kontraploča
kontraploča
Zanima me proračun kontraploče kao površinskog nosača i slučaj koji sam videla u mnogim statičkim proračunima, kada projektanti stavljaju grede (roštilje) u kontraploču. Takav slučaj ne mogu da nađem u literaturi a i ako ga ima ne znam kako ubaciti i da li treba ubaciti linijske oslonce ispod greda. Ja inače radim temeljnu ploču bez greda, a peške proveravam proboj kroz ploču i usvajam dodatnu potrebnu armaturu za proboj.
-
Danijel_Sa
- Postovi: 4
- Pridružio se: Čet Jun 22, 2006 5:51 pm
- Lokacija: Sarajevo
kontra ploca
Temeljna kontra ploca je povrsinski nosac, i svakako tako treba i biti
modelirana. Kod modeliranja temeljne ploce preko sistema rostilja dobicemo, mislim, prilicno aproksimativnu vrijednost momenta ispod stubova. Moja preporuka je niposto postavljati linijske oslonce ispod greda, jer oni u stvari tamo ne postoje.
Pitanje proracuna uticaja na povrsinskim i linijskim osloncima je realno najkompleksnije i moram reci da tower (kao i ostali FEM) programi ne daju ni priblizno dobre uticaje. To nije greska programa, vec same teorije proracuna.
Koeficijent posteljice (krutosti) NIJE konstantna velicina, i ona je u svakom konacnom elementu razlicita, bez obzira na njegovu velicinu. Jedini priblizno tacan nacin proracuna uticaja u povrsinskim i linijskim osloncima u programu Tower je slijedeci:
1. Proracunati uticaje ispod lezista koje ima apsolutnu krutost
2. S tako dobivenom reakcijom opteretiti model tla u nekom geomehanickom
FEM programu. Model tla koji se zasniva na Coulombu je sasvim dovoljan.
3. Naci odnose (po duzini) Napon/Pomak = Krutost
4. Podijeliti povrsinski oslonac na odredjen broj traka i dodijeliti im dobivenu krutost
5. Na ovaj nacin ce biti ispostovana kompatibilnost deformacija ispod temelja a rezultati proracuna ce biti prilicno u skladu sa onim dobivenim u teoretskim rjesenjima.
Nadam se da sam ti bar malo pomogao.
Pozdrav
modelirana. Kod modeliranja temeljne ploce preko sistema rostilja dobicemo, mislim, prilicno aproksimativnu vrijednost momenta ispod stubova. Moja preporuka je niposto postavljati linijske oslonce ispod greda, jer oni u stvari tamo ne postoje.
Pitanje proracuna uticaja na povrsinskim i linijskim osloncima je realno najkompleksnije i moram reci da tower (kao i ostali FEM) programi ne daju ni priblizno dobre uticaje. To nije greska programa, vec same teorije proracuna.
Koeficijent posteljice (krutosti) NIJE konstantna velicina, i ona je u svakom konacnom elementu razlicita, bez obzira na njegovu velicinu. Jedini priblizno tacan nacin proracuna uticaja u povrsinskim i linijskim osloncima u programu Tower je slijedeci:
1. Proracunati uticaje ispod lezista koje ima apsolutnu krutost
2. S tako dobivenom reakcijom opteretiti model tla u nekom geomehanickom
FEM programu. Model tla koji se zasniva na Coulombu je sasvim dovoljan.
3. Naci odnose (po duzini) Napon/Pomak = Krutost
4. Podijeliti povrsinski oslonac na odredjen broj traka i dodijeliti im dobivenu krutost
5. Na ovaj nacin ce biti ispostovana kompatibilnost deformacija ispod temelja a rezultati proracuna ce biti prilicno u skladu sa onim dobivenim u teoretskim rjesenjima.
Nadam se da sam ti bar malo pomogao.
Pozdrav
pa malo jesi pomogao.....
samo sto je put daleko duži, i opet se nekako sve svodi na proračun koji svi hocemo da izbegnemo, a to je da iz nekoliko koraka proračunamo objekat. Inače preporuke i uputstva za Tower se svode na proračun temeljnih ploča sa jednim koeficijentom posteljice, koji kada se ubaci na početku proračuna modela daje uticeje u modelu koji nisu isti kao kada bi se odmah ubacio koeficijent sa apsolutnom krutošću.....Što (bar kako ja mislim) daje nerealne uticaje u gredama, stubovima i pločama. Kako ja skoro uvek imam geomehanički proračun, mogu da usvojim očekivani napon/sleganje odmah, a da na kraju proverim da li je on u granicama karakteristika tla. A što se tiče temeljnih roštilja (koji u jednoj debeloj ploči nemaju neki uticaj) i dalje mislim da su nepotrebni, (možda samo u konstruktivnom smislu)
Pozdrav
samo sto je put daleko duži, i opet se nekako sve svodi na proračun koji svi hocemo da izbegnemo, a to je da iz nekoliko koraka proračunamo objekat. Inače preporuke i uputstva za Tower se svode na proračun temeljnih ploča sa jednim koeficijentom posteljice, koji kada se ubaci na početku proračuna modela daje uticeje u modelu koji nisu isti kao kada bi se odmah ubacio koeficijent sa apsolutnom krutošću.....Što (bar kako ja mislim) daje nerealne uticaje u gredama, stubovima i pločama. Kako ja skoro uvek imam geomehanički proračun, mogu da usvojim očekivani napon/sleganje odmah, a da na kraju proverim da li je on u granicama karakteristika tla. A što se tiče temeljnih roštilja (koji u jednoj debeloj ploči nemaju neki uticaj) i dalje mislim da su nepotrebni, (možda samo u konstruktivnom smislu)
Pozdrav
-
Danijel_Sa
- Postovi: 4
- Pridružio se: Čet Jun 22, 2006 5:51 pm
- Lokacija: Sarajevo
kontra ploca
Istina je da je u towerovom uputstvu data preporuka za usvajanje pribliznog koeficijenta posteljice (ukoliko se ne posjeduju "tacni" podaci). Treba imati na umu da je proracun na takav nacin u stvari baziran na Vinklerovom modelu tla. Taj model je prilicno osporavan, i on se po meni niposto ne smije koristiti za dimenzioniranje nosaca, vec samo za procjenu uticaja. Jer tako dobiveni rezultati ni kvantitativno, ni kvalitativno nisu ni blizu onim relanijim dobivenim teoretski i na bazi ispitivanja konstrukcija. Znam da mnogi bjeze od komplikovanijih statickih proracuna, ali statika naravno nije laka, i niposto se ne moze u svakom slucaju svesti na to da se sve dobije u "jednom koraku". Iako je towerom sve prilicno pojednostavljeno, ipak ni on ne moze sve sam uraditi za nas 
!
!Pa naravno da je statika teška : , no to nije tema... sve u svemu probala sam da otkrijem kako drugi rade kontraploče, a naročito problem sa gredama. Pitanje je bilo jednostavno, da li je proračunski model sa gredama u jednoj ploči debljine 60 cm i sa gredama koje su iste te debljine (visine) opravdan, ili je bolje rešenje samo ploča bez greda (kao pečurkasta tavanica).
-
Danijel_Sa
- Postovi: 4
- Pridružio se: Čet Jun 22, 2006 5:51 pm
- Lokacija: Sarajevo
kontra ploca
Savjetujem da koristite povrsinski model. Medjutim, tacnost rezultata
proracuna najvise ovisi o koeficijentu posteljice koji je pridruzen
povrsinskom osloncu, to se naravno da provjeriti. Zbog toga sam malo vise pisao o tome,
odnosno u zelji da skrenem paznju na taj problem koji je u najvecem broju slucajeva zanemaren.
Puno pozdrava
proracuna najvise ovisi o koeficijentu posteljice koji je pridruzen
povrsinskom osloncu, to se naravno da provjeriti. Zbog toga sam malo vise pisao o tome,
odnosno u zelji da skrenem paznju na taj problem koji je u najvecem broju slucajeva zanemaren.
Puno pozdrava