· www.radimpex.rs · info@radimpex.rs ·

Naravno da neko ima

Da li se ovo odnosi samo na pojedine poprečne presjeke-"sandučasti", "otvoreni"(kod mostova), ili na sve presjeke kod linijskih nosača-nisam nikada provjeravao te vrijednosti???

Ako je konstrukcija AB, onda ne postoje serklaži-nosivi sistem su AB stubovi, grede i ploče, a praksa je da se zidovi ispune modeliraju kao linijsko opterećenje.
U konstrukciji sa nosivim zidanim zidovima postoje hor. i ver. serklaži, te se oni i modeliraju na mjestima gdje postoje.

Pozdrav svima. Imam jedan novi prijedlog: U slučaju da postoji potreba da, recimo neka ivična podvlaka u ploči bude zakrivljena za neki ugao u odnosu na vertikalu(bočne ivice budu nagnute pod željenim uglom), a gornja i donja ivica grede budu horizontalne-poprečni presjek će tada imati oblik romboid...

Tek sada vidim pitanje koje se odnosi na model "sa štapićima" i seizmiku.
Najprije uradim model sa zidovima kao pločastim elementima, uradim modalnu analizu, nađem dinamičke karakteristike i njih koristim u modelu sa štapićima. Znači odgovor je da, dobivaju se upotrebljivi rezultati.

Kažem Vam, volio bih da je bolje objašnjen taj član jer nisam siguran da ga i ja dobro tumačim i nisam siguran u njegovu isključivost(strogoću), jer je činjenica da brojni zidani objekti imaju mnoštvo stubova u prizemlju(potrebe za velikim površinama poslovnih prostora itd.). Također nisu rijetka ni...

Da, poznat mi je taj član pravilnika, s tim da bih volio da je preciznije(opširnije) definisan. U malom broju slučajeva kod zidanih sistema zgrada(barem onih sa kojima sam ja imao kontakt-do P+4 ) imamo "čist" sistem-tj. onaj kod koga se zidovi ne ukidaju u prizemlju. Tako da su stubovi "neminovnost...

Nerijetko se takvi slučajevi dešavaju u praksi. Ukoliko se "sporni" zid pojavljuje na svim etažama osim u prizemlju, ja ga zamjenim sa dvije stvari: 1) linijskim opterećenjem čiji je intenzitet jednak težini zida(ponekad je ovo i dovoljno ukoliko "sporni" zid možemo prošvercovati kao zid ispune) 2) ...

Ako se ne varam, u TOWER-u 5 nemamo mogućnost očitavanja uticaja za radijalni i tangencijalni pravac (Mr, Mfi) kod kružnih ploča ili spirala recimo? Također se ne može očitati ni potrebna armatura(Aa2/Aa1) u polarnim koordinatama, zar ne? Da li tako stoje stvari i u T6?

Uticaji u reduktoru se uvijek prikazuju za glavne X,Y,Z ose(GKS). Bilo bi zgodno da postoji opcija- promjena LKS za reduktor(kao kod ploča), u slučaju kada nam zidovi nisu u pravcima glavnih osa, kako bi dobili momente u ravni zida i upravno na ravan zida. Pozdrav!

red veličine 10 000 se koristi za tlo lošijih karakteristika, to sigurno...slažem se da je nosivost preko 500KPa izuzetno dobra(ukoliko je vjerovati geomehaničaru :lol: ) i ja bih koristio vrijednost od 40 000 za takvu nosivost... trebali su vam dati i očekivana slijeganja tla i mogli bi sami izraču...

Naravno, ovo gore što sam rekao uradite poslije aktiviranja naredbe POZICIJE OPLATA(ArmCAD-OPLATA-POZICIJE OPLATA...-padajući meni)

kliknete na tu riječ export ili noname i samo je prekucate sa novom, željenom riječju(POS111)

kiki-riki :) često to budu jedini podaci od geomehaničara ukoliko se ne radi o kompleksnijem fundiranju. ne znam ko je taj Vesić ali tu vrijednost od 635KN/m3 možete okačit mačku o rep :) tlo je prilično dobre nosivosti, orjentacija je 30-40 000KN/m3...zavisi kakav je objekat, kakvi su temelji, koli...

Saćasti ili rasčlanjeni nosač, tako ih zovu, a gotovo sam siguran da takav nosač ne postoji kao tipski u TOWERU...morate nešto improvizovati-zadajte isti profil kao da nije ošupljen pa redukujte sopstvenu težinu ili napravite dvodjelni presjek sa dva(jedan prema drugom okrenuta) T komada zanemarujuć...