Zahvaljujem na komentarima.
.
Određivanje potrebnih vilica (Asw/s) po EC2
Program radi dobro, ali logika prikaza rezultata je dvojbena.Mario P. wrote:Nazalost, moje formule su direktno iz Eurocodovih rijesenih primjera, tako ako imate problema obratite se tvorcima Eurocodab.milan wrote:Gresite. Program radi tacno.
Kada imate ∅8/10 dvosecnih uzengija to se racuna kao:
100 cm / razmak (10 cm) = 10 komada uzengija po 1 m duzine.
1 sipka ∅8 ima povrsinu od 0.5cm2.
tih 10 komada uzengija ima povrsinu 5cm2/m' DVOSECNIH uzengija. (a ne 10 cm2/m' kao sto se iz vase formule dobija)
Kada imate ∅8/5 dvosecnih uzengija imamo:
100 cm / razmak (10 cm) = 20 komada uzengija po 1 m duzine.
tih 20 komada uzengija ima povrsinu 10cm2/m' DVOSECNIH uzengija.
Horizontalna rezna ravnina koja sjece gredu ne moze ama bas nikako stvorit jednosjecne vilice.
Naravno da je min. m=2 kakav 1?!?!
A da je ovo sto mi govorimo tocno potvrduju i brojne predgotovljene tablice koje sluze za brze odredivanja diametra sipki i njihovog medusobnog razmaka.
Na zalost Milane logika koju si ovdje ti opisali ne daje tocne rezultate, vec uvijek duplo manje, tj. duplo vise potrebene povrsine vilica.
Mislim da biste trebali malo smanjiti agresivnost nastupa, koja je prilično uočljiva. Svi mi ovdje diskutiramo i iznosimo različita mišljenja u cilju poboljšanja programa s kojim radimo.
Nije u redu obraćati se nakoma sa "...o čemu ti pričaš?!"
[/quote]Program sigurno radi dobro i daje točne rezultate što je u ovom trenutku najbitnije, pogledajte prijašnje postove pa će vam biti jasno u čemu je 'problem'[quote]
Tower izbaci točnu povrsinu potrebnih vilica u gredi, al na odabranu reznost/razmak daje duplo manji omjer od stvarnog.
A o tom kom je jasno u cemu je problem, govori i username autora teme
Ajmo malo tenzije smirit, pa tu smo svi jer volimo ovaj program. U cillju nam je da upozorimo na probleme tako da ga ulaštimo do maximuma.
Samo nekad ne priznavanje pogresaka/kritika i njihovo kamufliranje moze uzokovat probleme u komunikaciji korisnika-tvorca.
Tower izbaci točnu povrsinu potrebnih vilica u gredi, al na odabranu reznost/razmak daje duplo manji omjer od stvarnog.
A o tom kom je jasno u cemu je problem, govori i username autora teme
Ajmo malo tenzije smirit, pa tu smo svi jer volimo ovaj program. U cillju nam je da upozorimo na probleme tako da ga ulaštimo do maximuma.
Samo nekad ne priznavanje pogresaka/kritika i njihovo kamufliranje moze uzokovat probleme u komunikaciji korisnika-tvorca.
Primjer tablica za cetverosjecne vilice i razmake.
Za dvosjecne vilce vrijednosti su naravno duplo manje.
Treba se samo odredit Asw/s=(Vsd-Vrd1)/(0,9*d*fcd) (standradna metoda, alfa=90 i o=45), i onda iz tablica odabrat omjer koji ce pokrit tu povrsinu.
Neko je pito za faktor velicine k i onaj omjer vlacne armature u presjeku "ro", sve je jasno. Tower uzima k=1 i "ro"=0 posto u interativnom procesu ne moze utvrdit kolicinu vlacnu armature u presjeku, tako da je i tu Tower na strani sigurnosti posto umanjuje otpornost presjeka na posmik bez vilica.
Al je jos i nas strani sigurnosti jer uzima i vrijednost sile tocno nad "osovinskim" lezajem, a ne na udaljenosti 0.9d (std. metoda) od lica lezaja lijevo i desno.
Zanima me također na koji nacin Tower odreduje povrsinu potrebnih vilica kod indirektnih lezaja (jedna greda sluzi kao oslonac drugoj, bez stupa ispod) gdje EC obavezno propisuje koristenja VSI metode zbog utjecaja torzije. Zatim nacin biranja kuta tlacnih vlakana. Takoder mogućnost postavljanja vilica pod kutem u obe metode?
E moj WD, vidis, ima toliko stvari o kojima bi se moglo pricat i uvest ih u Tower, samo nekad je uzasno tesko uzet malo olovkicu i provjerit nesto, cisto da se dobije "feel" programa, a tako je lako stat na neciju stranu u diskusiji zbog faktora manira koji ce sigurno bit kljuc problema u znanstvenoj raspravi dvoje inzinjera. Ti si vec sigurno i prije htio popricat o buducim mogućnostima i problematici koja je ovdje iznesena, zar ne?!
Za dvosjecne vilce vrijednosti su naravno duplo manje.
Treba se samo odredit Asw/s=(Vsd-Vrd1)/(0,9*d*fcd) (standradna metoda, alfa=90 i o=45), i onda iz tablica odabrat omjer koji ce pokrit tu povrsinu.
Neko je pito za faktor velicine k i onaj omjer vlacne armature u presjeku "ro", sve je jasno. Tower uzima k=1 i "ro"=0 posto u interativnom procesu ne moze utvrdit kolicinu vlacnu armature u presjeku, tako da je i tu Tower na strani sigurnosti posto umanjuje otpornost presjeka na posmik bez vilica.
Al je jos i nas strani sigurnosti jer uzima i vrijednost sile tocno nad "osovinskim" lezajem, a ne na udaljenosti 0.9d (std. metoda) od lica lezaja lijevo i desno.
Zanima me također na koji nacin Tower odreduje povrsinu potrebnih vilica kod indirektnih lezaja (jedna greda sluzi kao oslonac drugoj, bez stupa ispod) gdje EC obavezno propisuje koristenja VSI metode zbog utjecaja torzije. Zatim nacin biranja kuta tlacnih vlakana. Takoder mogućnost postavljanja vilica pod kutem u obe metode?
E moj WD, vidis, ima toliko stvari o kojima bi se moglo pricat i uvest ih u Tower, samo nekad je uzasno tesko uzet malo olovkicu i provjerit nesto, cisto da se dobije "feel" programa, a tako je lako stat na neciju stranu u diskusiji zbog faktora manira koji ce sigurno bit kljuc problema u znanstvenoj raspravi dvoje inzinjera. Ti si vec sigurno i prije htio popricat o buducim mogućnostima i problematici koja je ovdje iznesena, zar ne?!
Poprečna armatura
Poštovanje,
Moram priznati da mi je ova tema zadala poprilično brige.
Napravio sam neke provjere "na ruke" a moj zaključak je slijedeći.
Tower dobro računa armaturu jedino je VELIKI problem što ne daje rezultat kao ukupnu armaturu već daje armaturu po jednoj strani grede.
Npr. proračunom dobivena armatura u toweru od 6.5 cm2/m' znači po mome da treba iz tablica "armiračevih" odabrati fi8-7.5cm - 6.7 cm2 (za jednostrano pokrivanje tj. reklo bi se u jednom layeru), što će reći 13.33 komada na m' ali po jednoj strani tj ukupno 26.66 komada tj ukupno armature u presjeku duljine 100 cm bi bilo 13.4 cm2.
Da je računata ukupna armatura ona bi ona iznosila 13 cm2/m' pa bi iz "tablica" odabrali za dvorezne vilice (dva layera) 2×8-7.5cm = 2×6.7 = 13.4cm2/m' što iznosi ukupno 26.66 komada u gredi duljine 100 cm.
Ako odmah biramo iz tabele* za *dvorezne vilice*, odabrali bi fi 8-7.5 (13.4cm2/m') ali bez djeljenja ukupne armature.
Eto nadam se da nisam u ničemu pogriješio pa molim vaše komentare za moju i vašu sigurnost jer postoji realna opasnost da se odabere premalo armature ako se za dobiveni rezultat iz towera ide iz tablica birati vrijednost za dvorezne vilice.
Na kraju, totalno sam za to da se kao rezultat prikazuje ukupna armatura vilica,
Moram priznati da mi je ova tema zadala poprilično brige.
Napravio sam neke provjere "na ruke" a moj zaključak je slijedeći.
Tower dobro računa armaturu jedino je VELIKI problem što ne daje rezultat kao ukupnu armaturu već daje armaturu po jednoj strani grede.
Npr. proračunom dobivena armatura u toweru od 6.5 cm2/m' znači po mome da treba iz tablica "armiračevih" odabrati fi8-7.5cm - 6.7 cm2 (za jednostrano pokrivanje tj. reklo bi se u jednom layeru), što će reći 13.33 komada na m' ali po jednoj strani tj ukupno 26.66 komada tj ukupno armature u presjeku duljine 100 cm bi bilo 13.4 cm2.
Da je računata ukupna armatura ona bi ona iznosila 13 cm2/m' pa bi iz "tablica" odabrali za dvorezne vilice (dva layera) 2×8-7.5cm = 2×6.7 = 13.4cm2/m' što iznosi ukupno 26.66 komada u gredi duljine 100 cm.
Ako odmah biramo iz tabele* za *dvorezne vilice*, odabrali bi fi 8-7.5 (13.4cm2/m') ali bez djeljenja ukupne armature.
Eto nadam se da nisam u ničemu pogriješio pa molim vaše komentare za moju i vašu sigurnost jer postoji realna opasnost da se odabere premalo armature ako se za dobiveni rezultat iz towera ide iz tablica birati vrijednost za dvorezne vilice.
Na kraju, totalno sam za to da se kao rezultat prikazuje ukupna armatura vilica,
pozdrav svima
moram da priznam da sam u početku rada sa towerom i ja imao problema sa ovakvima načinom izračuna vilica. Naime prije towera radio sam sa nekoliko različitih programa koji su uvijek računali vilice po metru dužnom ne uzimajući unaprijed da se radi o dvoreznim vilicama što je nama ostavljalo da sami odaberemo reznost. Osim toga i tablice raznih proizvođača za odabir vilica rađene su na istom proncipu pa se potreban razmak vilica odabire prema obaranom profilu i reznosti. U prvih nekoliko projekata u toweru radio sam po istom principu i kad sam uočio da odabirem duplo manje od potrebnih vilica ostao sam šokiran. Stoga mislim da je ovo jako dobra ideja da se naćin proraćuna korigira - najviše radi novih korisnika towera kojih je svakim danom sve više. Uostalom nekoliko je kolega kojima sam ja ukazao na to kako tower to računa a koji također nisu dobro odabirali vilice.
Osim toga imao bih još jedan prijedlog kod proračuna vilica. Naime bilo bi dobro da se omogući izbor redukcije poprečne sile nad ležajem prema visini grede ( dio sile koji se direktno prenosi u ležaj a što kod većih stupova može biti značajan dio (nešto poput zaobljenja momenata nad ležajevima)). Mislim da programerski to ne bi trebalo biti zahtjevno.
moram da priznam da sam u početku rada sa towerom i ja imao problema sa ovakvima načinom izračuna vilica. Naime prije towera radio sam sa nekoliko različitih programa koji su uvijek računali vilice po metru dužnom ne uzimajući unaprijed da se radi o dvoreznim vilicama što je nama ostavljalo da sami odaberemo reznost. Osim toga i tablice raznih proizvođača za odabir vilica rađene su na istom proncipu pa se potreban razmak vilica odabire prema obaranom profilu i reznosti. U prvih nekoliko projekata u toweru radio sam po istom principu i kad sam uočio da odabirem duplo manje od potrebnih vilica ostao sam šokiran. Stoga mislim da je ovo jako dobra ideja da se naćin proraćuna korigira - najviše radi novih korisnika towera kojih je svakim danom sve više. Uostalom nekoliko je kolega kojima sam ja ukazao na to kako tower to računa a koji također nisu dobro odabirali vilice.
Osim toga imao bih još jedan prijedlog kod proračuna vilica. Naime bilo bi dobro da se omogući izbor redukcije poprečne sile nad ležajem prema visini grede ( dio sile koji se direktno prenosi u ležaj a što kod većih stupova može biti značajan dio (nešto poput zaobljenja momenata nad ležajevima)). Mislim da programerski to ne bi trebalo biti zahtjevno.
Proracunate objekat sa 15 etaza i gadjate ga zemljotresima u dva pravca, vetrom i stavite ga na temeljnu plocu i modelirate tlo i na kraju svega toga sumnjate u povrsinu uzengija - smesno.
Uradis kompletno peske jednu gredu i usvojis joj uzengije i kada to uradis u toweru, dobices isto. Postoji zabuna kod prikaza rezultata koja se vrlo otklanja u usvajanju uzengija. Tu nema zabune i program te vraca na pravi put
Uradis kompletno peske jednu gredu i usvojis joj uzengije i kada to uradis u toweru, dobices isto. Postoji zabuna kod prikaza rezultata koja se vrlo otklanja u usvajanju uzengija. Tu nema zabune i program te vraca na pravi put
Ako sam dobro primijetio, sve je ostalo po starom. Još ništa od najavljene promjene? Pozdrav.zbrujic wrote:U redu. Bice promenjeno. Prikazivace se potreba za "jednosecnim" uzengijama.
Jedino se, sada "plasimo" reakcija korisnika koji su navikli na trenutni nacin prikaza. Mozda ponuditi da korisnik bira... Uh, problemi...
Sta mislite, kako najbezbolnije preziveti prelaz?