Imali smo vec dva posta u kojima se ovo (posredno ili neposredno) navodi, a ja ne uspevam to pronaci.
pozdrav, Zoran
.
Meni se čini gornja tvrdnja potpuno logičnom, jer temeljna tla nisu mjesto gdje bi se dozvolila disipacija seizmičke energije. Posebno je to naglašeno u slučaju temeljenja kod mostova. Naponi moraju ostati duboko u elastičnom području.
U ostalom, to možemo vidjeti najbolje na jednom jednostavnom primjeru, na primjer, ab platna sa otvorima. Prečke su u ovom slučaju "osigurači", a tlačna vertikalna sila u platnu, odnosno temeljima, količina koju osiguravamo. Jasno je da je granična verttikalna sila u platnu, odnosno temelju, jednaka sumi poprečnih sila u svim (plastificiranim) prečkama.
Ako smo prilikom proračuna kod prečki uzeli u obzir faktor značaja, onda se to direktno odražava na temelje.
PS: Čim budem u prilici citirat ću što o tome kaže EC8/5 !
Pozdrav