Staticki, dinamicki model, dimenzionisanje
Staticki, dinamicki model, dimenzionisanje
Posto prilikom proracuna neke AB konstrukcije pravimo dva modela, istih geometrijskih ali razlicitih konstruktivnih karakteristika, tzv. "staticki" i "dinamicki" model, zanima me da li je moguce rezultate proracuna ova dva nezavisna modela dovesti "na isti nivo" kako bi brzo i lako, po mogucnosti automatski izvrsili dimenzionisanje, ili rezultate moramo odvojeno posmatrati, rucno ih kombinovati a zatim peske racunati potrebnu armaturu?
Re: Staticki, dinamicki model, dimenzionisanje
Ovo je omoguceno u programu Tower 6.tahiti wrote: ... da li je moguce rezultate proracuna ova dva nezavisna modela dovesti "na isti nivo" kako bi brzo i lako, po mogucnosti automatski izvrsili dimenzionisanje
U principu treba uporediti normalne uticaje od gravitacije u obadva modela i ukoliko razlike nisu velike dimenzionisati u drugom-seizmickom modelu elemente zaduzene za prijem seizmike a ostale u prvom. Po nekada, zavisno od usvojenog sistema, pored N-sila potrebno je uporediti i ostale uticaje, nema pravila.
U protivnom... treba žaliti za odmorom na Tahitiju, proklinjati Marfija, svaliti krivicu na arhitektu, socno opsovati na sva napredne alate i pomogala, ne zaliti za izgubljenim dragocjenim vrimenom jer ga nemas. Konacno gledati da se dokopas T6 u kojem ovih problema nema.
Iskustva sa prvim slucajem su cesca mada ni Tahiti mi nije nepoznat.
U protivnom... treba žaliti za odmorom na Tahitiju, proklinjati Marfija, svaliti krivicu na arhitektu, socno opsovati na sva napredne alate i pomogala, ne zaliti za izgubljenim dragocjenim vrimenom jer ga nemas. Konacno gledati da se dokopas T6 u kojem ovih problema nema.
Iskustva sa prvim slucajem su cesca mada ni Tahiti mi nije nepoznat.
Last edited by NBM on Pon Feb 04, 2008 11:44 pm, edited 1 time in total.
Jasno je da cemo medjuspratnu konstrukciju dimenzionisati u statickom modelu, zidna AB platna u dinamickom...zanima me sta se desava kada imamo mesoviti ili samo ramovski sistem, tada stubovi pored gravitacionog opterecenja primaju deo seizmicke sile (ili celu seizmicku silu), i tu onda nastaje moja dilema zbog koje sam otvorio ovu temu. Takodje me zanima u kojem slucaju je opravdano imati razlicite granicne uslove na krajevima greda u statickom i dinamickom modelu?
Seizmicke sile i uticaji na sezimickom modelu su OK ali se postavlja pitanje da li su N-sile od gravitacije ostale iste u oba modela. Ako jesu sa sigurnoscu mozes dimenzionisati AB ZP u drugom seizmickom modelu. Slicno vazi i za ostale elemente namjenjenu prijemu seizmickih sila - stubove, ramove...
Evo mog skorasnjeg iskustva na mjesovitom modelu, kod koga je AB ZP "primilo" znatno manju N-silu od gravitacije u seizmickom modelu u odnosu na gravitacioni. Ovako dimenzionisano ZP u seizmickom modelu daje vecu armaturu od potrebne, dok se u okolnim stubovima koji su preuzeli vecu N-silu od realne dobija manja armatura od potrebne. Procijenio sam da su razlike znatne (u nakim presjecima ZP i do 50%) pa sam kombinovao uticaje iz dva modela prije "rucnog" dimenzionisanja (rucno=dimenzionisanje pojedinacnog presjeka u Tower-u).
Znaci osnovni parametar koji treba da pokazes se tice N-sila i ukoliko se razlikuju treba procijeniti sta je opravdano...ukoliko su razlike 10-15% ( nesto vise) mislim da mozes slobodno koristiti samo seizmicki model.
U cistom skeletu od interesa je i uporedjenj M-savijanja od gravitacije na oba modela...treba biti i tu oprezan.
Evo mog skorasnjeg iskustva na mjesovitom modelu, kod koga je AB ZP "primilo" znatno manju N-silu od gravitacije u seizmickom modelu u odnosu na gravitacioni. Ovako dimenzionisano ZP u seizmickom modelu daje vecu armaturu od potrebne, dok se u okolnim stubovima koji su preuzeli vecu N-silu od realne dobija manja armatura od potrebne. Procijenio sam da su razlike znatne (u nakim presjecima ZP i do 50%) pa sam kombinovao uticaje iz dva modela prije "rucnog" dimenzionisanja (rucno=dimenzionisanje pojedinacnog presjeka u Tower-u).
Znaci osnovni parametar koji treba da pokazes se tice N-sila i ukoliko se razlikuju treba procijeniti sta je opravdano...ukoliko su razlike 10-15% ( nesto vise) mislim da mozes slobodno koristiti samo seizmicki model.
U cistom skeletu od interesa je i uporedjenj M-savijanja od gravitacije na oba modela...treba biti i tu oprezan.
Za vjetar ne vidim previše smisla, ako se radi o uobičajenim konstrukcijama u uobičajenim uslovima.bdrazen wrote:zasto se prave dva modela? jedan za staticke utjecaje a drugi za dinamicke (vjetar,seizmika),i u cemu je razlika izmedju tih modela(konturni uslovi,stepeni slobode pomijeranja....ili)
Za potres ima. Posebno u slučajevima na kontaktu nosača i krutih zidova.
Na krajevima nosača ćete imati velike negativne momente, gdje kod potresa
dolazi do plastifikacije i nastanka zglobova. Zbog ovoga se mogu bitno povećati pozitivni momenti u polju .
Otprilike bi to bili razlozi.
Pozdrav