proracun potresa s vlacnim dijagonalama u celiku
proracun potresa s vlacnim dijagonalama u celiku
Molio bih da mi netko odgovori kako proracunati halu koja ima AB zidove i celicnu krovnu resetku za koju trebam proracunati i potres.Moj problem je kako modelirati spregove da prenose samo vlacna opterecenjau krovnoj resetci.Kad u postavkama stapova dijagonala sprega zadam da preuzima samo vlacna opterecenja (u Setu ukljucim kvacicu V-vlak) Tower racuna po teoriji II reda i ne daje mi da proracunam potres.Da li postoji neka druga metoda po kojoj se to moze modelirati.Unaprijed zahvaljujem na odgovoru, Kreso
Krovnu rešetku proračunaj u izdvojenom proračunu s vlačnim dijagonalama.
Potres proračunaj tako da usvojene dijagonale tretiraš kao T/V i dobit ćeš ispravne rezultate. Kod modalne analize dijagonalama pridruži specifičnu težinu γ=0 kN/m3, kako bi izbjegao pojavu nepotrebnih lokalnih oscilacija dijagonala.
Potres proračunaj tako da usvojene dijagonale tretiraš kao T/V i dobit ćeš ispravne rezultate. Kod modalne analize dijagonalama pridruži specifičnu težinu γ=0 kN/m3, kako bi izbjegao pojavu nepotrebnih lokalnih oscilacija dijagonala.
Proračunao sam model s vlačnim dijagonalama za sve kombinacije osim potresa.To prolazi bez problema.WD wrote:Krovnu rešetku proračunaj u izdvojenom proračunu s vlačnim dijagonalama.
Ali kako da ubacim sile potresa u proračun s vlačnim dijagonalama?
Najveće sile u dijagonalama mi se javljaju od kombinacije s potresom.
Naime, u hali je sirovi šećer ispunjen do 14m visine-znači velika masa.Konstrukcija je dimenzija 20*100m,visine AB zidova do krovne rešetke 21.5m koja djeluje kao zatega.AB zidovi imaju ukrućenja-rebra na razmaku 6m i na njih ide rešetka.Nema unutrašnjih zidova.
U kombinaciji s potresom krajnji spregovi radi velike dužine objekta dobijaju velike sile (najudaljnije od težišta).Ali te sile u dijagonalama su i tlačne i vlačne i puno veće nego druge kombinacije radi velike mase šećera.
Ako se radi o parovima mimoilaznih križnih dijagonala, modeliraj ih kao T/V. Zatim silu iz tlačne dijagonale sumiraj u apsolutnoj vrijednosti sa silom iz vlačne dijagonale |T|+|V| odgovarajućeg para i na tu ukupnu silu dimenzioniraj vlačnu dijagonalu.
Usput, ako se radi o AB zidovima visokim 21,5 m s ukrutama na svakih 6 m, sama AB konstrukcija mora biti dostatno kruta i upeta u temelje, da bi mogla preuzeti opisana opterećenja. Krovna rešetka samo u određenoj mjeri vrši preraspodjelu opterećenja između rubnih zidova.
Javi jesi li dobio zadovoljavajuće rezultate.
Usput, ako se radi o AB zidovima visokim 21,5 m s ukrutama na svakih 6 m, sama AB konstrukcija mora biti dostatno kruta i upeta u temelje, da bi mogla preuzeti opisana opterećenja. Krovna rešetka samo u određenoj mjeri vrši preraspodjelu opterećenja između rubnih zidova.
Javi jesi li dobio zadovoljavajuće rezultate.
Tako sam i probao proračunati i zadovoljava mi nosivost dijagonala ali mi je prevelika sila na spojevima u čvorovima.Nekako mi se čini predimenzionirano za dijagonale jer sve drugo zadovoljava bez problema.WD wrote:Ako se radi o parovima mimoilaznih križnih dijagonala, modeliraj ih kao T/V. Zatim silu iz tlačne dijagonale sumiraj u apsolutnoj vrijednosti sa silom iz vlačne dijagonale |T|+|V| odgovarajućeg para i na tu ukupnu silu dimenzioniraj vlačnu dijagonalu.
Pokušat ću još malo optimalizirati model.
Konstrukcija je dostatno kruta sa jakim stupovima upetim u temelje.WD wrote:Usput, ako se radi o AB zidovima visokim 21,5 m s ukrutama na svakih 6 m, sama AB konstrukcija mora biti dostatno kruta i upeta u temelje, da bi mogla preuzeti opisana opterećenja.
Puno Vam hvala za sugestije.Porazgovarat ću s revidentom ovih dana, riješiti to i svakako Vam javiti rezultate.
Lijep pozdrav, riješili ste neke moje dileme.