Pitanje u vezi fiktivne ekscentricnosti.
U upustvima dobro je objasnjena razlika za ukljucenu i iskljucenu fiktivnu ekscentricnost greda, djeovanje grede i ploce ... za beton. Medjutim kada se zeli modelirati celicna greda na koju se spreze i betonira monolitna betonska ploca je li ispravnije ukljuciti ili iskljuciti fiktivnu ekscentricnost kada se greda postavlja u pravi polozaj u odnosu na plocu? Kontrola stabilnosti celicnog nosaca daje za ta dva slucaja velike razlike. A ako se modelira glavni nosac kao spregnuti onda je jedina moguca kontrola kontrola napona u presjeku.
Jos jedno pitanje : kako je moguce da u nekim slucajevima kontrola napona da vecu vrijednost od kontrole stabilnosti za neku celicnu gredu?
Pozdrav
fiktivna ekscentricnost i celik
Re: fiktivna ekscentricnost i celik
"Fiktivnom" ekscentričnošću uprošćavamo analizu situacija u kojima je greda u monolitnoj vezi sa pločom i pri tome je ekscentrična u odnosu na nju, odnosno, težišna linija grede nije u ravni ploče. Uprošćavanje se sastoji u eliminisanju ekscentričnosti grede, a ta ekscentričnost se kompenzuje povećanjem momenta inercije grede. Ovime se "popravlja" raspodela uticaja izmadju ploče i grede i omogućava se prihvatljivo nezavisno dimenzionisanje ploče i grede. Kada bi se iskljucila fiktivna ekscentricnost, dobili bi se drugačiji rezultati za ploču i za gredu ponaosob, ali bi ukupna armatura za ploču i gredu bila identična, što se moze direktno i proveriti.skaboom wrote:Pitanje u vezi fiktivne ekscentricnosti.
... kada se zeli modelirati celicna greda na koju se spreze i betonira monolitna betonska ploca je li ispravnije ukljuciti ili iskljuciti fiktivnu ekscentricnost kada se greda postavlja u pravi polozaj u odnosu na plocu? Kontrola stabilnosti celicnog nosaca daje za ta dva slucaja velike razlike.
Ovo bi uglavnom trebalo da važi i za slučaj čelične grede spregnute sa pločom, međutim...
S obzirom da materijali nisu isti, treba voditi računa i o načinu njihovog sprezanja. To sprezanje treba da može da prenese horizontalnu (smičuću) silu između ploče i grede. Vrednost te horizontalne sile se dobija kao razlika normalnih sila u ploči i gredi. Proračunom sa "fiktivnom" ekscentričnosti, ne da nećemo moći da dobijemo te uticaje, već se neće ni pojaviti aksijalno naprezanje u ploči i gredi kada ih opteretimo vertikalnim opterećenjem.
Znači zaključak se sam nameće - modeliranjem sa stvarnom ekscentričnošću dobiće se realna raspodela uticaja koja je ključna za spregnute konstrukcije. Kod običnih monolitnih betonskih konstrukcija možemo slobodnije uticati na preraspodelu uticaja - pod uslovom da dimenzionisanjem (armiranjem) ispoštujemo sve uticaje.
Pri dimenzionisanju betonske ploče (u ovom konkretnom slučaju sa pravom ekscentrišnošću) treba obratiti paznju da se ne smeju zanemariti uticaji u ravni ploče - odnosno pri dimenzionisanju treba polje "čisto savijanje" da bude ISKLJUČENO.
Čini mi se da to ne bi trebalo da bude moguće. Ukoliko je to stvarno slučaj zamolio bih da nam pošaljete primer (na e-mail, sto minimalniji primer, to bolje) i uputstvo kako ste došli do takvih rezultata.skaboom wrote: ...kako je moguce da u nekim slucajevima kontrola napona da vecu vrijednost od kontrole stabilnosti za neku celicnu gredu?
skaboom wrote:Jos jedno pitanje : kako je moguce da u nekim slucajevima kontrola napona da vecu vrijednost od kontrole stabilnosti za neku celicnu gredu?
Moguće je prema EC3. Ako sam dobro zaključio, Tower za presjeke klase 1 i 2 radi slijedeće:b.milan wrote:Čini mi se da to ne bi trebalo da bude moguće. Ukoliko je to stvarno slučaj zamolio bih da nam pošaljete primer (na e-mail, sto minimalniji primer, to bolje) i uputstvo kako ste došli do takvih rezultata.
- kontrola napona: S1=M/Wel
- kontrola stabilnosti: S2=M/Wpl
Wel<Wpl -> S1>S2