Zanima me da li prilikom dimezioniranja temeljne ploče na el. podlozi odnosno na površinskom osloncu smijem oduzdeti vlastitu težinu(zadati opterećenje u iznosu težine ploče prema gore)?
Do sad, temljne ploče nismo opterećivali nikakvim opterećenjem, niti smo oduzimali težinu-smatrali smo da smo na taj način na strani sigurnosti.
Želim provjeriti da li možda program sam oduzima težine ploča na el. podlozi.
TEMELJNA PLOČA-DIMENZIONIRANJE
-
mažoretkinje
- Postovi: 11
- Pridružio se: Uto Jul 04, 2006 12:25 pm
- Lokacija: Zagreb
-
mažoretkinje
- Postovi: 11
- Pridružio se: Uto Jul 04, 2006 12:25 pm
- Lokacija: Zagreb
Mozes usvojiti materijal bez tezine za temeljnu plocu. Ovako efektnije resavas problem (umesto unosenja opterecenja nagore).
Medjutim ako usvojis da postoji sopstvena tezina ploce, smanjuje ti se armatura u ploci (investitor =
) , ali ti se povecavaju sleganja i naponi u spojnici (projektant = 
) (investitor i dalje = ).
Npr ako je debljina 50cm
onda ti se povecava napon za 0.5 x 25= 12.5kN/m2
sto za losija tla moze biti i preko 10%.
Onda je tu standardna prica o formiranju dva modela, jednog za sleganja i napone i drugog za dimenzionisanje.
Licno mislim da je bolje uzeti sopstvenu tezinu ploce, kako je i realno, koja rasterecuje samu plocu i smanjuje armaturu u njoj, jer je najcesce opterecenje od korisnog opterecenja ispunjeno u iznosu od 30-50% u eksploataciji objekta i tu si vec na strani sigurnosti.
pozdrav za ucesnike
Medjutim ako usvojis da postoji sopstvena tezina ploce, smanjuje ti se armatura u ploci (investitor =
) , ali ti se povecavaju sleganja i naponi u spojnici (projektant = ) (investitor i dalje = ). Npr ako je debljina 50cm
onda ti se povecava napon za 0.5 x 25= 12.5kN/m2
sto za losija tla moze biti i preko 10%.
Onda je tu standardna prica o formiranju dva modela, jednog za sleganja i napone i drugog za dimenzionisanje.
Licno mislim da je bolje uzeti sopstvenu tezinu ploce, kako je i realno, koja rasterecuje samu plocu i smanjuje armaturu u njoj, jer je najcesce opterecenje od korisnog opterecenja ispunjeno u iznosu od 30-50% u eksploataciji objekta i tu si vec na strani sigurnosti.
pozdrav za ucesnike
Marko Martinovic
Markom ima odličan pristup praktičnim problemima i njegove savete ovde treba pažljivo analizirati.
Isključenje sopstvene težine temeljne ploče nije uopšte nebuloza kako bi se na prvi pogled moglo učiniti.
Jedina blaga zamerka je na analizu po kojoj 12.5KN/m2 napona u tlu može značiti i 10%-tno povećanje. To je verovatno tako za temeljnu ploču objekta sa izuzetno malom površinom u osnovi. U suprotnom,za fundiranje na temeljnoj ploči, koja - u pravilu- ima jako veliku površinu,dopušteni granični naponi pritiska na podtemeljno tlo su vrlo visoki pa je nivo napona od 12.5 kN/m2 praktično beznačajan.
Isključenje sopstvene težine temeljne ploče nije uopšte nebuloza kako bi se na prvi pogled moglo učiniti.
Jedina blaga zamerka je na analizu po kojoj 12.5KN/m2 napona u tlu može značiti i 10%-tno povećanje. To je verovatno tako za temeljnu ploču objekta sa izuzetno malom površinom u osnovi. U suprotnom,za fundiranje na temeljnoj ploči, koja - u pravilu- ima jako veliku površinu,dopušteni granični naponi pritiska na podtemeljno tlo su vrlo visoki pa je nivo napona od 12.5 kN/m2 praktično beznačajan.
Svejedno je jesi li iskljucio tezinu ploce ili ne. Ako radis sa tezinom ploce veci su naponi u tlu pa je i vece opterecenje koje stoji u ravnotezi sa tezinom ploce. Apsolutno je svejedno hoces li iskljuciti tezinu ploce ili ne sto se tice armature ploce. To je bitno amo kod napona u tlu, gde ne smes iskljuciti tezinu ploce. Zakljucak je da ne treba ni u kom slucaju iskljucivati tezinu kontra ploce