zbrujic wrote:@Vranjes
ako vam je poznata i prica kako su postavljene vrednosti ostalih parcijalnih koeficijenata, ja bih je rado cuo.
zasto bash 1.6, 1.8, 1.5, 2.1...
hvala
.
Najprije, ispričavam se, gore sam i ja napravio grešku Trebalo je : umjesto 1.0*I+0.65*II+1.3*IV --> 1.0*I+0.50*II+1.3*IV
Koliko se sjećam (ipak nisam bio "glavni kuhar" ) , kao osnov je poslužio Model-propisa CEB-FIP, ....pa kaže... Metoda graničnih stanja je semiprobabilistička metoda u kojoj se na principu vjerojatnoće za opterećenje (djelovanje) definiraju reprezentativne vrijednosti, a za otpornosti materijala karakterističke vrijednosti.
Računske količine djelovanja se dobivaju množenjem reprezentativnih vrijednosti koeficijentom sigurnosti, a karakteristič računske vrijednosti otpora (čvrstoća) materijala se dijeli koeficijentom sigurnosti.
Ista logika je iskorištena u EUROCODE.
U ono vrijeme smo imali više povjerenja u praktične DIN norme, pa smo (baš kao i Nijemci) koristili jedinstveni, globalni koeficijent sigurnosti .
U pravilniku BAB iz 1971 računske vrijednosti utjecaja dobile su se množenjem reprezentativnih vrijednosti globalnim faktorom sigurnosti :
1) Su=1.8(Sg+Sp) ...za dilataciju armature veću ili jednaku 3 promila ili
2) Su= 2,2(Sg+Sp) ...za dilataciju armature manju od 0 promila.
Među vrijednosti su se linearno interpolirale.
U DIN normama imamo 1,75 i 2.1 umjesto naših 1.8 i 2.2.
Ako se prisjetimo
Globalni fakror sigurnosti "gamau" je produkt dva faktora sigurnosti : "gamas" i "gamam", gdje "gamas" opisuje statističku nesigurnost kod određivnja reprezentativne vrijednosti opterećenja , a "gamam" čvrstoće materijala.
Kod rušenja presjeka po čeliku gamam=1,15, a po betonu on iznosi gamam=1.4.
Na osnovu prethodnog možemo sami izračunati "faktor nesigurnosti" za opterećenje (Sg,Sp) : gamas =1.55
Kako je razvoj išao naprijed, tako se u sljedećem koraku i "razdvojio" slučaj stalnog (manje nesiguran podatak) od korisnog opterećenja . Tu je našla svoje mjesto statistika (Gaus je majka svega ).
Pažljivim promatranjem kasnijeg, na primjer :
1) Su=1.6*Sg+1,8*Sp i ..... *gamam=1,15
2) Su= 1.9*Sg+2,1*Sp, ..... *gamam=1,40
možemo primjetiti da je isključivi "krivac" za promjenu parcijalnih koeficijenata sigurnosti(ili nesigurnosti..po volji) upravo gore pomenuti "gamam" = 1,15 ili 1.4
Ne znam jesam li uspio objasniti....Tema je preširoka, a ovaj prozorčić u koji tipkam je isuviše mali.
PS: Ispričavam se za tipkarske ( i jezičke ) greške. Čovjek sam pomalo već u godinama, pa znate već kako to ide.
Želim še naprej lep dan vsem skupaj
Vranješ
PS: Za pojedine vrste korisnih opterecenja (neka skladista, biblioteke...), pametno je proračunati stvarnu težinu rafova sa knjigama, na primjer, +korisno opterećenje , i prvi dio uzeti u obzir kao stalno, a drugi kao korisno opterećenje. Obično tako učinim, jer je najsigurnije.