Izvijanje-pomoć

Odgovori
Avatar
Mario P.
Postovi: 55
Pridružio se: Sre Nov 21, 2007 4:26 pm
Lokacija: x,y,z

Izvijanje-pomoć

Post od Mario P. »

Pozdrav!
Molim vas za pomoc.
Nije mi jasna jedna stvar kod odredivanja utjecaja izvijanja u Toweru.
Evo, jednostavan primjer (slika)...radi se o horizontalno pomicnoj konstrukciji.
Slika
Kad krenem u dimenzioniranje greda/stupova prvo gdje odem su globalni podaci i tamo definiram pomicnost konstrukcije, zatim lambdu kirticnu koja ako se pređe, dolazi do uvecanja momenata savijenja stupa zbog utjecaja izvijanja.
Prvo pitanje ovdje je koliko bi se trebala uzet kriticna lambda za pomicne okvire?
Vidim da je bilo puno polemika oko ovog pitanja i da je odredeno da bude 25. To bi odgovaralo kad bi stupovi imali pravokutan oblik momentnog dijagrama :roll: Tako sto mi se jos nikad nije javilo, a najblize je trokutntni oblik, znaci kao da imam zglob na donjoj strani, tada je lambda crit= 50.
Zatim odlazim u lokalne postavke, gdje aktiviram utjecaj izvijanja, zadam koeficijente "beta" za dvije osi (koje smo "pješke" odredili), i sta znace oni S (start) i E (end). To mi nije jasno :cry:
Evo u mom slucaju gdje imam odabran krajnji stup i srednji stup, dal su za oba, ukljuceni S i E, ili ne?! (ignorirajte vrijednosti za "betu" na slici, odrene su negdje oko 1,7).
Puno hvala!
b.milan
Site Admin
Postovi: 2148
Pridružio se: Čet Jun 01, 2006 5:53 pm
Lokacija: Beograd
Kontakt:

Post od b.milan »

Detaljnije informacije o dimenzonisanju betona u programu Tower, mozete pronaci u dokumentu kojeg je moguce preuzeti sa Download stranice naseg sajta. Evo i direktnog linka do tog dokumenta:

http://www.radimpex.co.yu/downloads/tow ... betona.exe

Poglavlje 2.4.3 govori o izvijanju.
Avatar
Mario P.
Postovi: 55
Pridružio se: Sre Nov 21, 2007 4:26 pm
Lokacija: x,y,z

Post od Mario P. »

Puno hvala!
Al ova dilema oko vrijednosti za lambdu vidim da ostaje.
Avatar
zbrujic
Postovi: 50
Pridružio se: Sub Jul 29, 2006 6:27 pm
Lokacija: Novi Sad

Post od zbrujic »

Mario P. wrote:Puno hvala!
Al ova dilema oko vrijednosti za lambdu vidim da ostaje.
Mislite na granicnu vrednost vitkosti od 25?
Prvo, ovo je granica kojom se odvaja zona vitkosti za koju nije neophodna dodatna kontrola izazvana vitkoscu. Dakle, nije zabranjena. Usvoji li se ova granica manjom, na strani smo sigurnosti.
Drugo, distribucija momenta savijanja kod pomerljivih stubova ne utice na "osetljivost" stuba na uticaje drugog reda na isti nacin, nego znatno manje.
Izraz za granicu vitosti u obliku:
lambda,c = 50 - 25 x M1/M2
je "zamisljen" za stubove sa nepomerljivim krajevima.

Cinjenica je da su propisi (ovde prvenstveno imam PBAB na umu) ostali malo nedoreceni, ali ovo postaje sasvim jasno kad se pogledaju npr, americki ACI318 standardi, gde je ovo eksplicitno navedeno:
lambda,c = 34 - 12 x M1/M2 -- za nepomerljive
lambda,c = 22 -- za pomerljive
Ne treba sumnjati da je logika svih propisa u ovom smislu jednaka.
pozdrav
.
Avatar
Mario P.
Postovi: 55
Pridružio se: Sre Nov 21, 2007 4:26 pm
Lokacija: x,y,z

Post od Mario P. »

Hvala stari!
Astrodome
Postovi: 304
Pridružio se: Sre Maj 31, 2006 7:58 pm
Lokacija: Bačka Topola

Post od Astrodome »

Postovani,

Vodili smo diskusiju u kancelariji da u kojim slucajevima koji prekidac treba da se ukljuci kod proracuna izvijanja stubova S ili E. Nema egzaktnih primera u Uputstvu ni za najprostije slucajeve.

Molimo misljenje ostalih kolega vezano za ovu temu:
GranicniusloviSiE.pdf
slucajevi sa skice, potrebno je da se ukljuce pri dimenzionisanju sedeci uslovi:

1,2,3,4,5 - ukljucen i Start i End - oba stiklirana
6 - konzolni stub kraj je dole - stikljiran End
7 - stikliran End
8,9 - stiklirana oba kraja.

Medjutim na trecem listu gde sam prikazao potrebnu armaturu u jednom konzolnom stubu koji je ukljesten na kraju i slobodan na pocetku, tj. osa jedan pokazuje na dole.
1. Kada se u ovom slucaju dimenzionise stub prema onome sto je opisano u uputstvu da Start mora da bude odstikliran- iskljucen a End ukljuciti. U tom slucaju potrebna armatura se smanjuje kod ukljestenja a ne povecava se linearno.
2. Kada se isti stub dimenzionise sa iskljucenim Sartom i i ukljucenim Endom onda se dobija ocekivani dijagram armature

Misljenja smo da treba za prikazan primer koristit opciju 2. da Start ukljuciti a End iskljuciti.

Ono sto nas interesuje posto smo bili u dilemi: Ako imamo neku ramovsku visespratnu konstrukciju sa krutim vezama koje uslove da ukljucimo? Misljenja smo da je potreno ukljuceno ostaviti i Start i End - za neki stub prvog sprata - naprimer.


Pozdrav,
NBM
Postovi: 284
Pridružio se: Sre Jun 07, 2006 7:11 am

Post od NBM »

Astrodome wrote: ...
8,9 - stiklirana oba kraja.
Nije jasno kako ste dosli do toga da trebaju oba kraja biti cekirana tj. nepomjerljiva...logicno bi bilo da su 6,7,8 i 9 identicni jer je pocetak stapa pomjerljiv/necekiran a kraj nepomjerljiv/cekiran.

Kako se cekiranjem definise nepomjerljivost kraja stapa time se utice na to gdje ce duz stapa biti definisana srednja trecina u kojoj su uticaji izvijanja od interesa tj. uvacavaju M-savijanja usled uticaja izvijanja.
1. Kod bocno pridrzana obadva cvora jednog stapa je to sredina stapa (sredina trecine stapa je u sredini stapa).
2. Kada je cekiran samo jedan kraj onda se sredina trecine nalazi u tom cvoru koji je nepomjerljiv.
3. Kada su obadva cvora pomjerljiva/necekirana cijela dužina stuba nalazi se u središnjem dijelu dužine izvijanja, tj. na cijeloj duzini stapa se uzimaju uticaji izvijana preko povecanja M (valjda bi tako trebalo).

Primjer za koje se dobijaju nelogicnosti je tesko komentarisati jer nedostaje nekoliiko podataka. Jedan je, da li je prije dimenzionisanja definisana konstrukcija kao globalno nepomjerljiva ili pomjerljiva u "Ulazni podaci - Globalni". Npr. ako je konstrukcija u primjeru globalno nepomjerljiva tada bi trebalo da se obadva prekidaca cekiraju/kao nepomjerljiva a da Tower izvijanje kroz M uvodi samo u srednjoj trecini stapa. Ako je pomjerljiva tada nema uticaja stanje prekidaca i uzima se da se uticaji povecavaju na cijeloj duzini stapa. Konacno trecu mogucnost vidi nize.

Ako se izabere da je konstrukcija pomjerljiva tada Tower konzervativno usvaja da se cijela dužina stuba nalazi u središnjem delu dužine izvijanja, i tada je nebitno stanje "S" i "E" prekidaca.
Stanje prekidaca ima smisla ako je konstrukcija nepomjerljiva ili ako je pomjerljiva ali je lambda<75 pa je prema PBAB-87 dozvoljen proracun pomjerljivih konstrukcija nekom od metoda proracuna izdvojenog nepomjerljivog stapa.

Sto se tice ramovske visespratne konstrukcije ukoliko je globalno pomjerljiva (u nekim rijetkim slucajevima ipak moze biti nepomjerljiva) trebalo bi definisati da je pomjerljiva i ne obracati paznju na stanje prekidaca "S" i "E". Ipak za pomjerljive konstrukcije treba biti oprezan i ne prepustati Tower-u sav posao.

Konacno nisam siguran da sam sve obuhvatio jer dosta toga je napisano po sjecanju...
Astrodome
Postovi: 304
Pridružio se: Sre Maj 31, 2006 7:58 pm
Lokacija: Bačka Topola

Post od Astrodome »

NBM wrote:...Primjer za koje se dobijaju nelogicnosti je tesko komentarisati jer nedostaje nekoliiko podataka. Jedan je, da li je prije dimenzionisanja definisana konstrukcija kao globalno nepomjerljiva ili pomjerljiva u "Ulazni podaci - Globalni"....
Prikazani dijagrami potrebne armature su za pomerljivu konstrukciju.
NBM wrote:... Ako je pomjerljiva tada nema uticaja stanje prekidaca i uzima se da se uticaji povecavaju na cijeloj duzini stapa...
Ne mogu da se slazem sa vama oko toga da je a bas sve jedno kakvo je stanje prekidaca kod pomerljive konstrukcije. I u prikazanoj situaciji je promena oblika dijagrama potrebne armature uzrokovan ukljucivanjem (stikliranjem) Pocetka ili Kraja za pomerljiv sistem.

Da uzima konstatnu vrednost dodatnog ekscentriciteta uzima po celoj duzini za pomerljive konstrukcije po mom misljenju je jako konzervativno. Ovo prouzrukuje na jednostavnom konzolnom stubu da skoro po celoj visini stuba trazi skoro identicnu armaturu. Misljenja sam da dijagram kolicina potrebne armatura bi trebalo vise da lici na trougao koji se od ukljestenja prema vrhu po nekoj funkciji opada.

Pozdrav,
NBM
Postovi: 284
Pridružio se: Sre Jun 07, 2006 7:11 am

Post od NBM »

...rekoh po sjecanju jer je objasnjenje iz vremena kada nije postajalo sledece, a tice se tretmana pomjerljivih konstrukcija:

"Prvi način (preporučeni postupak) bazira na uticajima prvog reda (analiza konstrukcije saglasno teoriji prvog reda). Programski se uvećavaju momenti savijanja (ekscentriciteti) u dva koraka. U prvom koraku se smatra da je element celom svojom dužinom unutar aktivne dužine izvijanja. U drugom koraku se analizira „lokalna“ stabilnost, time što se isti element tretira kao horizontalno nepomerljiv sa konzervativno usvojenom dužinom izvijanja. "
...
"U prvom „prolazu“ preporučenog postupka svi preseci elementa se tretiraju kao preseci u aktivnom delu dužine izvijanja, te se uvećavaju momenti savijanja celom dužinom stuba (i na krajevima). Pri tome se za uvećanje momenata savijanja prvog reda koristi približan model-stub postupak.
U drugom prolazu se koeficijent dužine izvijanja konzervativno postavlja na 1.0 i sprovodi se proračun dodatnih ekscentriciteta koji u potpunosti odgovara postupku opisanom za horizontalno nepomerljive konstrukcije. Pri tome se na isti način tretiraju i uslovi pridržanosti krajeva elementa."


Tako da u drugom koraku ovog postupka ipak imaju uticaja pridrzanost krajeva stapa.
Avatar
Mario P.
Postovi: 55
Pridružio se: Sre Nov 21, 2007 4:26 pm
Lokacija: x,y,z

Post od Mario P. »

Dajte da tvorci programa odgovore sa prilozenim slikama.
Mislim da je to najjednostavnije rjesenje.
Odgovori