u jednom projektu sam došla do zaključka da je sistem horizontalno nepomerljiv, i sada ne smem dimenzionisati stubove kao nepomerljive jer sam slušala razne preporuke sa seminara da ne postoje nepomerljive konstrukcije već su u suštini sve pomerljive. Kako mi je armatura drastično manja u prvom slučaju, ne mogu da se odlučim kako da pustim proračun...
Ima li neko neki sličan problem?
pomerljivost - nepomerljivost
Mnogo komplikovano i neodređeno. Nakon dugogodišnjeg iscrpljivanja na ovu temu svako od nas pronađe neko svoj sistem.
Što se mene tiče, moj sistem je kombinacija računarskih rezultata i pomoćnih proračuna "na ruke".
U načelu. ako Tower-ovi rezultati ne daju veliku armaturu u stubovima za pomerljiv sistem onda istu u usvojim.
Ako je drastična razlika za pomerljiv i nepomerljiv sistem kombinujem razne pristupe od kojih je najčešći da usvojim neku srednju vrednost (pod uslovom da sistem zaista nije potpuno promenljiv).
Osnovno je da se oceni učešće zidnih elemenata za jedan i drugi smer i njihov uticaj na (ne)pomerljivost sistema.
Što se mene tiče, moj sistem je kombinacija računarskih rezultata i pomoćnih proračuna "na ruke".
U načelu. ako Tower-ovi rezultati ne daju veliku armaturu u stubovima za pomerljiv sistem onda istu u usvojim.
Ako je drastična razlika za pomerljiv i nepomerljiv sistem kombinujem razne pristupe od kojih je najčešći da usvojim neku srednju vrednost (pod uslovom da sistem zaista nije potpuno promenljiv).
Osnovno je da se oceni učešće zidnih elemenata za jedan i drugi smer i njihov uticaj na (ne)pomerljivost sistema.
Gledajući potpuno općenito, sve konstrukcije su pomjerljive.
Bit svega je odrediti mjeru (kriterij) po kojem je utjecaj te pomjerljivosti bitan (ili nebitan) za određivanje reznih sila u konstrukciji. Općenito se može reći da je konstrukcija nepomjerljiva, ako su sile određene po teoriji II reda najviše za 10% veće od onih određenih po teoriji I reda.
Konstrukcije se mogu smatrati nepomjerljivim ako ispunjavaju slijedeće uvjeti:
1. Translacijska krutost za sisteme s ukrućujućim elementima (zidovi, jezgre...) je dovoljno velika
2. Translacijska krutost za sisteme bez ukrućujućih elementima (okviri) je dovoljno velika
3. Rotacijska krutost za sve sisteme je dovoljno velika
Za uvjete 1. i 3. postoje u svim relevantnim propisima formule za izračun "brojeva za određivanje labilnosti" (Labilitätszahlen). Kada ti brojevi zadovoljavaju određene kriterije, konstrukcija se može smatrati nepomjerljivom. Jednako tako za uvjet 2. postoji kriterij koji u obzir uzima graničnu vitkost pritisnutih stupova.
Sve gore navedeno je, nažalost, relativno komplicirano i vremenski zahtjevno. Bilo bi najjednostavnije kada bi sve sisteme mogli računati po teoriji II reda, ne vodeći previše računa o tome da li su konstrukcije pomjerljive ili ne.
Bit svega je odrediti mjeru (kriterij) po kojem je utjecaj te pomjerljivosti bitan (ili nebitan) za određivanje reznih sila u konstrukciji. Općenito se može reći da je konstrukcija nepomjerljiva, ako su sile određene po teoriji II reda najviše za 10% veće od onih određenih po teoriji I reda.
Konstrukcije se mogu smatrati nepomjerljivim ako ispunjavaju slijedeće uvjeti:
1. Translacijska krutost za sisteme s ukrućujućim elementima (zidovi, jezgre...) je dovoljno velika
2. Translacijska krutost za sisteme bez ukrućujućih elementima (okviri) je dovoljno velika
3. Rotacijska krutost za sve sisteme je dovoljno velika
Za uvjete 1. i 3. postoje u svim relevantnim propisima formule za izračun "brojeva za određivanje labilnosti" (Labilitätszahlen). Kada ti brojevi zadovoljavaju određene kriterije, konstrukcija se može smatrati nepomjerljivom. Jednako tako za uvjet 2. postoji kriterij koji u obzir uzima graničnu vitkost pritisnutih stupova.
Sve gore navedeno je, nažalost, relativno komplicirano i vremenski zahtjevno. Bilo bi najjednostavnije kada bi sve sisteme mogli računati po teoriji II reda, ne vodeći previše računa o tome da li su konstrukcije pomjerljive ili ne.
-
thenightrider
- Postovi: 161
- Pridružio se: Pet Avg 25, 2006 4:39 pm
- Lokacija: HRVATSKA
Da li se uopće u Toweru igdje može intervenrati po pitanju pomičnosti konstrukcije osim kod stupova, tj,. ima li uopće programski "pomičnost" konstrukcije utjecaja na postupak dimenzioniranja AB greda u nekoj horizontalnoj ravnini, ili nekih drugih konstruktivnih elemenata?
I da li općenito znaći da je proračun "pomičnih" konstrukcija proračun na strani sigurnosti u odnosu na "nepomične" konstrukcije, ako već kažete da je redovito veća armatura u stupovima za "pomične" konstrukcije?
I da li općenito znaći da je proračun "pomičnih" konstrukcija proračun na strani sigurnosti u odnosu na "nepomične" konstrukcije, ako već kažete da je redovito veća armatura u stupovima za "pomične" konstrukcije?
Pomerljivost konstrukcije utice na postupak odredjivanja dodatnih momenata savijanja koji predstavljaju efekte izvijanja pritisnutih nosaca.thenightrider wrote:Da li se uopće u Toweru igdje može intervenrati po pitanju pomičnosti konstrukcije osim kod stupova, tj,. ima li uopće programski "pomičnost" konstrukcije utjecaja na postupak dimenzioniranja AB greda u nekoj horizontalnoj ravnini, ili nekih drugih konstruktivnih elemenata?
Takodje, pomerljivost utice i na mesta u nosacu u kojima ce se javiti ti dodatni momenti savijanja. Dimenzionisanje sa uzimanjem u obzir efekata izvijanja u programu Tower nije ni u kom slucaju ograniceno samo na stubove - korisnik odlucuje za koje elemente ce razmatrati izvijanje a Tower samo kao ispomoc korisniku, "po default-u" stubovima ukljucuje a gredama iskljucuje efekte izvijanja.
thenightrider wrote: I da li općenito znaći da je proračun "pomičnih" konstrukcija proračun na strani sigurnosti u odnosu na "nepomične" konstrukcije, ako već kažete da je redovito veća armatura u stupovima za "pomične" konstrukcije?
Inzenjer je onaj koji je "ingeniozan" i uspeva da optimalno uravnotezi zahteve statike konstrukcije sa zahtevima onoga ko to placa. Svako bi mogao da zna da projektuje "na strani sigurnosti". Koliko kosta 3000 kg nepotrebno utrosene armature ? Otprilike onoliko koliko i program Tower.
Jos jednom cu da napisem (cini mi se da sam vec jednom to i pisao) da je postupak za sracunavanje "efekata izvijanja" Priblizan (sa velikim P) i da treba da pomogne inzenjeru da prevazidje problem koji je napravio proracunavsi konstrukcijuu po teoriji I reda. Pri tome, glavni ulazni podatak na kome se zasniva ceo postupak - a to je duzina izvijanja je apsolutno nemoguce odrediti tacno (barem ne za sve kombinacije opterecenja sa kojima se vrsi dimenzionisanje).
Priblizan postupak je dovoljno tacan sve dok efekti izvijanja nisu preveliki. Kada to nije slucaj, potrebno je primeniti tacnije metode proracuna. Tako kazu propisi.
Bilo bi pogresno kada bi se bez ikakvog dokaza konstrukcija jednostavno proglasila "Pomerljivom" i kao takva dimenzionisala.
Sve je relativno
Diskusija o pomerljivosti i nepomerljivosti sistema
Pitanje za one koji smatraju da ne postoji nepomerljiv sistem i seminarce: Kako cete odrediti duzinu izvijanja stuba u tako komplikovanom sistemu?
Naravno da nista nije nepomerljivo, ali u odnosu na stub, armiranobetonsko jezgro se u najvecem broju slucajeva moze smatrati nepomerljivo. Razliku mozete prosto utvrditi tako sto cete racunati izolovano jezgro i izolovani stub na jedinicno horizontalno opterecenje. Uporedite deformacije i videcete gde ste. Cini mi se da iz ovoga proizilazi to da su cvorovi stuba I i K nepokretno bocno oslonjeni. Prica se moze rasiriti sa rasporedom platana...
Na stranu sve, mislim da nasi propisi propisuju da jedna kolicina horizontalne sile MORA da se preda na stubove. Negde oko 20% (nepouzdana brojka, duze vreme ne radim u Srbiji) se mora predati na sistem bez platana, tj sistem gde platna rade kao pendel stubovi i ne prihvataju T i M. Ovo se kod nas masovno zaboravlja i prenebegava tako da se dimenzionisu stubovi bez ove kombinacije opterecenja. A ako hocete sprovesti to u toweru morate da pravite novi model (sa komplikovanim granicnim uslovima u platnima) pa da uporedjujete armaturu u stubovima.
Pitanje za one koji smatraju da ne postoji nepomerljiv sistem i seminarce: Kako cete odrediti duzinu izvijanja stuba u tako komplikovanom sistemu?
Naravno da nista nije nepomerljivo, ali u odnosu na stub, armiranobetonsko jezgro se u najvecem broju slucajeva moze smatrati nepomerljivo. Razliku mozete prosto utvrditi tako sto cete racunati izolovano jezgro i izolovani stub na jedinicno horizontalno opterecenje. Uporedite deformacije i videcete gde ste. Cini mi se da iz ovoga proizilazi to da su cvorovi stuba I i K nepokretno bocno oslonjeni. Prica se moze rasiriti sa rasporedom platana...
Na stranu sve, mislim da nasi propisi propisuju da jedna kolicina horizontalne sile MORA da se preda na stubove. Negde oko 20% (nepouzdana brojka, duze vreme ne radim u Srbiji) se mora predati na sistem bez platana, tj sistem gde platna rade kao pendel stubovi i ne prihvataju T i M. Ovo se kod nas masovno zaboravlja i prenebegava tako da se dimenzionisu stubovi bez ove kombinacije opterecenja. A ako hocete sprovesti to u toweru morate da pravite novi model (sa komplikovanim granicnim uslovima u platnima) pa da uporedjujete armaturu u stubovima.